Na sastanku Upravnog odbora novoosnovane Regionalne koordinacija udruženja porodica nestalih sa područja bivše Jugoslavije, koji je održan u Sarajevu, još jednom je ponovljen zahtjev vladama u regiji da nastave zajednički rad na traženju preostalih 14.000 nestalih osoba. Procjenjuje se da je na području bivše Jugoslavije nestalo ukupno oko 40.000 osoba.
Kako bi se ubrzao proces traženja, za sredinu oktobra je planiran sastanak na najvišem nivou, na kojem bi učestvovali predsjednici vlada država regiona.
„Želimo izvršiti pritisak na vlade da se sastaju, poput udruženja iz regiona, i tokom razgovora iznađu rješenje za pitanja nestalih“, ističe Ljiljana Alvir iz Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih branitelja Hrvatske:
„Obitelji nestalih iz Hrvatske, BiH, Srbije, Kosova, Crne Gore i Makedonije dugi niz godina sjede za istim stolom. Mi koji smo bili kao žrtve na suprotnim stranama smo imali snage sjesti za isti stol jer na muči taj teški problem, i mi ga moramo riješiti. Želimo pomoći jedni drugima da sahranimo te kosti i da se konačno smirimo kao obitelji. Mi smo sjeli za stol i smatramo da političari imaju razloga sjesti za stol. Rješenje pitanja je svakako političko rješenje i svakako odgovornost stoji na vladama iz zemalja regije koje imaju problem nestalih osoba da temeljem dosadašnje, dobre prakse, koja je dala rezultate - 26.000 pronađenih osoba, nastave suradnju, a isto tako poboljšaju one stvari koje do sada nisu dale uspjeha i da se politička volja u tom smislu zaista poboljša. Ona je donekle postojala, ali mi obitelji vidimo probleme zbog ovolikog broja neriješenih slučajeva“, kazala je Alvir.
Predsjednici vlada BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore sredinom oktobra ove godine trebali bi učestvovati na konferenciji u Sarajevu na kojoj će se razgovarati o problemima nestalih osoba.
"Ovaj sastanak na regionalnom nivou je ideja Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) i porodica nestalih sa područja bivše Jugoslavije", naglašava Klaudia Kuljuh, iz Međunarodne komisije za nestale osobe:
„Naše je zadovoljstvo da možemo pomoći ovakvu vrstu skupa, odnosno rad udruženja porodica u čitavom regionu. Ideja je da se napravi jedan sastanak na regionalnom nivou sa predsjednicima vlada i da se na najvišem nivou porazgovara o problemu nestalih. Ta konferencija predviđena je 13. oktobra - da s njima razgovaraju o planovima koje vlade imaju što se tiče pronalaska nestalih osoba“, najavila je Kuljuh.
Sve manje informacija kako vrijeme odmiče
Politika je najveća prepreka što se dugo čeka na rasvjetljavanje sudbine nestalih, upozorava Olgica Božanić, iz Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih lica na Kosovu.
Zid sa imenima nestalih na Kosovu
„Takođe je jako bitno da države u regionu proglase ova udruženja od posebnog značaja jer nosimo jako veliki teret na svojim plećima, predstavljamo žrtve i njihove porodice. Porodice imaju najviše povjerenja u nas“, naglasila je ona.
Porodice jedino žele da se njihovi najmiliji pronađu i dostojno ukopaju - riječi su predsjedavajuće Upravnog odbora Koordinacije udruženja nestalih u regiji Eme Čekić.
„Mi kao koordinacija ćemo nastojati da ovaj proces traganja za nestalim podignemo na onaj nivo koji naše žrtve zaslužuju, da ih pronađemo i ukopamo. Mi smo se udružili da taj proces riješimo. Smatramo da je ovaj naš korak koordinacije sa prostora bivše Jugoslavije u interesu sviju nas – jer se na neki način tijela iz BiH pronađu i u Srbiji i u Hrvatskoj - da dobijemo povratne informacije, da pritišćemo i vlasti da urade svoj dio posla koji trebaju uraditi da omoguće porodicama da pronađu svoje najmilije“, kaže Čekić.
Klaudija Kuljuh upozorava da, što vrijeme više odmiče, sve je teže pronaći
nestale.
„Do sada jeste pronađeno dvije trećine nestalih, još jedna trećina mora da se pronađe. Proces je težak, puno teže će biti u budućnosti nego do sada jer je sve manje informacija. I ono što ovi ljudi ovdje žele da kažu i naglašavaju čitavo vrijeme je da se proces traženja mora nastaviti i po mogućnosti ubrzati“, navela je Kuljuh.
Zajednički rad udruženja je bitan i zbog opomene političarima, riječi su Eme Čekić.
„Potpišu deklaracije, pa ih zaborave. A mi smo ovdje da podstičemo ta pitanja da oni ne bi zaboravili šta su potpisali i šta su uradili“, kaže Čekić.
Kako bi se ubrzao proces traženja, za sredinu oktobra je planiran sastanak na najvišem nivou, na kojem bi učestvovali predsjednici vlada država regiona.
„Želimo izvršiti pritisak na vlade da se sastaju, poput udruženja iz regiona, i tokom razgovora iznađu rješenje za pitanja nestalih“, ističe Ljiljana Alvir iz Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih branitelja Hrvatske:
Alvir: Obitelji nestalih iz Hrvatske, BiH, Srbije, Kosova, Crne Gore i Makedonije dugi niz godina sjede za istim stolom. Smatramo i da političari imaju razloga sjesti za stol.
„Obitelji nestalih iz Hrvatske, BiH, Srbije, Kosova, Crne Gore i Makedonije dugi niz godina sjede za istim stolom. Mi koji smo bili kao žrtve na suprotnim stranama smo imali snage sjesti za isti stol jer na muči taj teški problem, i mi ga moramo riješiti. Želimo pomoći jedni drugima da sahranimo te kosti i da se konačno smirimo kao obitelji. Mi smo sjeli za stol i smatramo da političari imaju razloga sjesti za stol. Rješenje pitanja je svakako političko rješenje i svakako odgovornost stoji na vladama iz zemalja regije koje imaju problem nestalih osoba da temeljem dosadašnje, dobre prakse, koja je dala rezultate - 26.000 pronađenih osoba, nastave suradnju, a isto tako poboljšaju one stvari koje do sada nisu dale uspjeha i da se politička volja u tom smislu zaista poboljša. Ona je donekle postojala, ali mi obitelji vidimo probleme zbog ovolikog broja neriješenih slučajeva“, kazala je Alvir.
Predsjednici vlada BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore sredinom oktobra ove godine trebali bi učestvovati na konferenciji u Sarajevu na kojoj će se razgovarati o problemima nestalih osoba.
"Ovaj sastanak na regionalnom nivou je ideja Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) i porodica nestalih sa područja bivše Jugoslavije", naglašava Klaudia Kuljuh, iz Međunarodne komisije za nestale osobe:
„Naše je zadovoljstvo da možemo pomoći ovakvu vrstu skupa, odnosno rad udruženja porodica u čitavom regionu. Ideja je da se napravi jedan sastanak na regionalnom nivou sa predsjednicima vlada i da se na najvišem nivou porazgovara o problemu nestalih. Ta konferencija predviđena je 13. oktobra - da s njima razgovaraju o planovima koje vlade imaju što se tiče pronalaska nestalih osoba“, najavila je Kuljuh.
Sve manje informacija kako vrijeme odmiče
Politika je najveća prepreka što se dugo čeka na rasvjetljavanje sudbine nestalih, upozorava Olgica Božanić, iz Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih lica na Kosovu.
„Takođe je jako bitno da države u regionu proglase ova udruženja od posebnog značaja jer nosimo jako veliki teret na svojim plećima, predstavljamo žrtve i njihove porodice. Porodice imaju najviše povjerenja u nas“, naglasila je ona.
Porodice jedino žele da se njihovi najmiliji pronađu i dostojno ukopaju - riječi su predsjedavajuće Upravnog odbora Koordinacije udruženja nestalih u regiji Eme Čekić.
„Mi kao koordinacija ćemo nastojati da ovaj proces traganja za nestalim podignemo na onaj nivo koji naše žrtve zaslužuju, da ih pronađemo i ukopamo. Mi smo se udružili da taj proces riješimo. Smatramo da je ovaj naš korak koordinacije sa prostora bivše Jugoslavije u interesu sviju nas – jer se na neki način tijela iz BiH pronađu i u Srbiji i u Hrvatskoj - da dobijemo povratne informacije, da pritišćemo i vlasti da urade svoj dio posla koji trebaju uraditi da omoguće porodicama da pronađu svoje najmilije“, kaže Čekić.
Klaudija Kuljuh upozorava da, što vrijeme više odmiče, sve je teže pronaći
nestale.
„Do sada jeste pronađeno dvije trećine nestalih, još jedna trećina mora da se pronađe. Proces je težak, puno teže će biti u budućnosti nego do sada jer je sve manje informacija. I ono što ovi ljudi ovdje žele da kažu i naglašavaju čitavo vrijeme je da se proces traženja mora nastaviti i po mogućnosti ubrzati“, navela je Kuljuh.
Zajednički rad udruženja je bitan i zbog opomene političarima, riječi su Eme Čekić.
„Potpišu deklaracije, pa ih zaborave. A mi smo ovdje da podstičemo ta pitanja da oni ne bi zaboravili šta su potpisali i šta su uradili“, kaže Čekić.
