Iako Evropska komisija godinama traži od Podgorice unapređenje kapaciteta za oduzimanje nezakonite imovine, u Crnoj Gori je i dalje na snazi zakon koji u praksi ne daje rezultate u finansijskim istragama i povratu imovine.
Postojeći Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalom, donijet je 2015. u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS).
Iako je promjena ovog zakona označavana kao prioritet od svih vlada nakon smjene DPS avgusta 2020. na njegovim izmjenama se radi duže od tri godine, u kom periodu su se u Crnoj Gori promijenile tri vlade.
Koliko je za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije važan taj zakon objašnjava Drago Kos, evropski stručnjak za borbu protiv korupcije i kriminala.
"Oni koji su nezakonito stekli imovinu su spremni da zbog toga odu i u zatvor jer znaju da ih kad se vrate čeka bogatstvo", kaže Kos za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Kos ističe da zbog toga treba uvesti propis koji omogućava da im ta imovina što prije bude oduzeta.
Iz Vlade premijera Milojka Spajića, odnosno Ministarstva pravde, tvrde da rade na tom zakonu.
Kako se radilo na zakonu?
Ministarstvo pravde potvrdilo je da radna grupa radi na izmjenama Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću. Navode da će u kasnijoj fazi izrade biti uključena i stručna javnost.
"Predlog zakona biće u Skupštini kada se procijeni da će odgovoriti nespornim potrebama građana da nakon mnogo godina dobiju zakon koji neće raditi u korist kriminalaca i korumpiranih državnih funkcionera, već će na pravedan način rješavati to pitanje", rečeno je u odgovorima za RSE.
Poslednji put je izmjene aktuelnog zakona predložila Vlada bivšeg premijera Dritana Abazovića. Ali je to rešenje povučeno iz Skupštine krajem februara 2023. nakon protivljenja nevladinog sektora, Evropske komisije i poslanika.
Oštre kritike je tada iznijela i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koja se decenijama bavi borbom protiv korupcije.
Kao glavnu manjkavost zakona direktorica MANS Vanja Ćalović-Marković je istakla da bi aboliralo one koji su nezakonitu imovinu stekli 90-tih godina prošlog vijeka.
Neefikasnost dosadašnjih rešenja
Po važećem zakonu, uslov za oduzimanje nezakonite imovine je krivični postupak, tj. pravosnažna presuda da je lice imovinu steklo kriminalom.
Upravo je to, smatra Ćalović-Marković, glavni problem postojećeg zakona.
Tvrdi da u Crnoj Gori postoji veliki broj slučajeva u kojima je nezakonita imovina sticana u periodu kada nijesu bila propisana neka krivična djela, ili da su ona zastarela, ili da ne postoje dokazi i svjedoci o njihovom izvršenju.
"To su ključni razlozi zašto mi imamo neefikasne postupke, i zašto teško možemo očekivati da bez promjene zakona, čak i uz najveću moguću političku volju, dođemo do konkretnih rezultata."
Šta predlaže MANS?
MANS zagovara "italijanski model " koji se u toj zemlji zove preventivna konfiskacija imovine.
U ovom postupku teret dokazivanja je na licu za čiju imovinu se sumnja da je nezakonito stečena. Po aktuelnom zakonu pravosuđe mora da dokaže da je lice imovinu steklo krivičnim djelom.
"Smatramo da treba preuzeti "italijanski model, po kome javni funkcioneri i lica povezana sa organizovanim kriminalom treba da dokazuju porijeklo imovine koja odudara od njihovih zvaničnih prihoda, bez obzira na to da li su osumnjičeni za bilo koje krivično djelo", kaže Ćalović- Marković.
Ovo bi omogućilo provjeru imovine svih koji su je stekli '90-tih godina prošlog vijeka. Uz to MANS smatra da bi se takvim modelom efikasno riješile barijere u slučajevima gdje su nestali dokazi i uništene baze podataka.
Italijanski model je, navodi MANS, prošao test Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Šta kaže Ministarstvo pravde?
Iz Ministarstva pravde su za RSE potvrdili da su upoznati sa modelom zakona za koji se zalaže MANS. Navode da se za taj model "antimafija zakona" javno zalaže i ministar pravde Andrej Milović.
Objašnjavaju da "italijanski model" podrazumijeva da imovina stečena kriminalnom može biti oduzeta i u građanskom, a ne samo krivičnom postupku.
"O tom modelu je Milović razgovarao sa ministrom pravde Italije, Karlom Nordijem u prvoj polovini februara, kada je dogovorena stručna pomoć Italije po ovom pitanju."
Navode da je ta zemlja obećala pomoć u izradi i implementaciji "antimafija zakona" kroz "ekspertsku pomoć Italije i evropskih partnerskih zemalja koje su prošle slične reforme, i iskazale spremnost da podrže Crnu Goru u borbi protiv organizovanog kriminala i mafije".
Da li je Ustav prepreka italijanskom modelu ?
Drugi problem može biti Ustav Crne Gore, koji propisuje da zakoni ne mogu imati povratno dejstvo.
Izuzetno, povratno dejstvo mogu imati pojedine odredbe zakona, ako to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona.
Na taj izuzetak ukazuje Ćalović-Marković po kojoj u ovom slučaju itekako postoji javni interes:
"Mislim da je vrlo jednostavno za nekoliko članova utvrditi javni interes i onda obezbijediti da taj zakon bude u skladu sa Ustavom".
Na upit RSE, da li će zakonsko rešenje koje priprema Ministarstvo imati normu retroaktivnosti, odgovorili su da će zakon biti u skladu sa Ustavom Crne Gore.
Ističu da radna grupa razmatra sve mogućnosti "kako bi Crna Gora dobila zakonsko rješenje koje najbolje odgovara potrebama društva i kako bismo, i u ovom pitanju, prilagodili zakonski okvir zahtjevima, praksama i standardima EU, što je obaveza Crne Gore iz poglavlja 23".
Kos pak, navodi iskustvo Slovenije u kojoj je zakon pao na Ustavnom sudu, jer je predviđao i retroaktivno oduzimanje nezakonite imovine.
"Došlo je do velikog problema kada je usvojen taj zakon jer se odnosio na nezakonitu imovinu koja je stečena prije njegovog stupanja na snagu, pa je pao na Ustavnom sudu. Tek sad je počela primjena pa iskustva nema", kazao je Kos.
On kaže da je većim dijelom saglasan sa modelom koji zagovara MANS, i objašnjava da se slični modeli, po kome ljudi treba da dokažu porijeklo svoje imovine, primjenjuju u razvijenim zemljama.
Ćalović-Marković je ranije ukazala i da se zakonom mora regulisati otkrivanje nezakonite imovine crnogorskih funkcionera u inostranstvu, za šta je Crnoj Gori potrebna saradnja sa zemljama Evropske unije.
Naime, prema njenim procjenama "99 odsto nezakonito stečene imovine vodi se na off shore firme u inostranstvu a ne javne funkcionere koji su je otuđili iz državnog budžeta".
Iskustva iz susjedstva
Ćalović-Marković kaže da i u većini zemalja regiona nije postojala politička volja za obračun sa korumpiranim funkcionerima i tajkunima.
Prema njenim riječima zbog toga te zemlje, čak i Hrvatska članica EU, imaju slabe rezultate u borbi protiv korupcije.
"Imali smo u Srbiji i Makedoniji određene izmjene zakonodavstva kojima se kriminalizovalo nezakonito bogaćenje javnih funkcionera, ali su to radije primjeri kako ne treba raditi nego primjeri iz kojih bi trebalo učiti i koje bi trebalo prenijeti u naše zakonodavsto", kaže Ćalović-Marković.
Evropska iskustva
Kos smatra da se oduzimanje imovine, za koju vlasnik ne može da dokaže da je do nje zakonito došao, pokazalo kao najmoćnije oruđe u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala:
"I time se sad bavi cijeli svijet. Propisi koji se na to odnose više-manje su slični, ali u praksi dolazi do velikih razlika."
On ukazuje da je u centralnoj Evropi, uključujući i balkanske zemlje to novina i da se tek definiše praksa.
"Taj građanski model, koji se na engleskom zove 'civil forfeiture' to je standard koji postoji, već par godina u cijelom svijetu. U Americi se to radi dosta dugo, potom Engleska. Skandinavske zemlje to uspješno rade i imaju dobre rezultate".
Prema njegovim riječima suština borbe protiv kriminala već dugo nije stavljanje ljudi iza rešetaka:
"Ako im možemo oduzeti bogatstvo oni nemaju osnovni razlog da prave krivična djela. I zbog toga ih to tako pogađa. Treba što prije uvesti i primijeniti takav propis", zaključio je Kos.
Evropska komisija je u Izvještaju iz novembra 2023. eksplicitno navela da Crna Gora treba značajno da unapredi kapacitete za praćenje, otkrivanje i oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalom kako bi trajno pogodila finansijsku moć kriminalnih mreža.
Facebook Forum