Ne postoji jedna već više evropskih politika prema Balkanu, i zato će oktobarski izvještaj Evropske komisije o napretku u tom procesu za Srbiju zavisiti od situacije na Kosovu.
Eurointegracije za BiH se odvijaju veoma sporo jer nema pomaka u procesu formiranja "jedinstvenog glasa države", a u Makedoniji još nije na vidiku rješenje za problem imena države.
I dok je Albanija daleko od ispunjavanja evropskih uslova, Crna Gora ima dobre šanse za preporuku početka pregovora sredinom oktobra.
Sedmogodišnje pregovaranje Hrvatske, međutim, ukazuje da će taj period biti očekivano vrijeme pregovaranja i za buduće potencijalne članice - ocijenjeno je na skupu 'Evropske integracije i Zapadni Balkan' koji je održan u Budvi.
Iako Evropska unija prolazi kroz,do sada najveću krizu, zvaničnici njenih članica u Crnoj Gori govore da proširenje ne dolazi u pitanje.
"Zato nema alternative daljim evropskim integracijama Balkana koji ima veliki prioritet", kaže ambasador Njemačke u Crnoj Gori Pius Fišer.
Njegov stav dijeli i šef kancelarije Evropske unije u Crnoj Gori Leopold Maurer, koji očekuje preporuku o određivanju datuma početka pregovora Crne Gore o pristupanju Uniji.
"Ako pozitivna ocjena bude za Crnu Goru onda će se predložiti otvaranje pregovora, naravno ne i datum početka pregovora jer je to na državama članicama da odluče", kaže Maurer.
Nema alternative Uniji
Iako kriza trese euro i Šengen zonu, region nema plan B kao političku alternativu Evropskoj uniji, smatra profesor Predrag Simić sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
"Za zemlje Balkana u ovom trenutku nema druge alternative. Pogotovo na prostoru bivše Jugoslavije gdje su mnoge veze pokidane i ne mogu se obnoviti bez uticaja EU", kaže Simić.
Leopold Maurer
Prema mišljenju Leopolda Maurera, svaka država Zapadnog Balkana ima zaseban politički odnos sa Briselom u procesu eu integracija i zato ne postoji jedna već više evropskih politika na Blakanu. Oktobarski izvještaj Evropske komisije o napretku zato će za Srbiju zavisiti od situacije na Kosovu.
"Nije tako jednostavno pitanje Kosova. Politički dijalog je trenutno prekinut. Nadam se da će to biti samo kratkoročno ali vjerujem da će biti jako važno pitanje upravo to vezano za samo mišljenje koje će se dati u slučaju Srbije", navodi Maurer.
Da bi ubrzala integracije BiH mora imati vladu koja će govoriti u ime svih građana.
"Govoriti jedinstvenim glasom i slati jedinstvenu poruku je za tu zemlju najvažnije pitanje. A trenutno toga nemamo. Pregovori o pristupanju moraju da se događaju sa jednom vladom koja može da govori u ime svih", poručio je Maurer.
Šef delegacije Evropske unije ocjenjuje da je Albanija daleko od ispunjavanja zahtjeva za otvaranjem pregovora, dok makedonski problme imena države čeka političko rješenje.
"Radi se o političkom pitanju. Albanija je je prošle godine dobila 12 ključnih prioriteta ali oni su daleko od ispunjenja jer imaju veliki sukob između opozicije i vlade", pojašnjava Maurer.
Evropska unija nema alternativu i to je zvaničan stav, kako država regiona tako i većine političkih analitičara i eksperata. Iako profesor Predrag Simić kaže da je za Balkan svojstveno da ne razmišlja o alternativnim mogućnostima euro integracije, objašnjava kako geografskom pripadnošću Evropi tako i njenim ekonomskim uticajem.
"U očekivanju da naredne godine Hrvatska otvori vrata svi ostali u Beogradu, Sarajevu, Podgorici i u Skoplju očekuju da će ulazak Hrvatske ostaviti odškrinuta vratani za sve ostale. Balkanu je, međutim, svojstveno da nikada nije pravio plan B. Za region koji je potpuno okružen šengenskim granicama teško je i zamisliti alternativu. O njoj se, međutim, razmišlja. Tokom ovog arapskog nezadovoljstva i arapskog proljeća mi smo uvidjeli koliko smo mi vezani za južne i istočne obale Mediterana. Tu je i Rusija koja više nije politički, a pogotovo ne vojno, uticajna na Balkanu ali koja je i dalj ekonomski vrlo značajan igrač. No, čini mi se da svi ti ozbiljniji planovi na postjugoslovenskom prostoru teško mogu biti ostvarivi bez finansijskog i političkog uticaja Evropske unije. Bez obzira na ovu krizu teško je zamisliti neku alternativu", kaže profesor Simić.
Iz Evropske unije ne kriju da će taj put biti spor i uz ispunjavanje zahtjevnih uslova. Ambasador Leopold Maurer podsjeća da je Hrvatskoj trebalo sedam godina da završi pregovore. To će biti očekivano vrijeme pregovaranja i sa budućim potencijalnim članicama.
"Znači da nema mogućnosti ubrzavanja jer je Unija postala, i to ne samo zbog političkih kriterijuma, komplikovanija već postoji i broj tehničkih pitanja za koje je potrebno određeno vrijeme. Budite spremni da u slučaju 6. runde proširenja da će ona potrajati", kaže Maurer.
Eurointegracije za BiH se odvijaju veoma sporo jer nema pomaka u procesu formiranja "jedinstvenog glasa države", a u Makedoniji još nije na vidiku rješenje za problem imena države.
I dok je Albanija daleko od ispunjavanja evropskih uslova, Crna Gora ima dobre šanse za preporuku početka pregovora sredinom oktobra.
Sedmogodišnje pregovaranje Hrvatske, međutim, ukazuje da će taj period biti očekivano vrijeme pregovaranja i za buduće potencijalne članice - ocijenjeno je na skupu 'Evropske integracije i Zapadni Balkan' koji je održan u Budvi.
Iako Evropska unija prolazi kroz,do sada najveću krizu, zvaničnici njenih članica u Crnoj Gori govore da proširenje ne dolazi u pitanje.
"Zato nema alternative daljim evropskim integracijama Balkana koji ima veliki prioritet", kaže ambasador Njemačke u Crnoj Gori Pius Fišer.
Njegov stav dijeli i šef kancelarije Evropske unije u Crnoj Gori Leopold Maurer, koji očekuje preporuku o određivanju datuma početka pregovora Crne Gore o pristupanju Uniji.
"Ako pozitivna ocjena bude za Crnu Goru onda će se predložiti otvaranje pregovora, naravno ne i datum početka pregovora jer je to na državama članicama da odluče", kaže Maurer.
Nema alternative Uniji
Iako kriza trese euro i Šengen zonu, region nema plan B kao političku alternativu Evropskoj uniji, smatra profesor Predrag Simić sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
"Za zemlje Balkana u ovom trenutku nema druge alternative. Pogotovo na prostoru bivše Jugoslavije gdje su mnoge veze pokidane i ne mogu se obnoviti bez uticaja EU", kaže Simić.
"Nije tako jednostavno pitanje Kosova. Politički dijalog je trenutno prekinut. Nadam se da će to biti samo kratkoročno ali vjerujem da će biti jako važno pitanje upravo to vezano za samo mišljenje koje će se dati u slučaju Srbije", navodi Maurer.
Da bi ubrzala integracije BiH mora imati vladu koja će govoriti u ime svih građana.
"Govoriti jedinstvenim glasom i slati jedinstvenu poruku je za tu zemlju najvažnije pitanje. A trenutno toga nemamo. Pregovori o pristupanju moraju da se događaju sa jednom vladom koja može da govori u ime svih", poručio je Maurer.
Šef delegacije Evropske unije ocjenjuje da je Albanija daleko od ispunjavanja zahtjeva za otvaranjem pregovora, dok makedonski problme imena države čeka političko rješenje.
"Radi se o političkom pitanju. Albanija je je prošle godine dobila 12 ključnih prioriteta ali oni su daleko od ispunjenja jer imaju veliki sukob između opozicije i vlade", pojašnjava Maurer.
Evropska unija nema alternativu i to je zvaničan stav, kako država regiona tako i većine političkih analitičara i eksperata. Iako profesor Predrag Simić kaže da je za Balkan svojstveno da ne razmišlja o alternativnim mogućnostima euro integracije, objašnjava kako geografskom pripadnošću Evropi tako i njenim ekonomskim uticajem.
'Svi ozbiljniji planovi na postjugoslovenskom prostoru teško mogu biti ostvarivi bez finansijskog i političkog uticaja EU', kaže profesor Simić.
"U očekivanju da naredne godine Hrvatska otvori vrata svi ostali u Beogradu, Sarajevu, Podgorici i u Skoplju očekuju da će ulazak Hrvatske ostaviti odškrinuta vratani za sve ostale. Balkanu je, međutim, svojstveno da nikada nije pravio plan B. Za region koji je potpuno okružen šengenskim granicama teško je i zamisliti alternativu. O njoj se, međutim, razmišlja. Tokom ovog arapskog nezadovoljstva i arapskog proljeća mi smo uvidjeli koliko smo mi vezani za južne i istočne obale Mediterana. Tu je i Rusija koja više nije politički, a pogotovo ne vojno, uticajna na Balkanu ali koja je i dalj ekonomski vrlo značajan igrač. No, čini mi se da svi ti ozbiljniji planovi na postjugoslovenskom prostoru teško mogu biti ostvarivi bez finansijskog i političkog uticaja Evropske unije. Bez obzira na ovu krizu teško je zamisliti neku alternativu", kaže profesor Simić.
Iz Evropske unije ne kriju da će taj put biti spor i uz ispunjavanje zahtjevnih uslova. Ambasador Leopold Maurer podsjeća da je Hrvatskoj trebalo sedam godina da završi pregovore. To će biti očekivano vrijeme pregovaranja i sa budućim potencijalnim članicama.
"Znači da nema mogućnosti ubrzavanja jer je Unija postala, i to ne samo zbog političkih kriterijuma, komplikovanija već postoji i broj tehničkih pitanja za koje je potrebno određeno vrijeme. Budite spremni da u slučaju 6. runde proširenja da će ona potrajati", kaže Maurer.
