Aktualni HDZ-ov potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks jedan je od rijetkih koji su uspjeli preživjeti pune dvije decenije na uzburkanoj hrvatskoj političkoj sceni. Međutim, domaće i međunarodne nevladine udruge za ljudska prava traže da se istraži njegova uloga u neprocesuiranju ratnih zločina sa hrvatske strane u Vukovaru u ljeto 1991.
Nevladina organizacija za ljudska prava „Amnesty International“ (AI) iznova je pozvala hrvatske vlasti da istraže tvrdnje da Vladimir Šeks nije spriječio ratne zločine koje su počinili pripadnici Zbora narodne garde pod zapovjedništvom Tomislava Merčepa u Vukovaru u ljeto 1991.
Oni podsjećaju da je hrvatska nevladina udruga Inicijativa mladih za ljudska prava 13. siječnja iznijela novo svjedočanstvo svjedokinje koja tvrdi da Vladimir Šeks nije istražio njenu pritužbu o nestanku njenog muža.
Ovo je treći puta da AI proziva Šeksa – prvi puta bilo je to u izvješću iz prosinca prošle godine, a potom i u interviewu programske direktorice AI Nicole Duckworth. Šeks, koji je tada bio šef kriznog stožera za Slavoniju, a sada je potpredsjednik Sabora, odmah je odgovorio kako „nema nikakvog razloga da se protiv njega pokrene istraga jer nikada nije bio u liniji zapovijedanja, dakle - ne stoga što je pod zaštitom visoke funkcije nego zato što nema nikakvih osnova i dokaza da se ona pokrene" i uzvratio protuudarom.
„Ja nisam ratni zločinac, a ovi koji mi imputiraju sumnju da sam ratni zločinac su klevetnici koji pokušavaju krivotvoriti hrvatsku povijest, zato što rade na istim valnim dužinama kao i Savo Štrbac“, kazao je on.
Nevladine organizacije raspolažu popisom od dvadesetak imena vukovarskih Srba koji su ubijeni u ljeto 91-ve. Za njihov nestanak sumnjiči se Tomislava Merčepa, koji je tada bio jedan od prvih ljudi gradskih vlasti, i osobe koje su mu bile podređene.
AI govorio manje u rukavicama
Merčep je uhićen nakon izvještaja AI u prosincu, ali ga se tereti samo za Pakračku Poljanu, ali ne i za Vukovar. Pred nekoliko dana nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava dostavila je Državnom odvjetništvu 6 transkripata izjava članova obitelji žrtava, srpskih civila iz Vukovara ubijenih u ljeto 91-ve. Jedna od njih je i Radojka Mrkić, čijeg su muža tada odvele osobe u maskirnim odorama.
Tomislav Merčep, arhivska fotografija iz 2006.
“Ja sam cijelu tu noć išla od policije do teritorijalne obrane i ništa nisam doznala. Moj muž nije do danas pušten, zapravo ne znam ni gdje su mu kosti. Ja 19 godina hodam, tražim, ništa ne znam...”, ispričala je ona pred nekoliko mjeseci za RSE.
Mario Mažić iz Inicijative mladih za ljudska prava prenosi njeno svjedočenje, ne navodeći njezino ime.
“Gospodin Šeks je prema izjavi te osobe izgubio interes za slučaj čim je saznao da se radi o srpskoj žrtvi i poklopio slušalicu”, kazao je Mažić.
Šeks odbija da u njenom iskazu ima bilo čega što bi ga moglo teretiti, i samoinicijativno je dao svoj iskaz Državnom odvjetništvu odbijajući sve optužbe. Međutim, mnogi se sjećaju i iskaza nekih svjedoka na suđenju Branimiru Glavašu za ratne zločine u Osijeku, koji su i tu spominjali Šeksovu ulogu.
“Indicije se malo po malo akumuliraju i pokazuju da je postojala određena zapovjedna odgovornost, a gospodin Šeks kao pravnik zna da se takve stvari ne dokazuju preko medija, nego na sudu,” kaže za RSE predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić.
“Mislim da je Amnesty International ovdje govorio manje u rukavicama nego što smo mi iz nevladinih organizacija to činili, i to mi je na neki način drago. Mi uvijek jako pazimo na to da je netko nevin dok mu se na sudu ne dokaže suprotno, i pazimo da naše izjave ne budu protumačenje kao prejudiciranje krivnje, međutim nema sumnje da bi trebalo istražiti niz zločina koji nije istražen, a u kojima žrtve itekako postoje”, rekao je Pusić.
Nevladina organizacija za ljudska prava „Amnesty International“ (AI) iznova je pozvala hrvatske vlasti da istraže tvrdnje da Vladimir Šeks nije spriječio ratne zločine koje su počinili pripadnici Zbora narodne garde pod zapovjedništvom Tomislava Merčepa u Vukovaru u ljeto 1991.
Oni podsjećaju da je hrvatska nevladina udruga Inicijativa mladih za ljudska prava 13. siječnja iznijela novo svjedočanstvo svjedokinje koja tvrdi da Vladimir Šeks nije istražio njenu pritužbu o nestanku njenog muža.
Ovo je treći puta da AI proziva Šeksa – prvi puta bilo je to u izvješću iz prosinca prošle godine, a potom i u interviewu programske direktorice AI Nicole Duckworth. Šeks, koji je tada bio šef kriznog stožera za Slavoniju, a sada je potpredsjednik Sabora, odmah je odgovorio kako „nema nikakvog razloga da se protiv njega pokrene istraga jer nikada nije bio u liniji zapovijedanja, dakle - ne stoga što je pod zaštitom visoke funkcije nego zato što nema nikakvih osnova i dokaza da se ona pokrene" i uzvratio protuudarom.
„Ja nisam ratni zločinac, a ovi koji mi imputiraju sumnju da sam ratni zločinac su klevetnici koji pokušavaju krivotvoriti hrvatsku povijest, zato što rade na istim valnim dužinama kao i Savo Štrbac“, kazao je on.
Nevladine organizacije raspolažu popisom od dvadesetak imena vukovarskih Srba koji su ubijeni u ljeto 91-ve. Za njihov nestanak sumnjiči se Tomislava Merčepa, koji je tada bio jedan od prvih ljudi gradskih vlasti, i osobe koje su mu bile podređene.
AI govorio manje u rukavicama
Merčep je uhićen nakon izvještaja AI u prosincu, ali ga se tereti samo za Pakračku Poljanu, ali ne i za Vukovar. Pred nekoliko dana nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava dostavila je Državnom odvjetništvu 6 transkripata izjava članova obitelji žrtava, srpskih civila iz Vukovara ubijenih u ljeto 91-ve. Jedna od njih je i Radojka Mrkić, čijeg su muža tada odvele osobe u maskirnim odorama.
“Ja sam cijelu tu noć išla od policije do teritorijalne obrane i ništa nisam doznala. Moj muž nije do danas pušten, zapravo ne znam ni gdje su mu kosti. Ja 19 godina hodam, tražim, ništa ne znam...”, ispričala je ona pred nekoliko mjeseci za RSE.
Mario Mažić iz Inicijative mladih za ljudska prava prenosi njeno svjedočenje, ne navodeći njezino ime.
“Gospodin Šeks je prema izjavi te osobe izgubio interes za slučaj čim je saznao da se radi o srpskoj žrtvi i poklopio slušalicu”, kazao je Mažić.
Šeks odbija da u njenom iskazu ima bilo čega što bi ga moglo teretiti, i samoinicijativno je dao svoj iskaz Državnom odvjetništvu odbijajući sve optužbe. Međutim, mnogi se sjećaju i iskaza nekih svjedoka na suđenju Branimiru Glavašu za ratne zločine u Osijeku, koji su i tu spominjali Šeksovu ulogu.
“Indicije se malo po malo akumuliraju i pokazuju da je postojala određena zapovjedna odgovornost, a gospodin Šeks kao pravnik zna da se takve stvari ne dokazuju preko medija, nego na sudu,” kaže za RSE predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić.
“Mislim da je Amnesty International ovdje govorio manje u rukavicama nego što smo mi iz nevladinih organizacija to činili, i to mi je na neki način drago. Mi uvijek jako pazimo na to da je netko nevin dok mu se na sudu ne dokaže suprotno, i pazimo da naše izjave ne budu protumačenje kao prejudiciranje krivnje, međutim nema sumnje da bi trebalo istražiti niz zločina koji nije istražen, a u kojima žrtve itekako postoje”, rekao je Pusić.
