Ne mislim da Rusija ima interesa da se u Bosni i Hercegovini ponovo ratuje, ali je svakako Kremlju stalo do toga da na Balkanu uvijek gori neka mala vatra. To povećava značaj Moskve kao moćnog političkog čimbenika, ocijenio je u intervju za Fenu poznati ruski novinar, vršilac dužnosti regionalnog direktora Radija Slobodna Evropa(RSE) za Rusiju, Andrey Shary.
On je tokom 1990-ih bio dopisnik Ruske redakcije RSE iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i autor je nekolika knjiga o Balkanu i bivšoj Jugoslaviji.
U razgovoru za Fenu podsjeća kako Kremlj tvrdi da vodi rat ne samo protiv Ukrajine, već protiv čitavog zapadnog svijeta.
"To znači, malo pojednostavljeno, sve što je loše za Zapad kao takav sada je dobro za Putinovu Rusiju. Moskva gleda na BiH kao na zapadni projekat, što nije bio slučaj 1990-ih, kada je Moskva barem pokušala da igra pozitivnu ulogu u regiji. Onda ako će Bosna biti rasturena – to će biti dobitak Kremlja. Nema tu velike diplomatije, princip je ciničan", kaže Shary.
Po njegovim riječima, ista je i generalna ruska strategija za Balkan: Rusija gubi uticaj, ostaju kao glavni oslonci za nju Srbija, i to djelomično, jer čak i Vučić pokušava da vodi dvostruku igru, i Republika Srpska. Crna Gora politički je izgubljena, a Sjeverna Makedonija u velikoj mjeri također.
Shary pritom ne misli da Rusija ima interesa da se u Bosni Hercegovini ponovo ratuje, ali je svakako Kremlju stalo do toga da na Balkanu uvijek gori neka mala vatra.
"To povećava značaj Moskve kao moćnog političkog čimbenika, to odvlači pažnju od situacije u Ukrajini, to dodaje propagandističku argumentaciju ", navodi.
Istovremeno Balkan sada ne igra centralnu ulogu u ruskoj strategiji, jer sva pažnja zasad je na području bivšeg Sovjetskog Saveza i na obračunu sa Sjedinjenim Državama.
"Druga priča je da je zbog sankcija i izbacivanja diplomata prisutnost Rusije u Srbiji i Republici Srpskoj veća nego bilo gdje drugo u Evropi - igra se ondje gdje može da se igra", kaže Shary.
Govoreći o metodama koje Rusija koristi u ostvarenju ovih ciljeva, kaže da su u pitanju sve metode koje ima na raspolaganju onaj ko vodi hibridni rat, a to znači politički uticaj, diplomatiju i špijunažu.
Tu su zatim ekonomske mogućnosti - novac, investicije, gas i nafta, korupcija ako ima mogućnosti, propaganda - kroz Sputnik i RIA Novosti - i historijski faktor (priče o bratstvu Rusa i Srba i vjekovitoj zapadnoj zavjeri protiv Slavena), meka sila kroz različita takozvana građanska udruženja, religija – pravoslavna ali i islam preko Ramzana Kadirova, kao i lični faktor.
Dalje navodi da ima i drugih manjih ili većih mogućnosti, recimo saradnja s Kusturicom i Bregovićem ili fudbal s Rusima kada niko drugi s njima ne igra, a ruska fudbalska liga je preplavljena srpskim igračima.
Upitan da prokomentira odnose Rusije i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Shary kaže da Dodik već dugi niz godina igra ulogu kremaljskog igrača na Balkanu. Kaže da je, politički gledano, to posljednja produžena ruka Putina u bivšoj Jugoslaviji, ali i širom regionalnog područja.
"To je poznata taktika. U različitim zemljama Evrope Rusija je imala ili još uvijek ima 'svoje' ljude, koji rade za pare ili za neki interes. Dodik zbog toga ima svoj profit: putuje u Moskvu, prima važne ljude iz Rusije, dobiva neke finansijske mrvice, ali diže mu se i status kao 'ozbiljnom' političaru", smatra Shary.
Dodaje kako se "uopšte uticaj Rusije smanjuje, tim je veći Dodikov značaj, koji zavisi još od toga kakvu politiku vodi Aleksandar Vučić. U svoje vrijeme sličnu ulogu igrao je Slobodan Milošević, kada navodno nitko drugi osim Moskve nije mogao s njim da uopšte ozbiljno priča", smatra Shary.
Govoreći na kraju o tome šta radi Zapad da spriječi negativni ruski uticaj i da li čini dovoljno, Shary kaže da Zapad radi šta može.
"BiH se teško ujedinjuje, a ima puno razloga zašto je to tako. Ako neko aktivno igra nacionalnu kartu, situacija se brzo pogoršava, a to je slučaj sa Dodikom i Putinom koji Dodika podržava. Dayton je sklopljen na brzinu da zaustavi rat, nije to neki plan budućnosti, ali na osnovu njega BiH još uvijek živi 30 godina nakon rata", kazao je.
Smatra da bi dobar izlaz bio uključivanje BiH u Evropsku uniju, da utopi barem neke lokalne probleme u maloj zemlji u bržem ekonomskom i socialnom razvoju. Dodaje da formalno BiH nije spremna za takvo udruživanje, a neće nažalost ni biti u bliskoj budućnosti.
"To znači da je potrebna čisto politička odluka na koju Brisel, ali i većina članica EU očigledno nisu spremne. EU plaća za izbjeglice iz Bliskog Istoka, za Putinov rat u Ukrajini, plaća za slabe Bugarsku i Rumuniju u EU, pa nema ni želje ni namjere da plati još i za Balkan, barem u skoroj budućnosti", smatra.
Dodaje da tu nema dobrog izlaza.
"To će trajati godinama i godinama. Rusi su poznate po tome da znaju izdržati. Prag socijalne bolesti za evropske primjere u ovoj državi vrlo je nizak, ali i država ima puno rezervi i velika je. To znači da neće biti brzog rješavanja krize, ni ukrajinske, ni nažalost balkanske", zaključio je Shary u intervjuu za novinsku agenciju Fena.
