Osnovno pitanje u Srbiji je da li će izbor Kolinde Grabar Kitarović doneti neke promene u odnosu Hrvatske prema Srbiji, odnosno promene u medjusobnim odnosima dve države, kaže Aleksandar Popov iz novosadskog Centra za regionalizam i koprdsednik Igmanske inicijative. On problem vidi više u ponovnom pozicioniranju HDZ-a kao stranke tvrde nacionalističke desnice, nego u političkom profilu novoizabrane predsednice.
I drugi analitičari koji su se oglasili ne očekuju probleme na relaciji Beograd-Zagreb, naprotiv, prognoziraju pragmatičnije ponašanje nove stanarke Pantovčaka. Osnivač Foruma za etničke odnose Dušan Janjić ocenio je za agenciju Beta „da će se nakon izbora Kolinde Grabar Kitarović za predsednicu Hrvatske ići pragmatičnije u sporna pitanja nestalih i granica“.
Lukovac: Bez promjena u politici Hrvatske prema Crnoj Gori
Nekadašnji šef diplomatije i bivši ambasador Crne Gore u Zagrebu, Branko Lukovac ne očekuje promjene u politici Hrvatske prema Crnoj Gori i vjeruje da će, kada je u pitanju razgraničenje na Prevlaci, nova predsjednica Hrvatske „slijediti dosadašnju politiku“...
Lukovac za Radio Slobodna Evropa kaže: "Ne očekuje promjene u politici Republike Hrvatske nakon izbora predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na dužnost predsjednice Republike Hrvatske. Mislim da će ona slijediti dosadašnju politiku, na kraju krajeva i Vlada kojoj je ona pripadala je usvojila, ja bih rekao, dogovor između Crne Gore i Hrvatske da se pokuša naći konačno rešenje za Prevlaku kroz bilateralne razgovore, a ako to ne uspije da se onda povjeri, sa obje strane, nalaženje rešenja Međunarodnom sudu pravde u Hagu. Mislim to je i politika dosadašnjeg predsjednika takođe, i vjerujem da će nova predsjednica nastaviti takvu politiku. I da će se založiti za to da se pokuša naći bilateralno rešenje koje bi zadovoljilo obje strane - što je malo vjerovatno. Tako da vjerujem da će se i ona založiti za to da se, što prije, traži rešenje kod Međunarodnog suda pravde u Hagu, pogotovo imajući u vidu da obje strane nastoje da iskoriste resurse, da tako kažem, za istraživanje nafte i gasa. Tako da bi u narednih pet godina, koliko bi se ta istraživanja vršila, trebalo ipak doći do konačnog rešenja.“
Nova predsednica Hrvatske doprineće da odnosi te zemlje sa Srbijom budu pragmatičniji, ali će Hrvatska istovremeno pokušati da bude dalje od Balkana i što bliže Evropskoj uniji, ocenjuje i profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Predrag Simić, a više možete pročitati u tekstu Branke Mihajlović "Popov: Za Srbiju ničeg spornog u biografiji predsednice Hrvatske".
Analitičari u Bosni i Hercegovini vjeruju da izborom Kolinde Grabar Kitarović za predsednicu Hrvatske do dramatičnog preokreta hrvatske politike ka BiH neće doći.
Analitičar i nekada dugogodišnji dopisnik Hine iz Mostara, Pejo Gašparević smatra da je vrlo znakovita poruka nove predsednice Hrvatske o podršci Hrvatima u BiH u zahtevima za jednakopravnošću. Gašparević podseća:
„To je vrlo znakovita poruka i nju treba iščitavati sa vrlo velikom ozbiljnošću, jer gospođa Kolinda Grabar Kitarović uopće nije niti politički niti diplomatski autsajder. To je žena koja je bila ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske, veleposlanica Hrvatske u najmoćnijoj zemlji svijeta – Sjedinjenim Američkim Državama – i bila zamjenica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju“.
Zato sociolog sa Sveučilišta u Mostaru, Slavo Kukić, smatra da su, nakon pobede Grabar Kitarović na predsedničkim izborima u Hrvatskoj i najave pomoći bh. Hrvatima, sada moguća dva scenarija.
„Prvi scenarij je da podrži zahtjeve za trećim entitetom. Ja ne vjerujem u takvu vrstu podrške Grabar Kitarović, jer se radi u tom slučaju o jednom konfliktu sa ostatkom Evrope u odnosu na Bosnu i Hercegovinu“.
Što se tiče drugog scenarija, prof. dr. Slavo Kukić, navodi:
„Da se istrajava na sistemskim rješenjima u Bosni i Hercegovini, koja će omogućiti da se Hrvati osjećaju kod kuće u svakom dijelu BiH, bez obzira gdje žive“. Više o reakcijama u BiH možete pročitati u tekstu Mirsada Behrama "Grabar Kitarović mijenja politiku Hrvatske prema BiH?"
