Kako novinari u zemljama regiona istražuju slučajeve korupcije u kojima su akteri visoki državni funkcioneri, na kakve sve teškoće nailaze u radu, te koliko se teško otkrivaju firme, porijeklo novca i mreže saradnika - bila je jedna od tema okviru nedjelje borbe protiv korupcije koju je nevladina organizacija MANS organizovala u Podgorici.
Sa čim se u radu svakodnevno suočavaju novinari država regiona koji su otkrili značajne korupcionaške afere u kojima su akteri visoki državni funkcioneri ispričala je Miranda Patrucić, jedna od onih koja je u Crnoj Gori pokrenula seriju priča o porijeklu novca i imovine porodice Svetozara Marovića, visokog državnog funkcionera u Crnoj Gori koji je prošle godine pred sudom priznao da je bio šef organizovane kriminalne grupe i koji je potom pravosnažno osuđen.
Svetozar Marović: Od političkog moćnika do bjekstva od zatvora
Patrucić je novinarka sarajevskog Centra za novinarsko istraživanje i Mreže istraživačkih novinara OCCRP, koja se u Crnoj Gori i na Balkanu bavila izvještavanjem o organizovanom kriminalu i korupciji, pa iako trenutno radi priče iz Azerbejdžana govorila je o onom sa čim se suočavala.
"Ponekad sam zahvalna što živim tu gdje živim, jer ne živim u zemljama gdje me mogu zatvoriti zbog istraživanja na kojem radim ili gdje će me ubiti. Ovdje nas za sada kritikuju u drugim medijima, i govore nam da smo neprijatelji države i da smo glupi i da smo plaćenici, ali makar nećemo završiti u zatvoru", opisala je Patrucić uslove za rad u zemljama Balkana.
Novinarka Dragana Pećo iz Istraživačkog centra KRIK u Srbiji, koji je takođe dio međunarodne novinarske mreže, posebno se osvrnula na slučaj srbijanskog ministra odbrane Aleksandra Vulina i afere o 250.000 eura koje mu je, navodno, ostavila tetka iz Kanade i načinu na kojih ih je on unio u Srbiju. Prijetnje i pritisci u radu, kazala je Pećo, su svakodnevica, pa je ispričala kako joj nedavno obijen stan.
"Tako da smo mi stalno meta u prorežimskim medijima i tabloidima, konstantno u Informeru. I sve stvari koje se dešavaju i ovdje (u Crnoj Gori) slične su otprilike kao u Srbiji. Prije nekliko mjeseci meni je neko upao u stan. Ništa nije opljačkano, sve je ispreturano. To je klasično zastrašivanje i ja u to sve više vjerujem", kazala je Pećo.
Stojiljković: Slučaj 'Tetka iz Kanade' govori o posedovanju države
Pritisci, pretnje i tabloidne lomače za istraživačke novinare
Miranda Patrucić je kazala da zapaža da se uslovi za rad istraživačkih novinara na Balkanu pogoršavaju, pa je povukla paralelu sa primjerom novinarke Radija Slobodna Evropa Hadidže Ismaijlove iz Azerbejdžana, koja je zbog svog istraživanja o porijeklu novca predsjednika Azerbejdžana osuđena na sedam godina zatvora. Viši sud je 2016. oslobodio Ismailovu, ali koj je zabranio da pet godina putuje u inostranstvo bez zvanične dozvole.
"Nakon što je ona osuđena počele su prijetnje drugim novinarima u Azerbejdžanu. To je još jedna stvar za koju vidim da se dešava i kod nas na Balkanu i veoma je zabrinjavajuće. Dakle, da se novinarima prijeti i da se 'javno linčuju' i da čak naši državnici izlaze sa izjavama da smo mi neprijatelji i da nam treba zabraniti da radimo. Recimo u Francuskoj, ako otkrijete korupciju političar će dati ostavku ali neće prozivati novinare na način na koji se to radi kod nas. Dakle, istu svar su imali u Azerbejdžanu. I u konačnici su nju (Ismajilovu) poslali u zatvor na sedam godina. To još nijesam vidjela na Balkanu i nadam se da to neću doživjeti", rekla je Patrucić.
Ismajilova: Niko mi ne može zabraniti da radim novinarski posao
O iskustvima u radu na otkrivanju velikih slučajeva korupcije u Crnoj Gori iskustva je podijelio aktvista nevladine organizacije MANS Dejan Milovac. On je kazao da u Crnoj Gori nije uvijek, kako se inače misli, teško otkriti informaciju i ilustrovao to primjerom od prije nekoliko godina oko porijekla firme koja je predstavljana kao investitor za gradnju Akva parka u Budvi.
"I nama je trebalo jako malo vremena da se poslužimo registrima sa Kipra i da zaključimo da se iza te kompanije nalazi sin Svetozara Marovića visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS), Miloš Marović, i pokojni Bećirović. I da ne govorimo više o tome da su to španski strateški partneri već da iza cijelog slučaja stoji sin jednog lokalnog funkcionera", kazao je Milovac.
A potom objasnio šta je zajedničko civilnim aktivistima koji rade na istraživanju korupcije i novinarima na istom zadatku:
"Pored toga što moramo da čuvamo glavu, što se kaže, od kriminalaca i od u krajnjoj liniji političara o kojima pišemo, jeste to što, sa druge strane, moramo da se borimo i protiv institucija sistema", zaključio je Milovac.
Slučaj Miloša Marovića: Srpsko državljanstvo za spas od crnogorskog zatvora?
A novinarka KRIK-a Dragana Pećo smatra da su njene kolege u Srbiji potpuno svjesni činjenice da su pod stalnim praćenjem nadležnih službi i njihovih operativaca na terenu i da su se u to uvjerili.
"To smo dokazali mnogo puta jer su i fotografije urednika KRIK-a sa novinarskim izvorom objavljivane više puta na naslovnoj strani tabloida Informer, a dobijene su od Bezbjednosno informativne agencije (BIA) čiji je posao bio da nas prate na terenu", navela je Pećo.
Pećo je, potom objasnila šta to zapravo štiti novinare u Srbiji.
"Kao što je koleginica Miranda rekla, na sreću ne završavamo u zatvoru i na sreću vlast u Srbiji ne smije sebi da dozvoli da se dogodi ubistvo nekog novinara. Dakle, imamo, nažalost, slučajeve iz devedesetih Slavka Ćuruvije, Dade Vujasinović i Milana Pantića. To su sve slučajevi neriješenih ubistava novinara, a čekamo da se sudski riješe dvadeset godina. Tako da, mislim to je 'sreća' u cijeloj toj nesreći", zaključila je Pećo.
Facebook Forum