Ministri vanjskih poslova članica Američko-jadranske povelje, nakon sastanka u Sarajevu, u zajedničkoj izjavi čestitali su Crnoj Gori na prijemu u Akcioni plan za članstvo u NATO, te iskazali punu podršku Bosni i Hercegovini i njenim težnjama ka MAP programu.
Razgovarali su i o podršci koju zemlje regiona treba da pruže međunarodnim trupama u Afganistanu. Još jednom je naglašen značaj Američko-jadranske povelje na putu svih zemalja regiona ka Sjevernoatlantskom savezu. Predsjedavanje ovom organizacijom od BiH naredne godine preuzeće Hrvatska.
Američko-jadranska povelja okupila je zemlje regiona i Sjedinjene Američke Države kako bi razmjenom iskustava ubrzali transformaciju na području odbrane, poboljšali stabilnost u regiji i konačno ubrzali ulazak u NATO.
Potpisli su je u Tirani 2003. godine predstavnici Albanije, Hrvatske, Makedonije i Sjedinjenih Američkih Država. 2008. godine priključile su se BiH i Crna Gora. Danas su Hrvatska i Albanija punopravne članice NATO saveza, a Makedonija je na pragu priključenja.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica na sastanku u Sarajevu dali su punu podršku članstvu Makedonije u NATO-u, koja je u potpunosti ispunila sve potrebne uslove, ali zbog neriješenog pitanja imena države još nije na listi punopravnih članica.
Sven AlkalaJ: Ovaj format u kome mi radimo predstavlja pravi model prevazilaženja prepreka i razlika u stavovima, pokazuje političku zrelost i riješnost da se oslobodimo bremena prošlosti i istinski posvetimo stvaranju uslova za bolju i sretniju budućnost regionaMinistar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj kaže da to što BiH još nije dobila Akcioni plan nije obeshrabrilo bh. institucije:
„Trenutačni zastoj i nedobijanje Akcionog programa za članstvo na posljednjem sastanku ministara NATO-a nije nas obeshrabrio, nego nam je dao novu volju i snagu da nastavimo još jače na ispunjavanju potrebnih uvjeta. Ovaj format u kome mi radimo predstavlja pravi model prevazilaženja prepreka i razlika u stavovima, pokazuje političku zrelost i riješnost da se oslobodimo bremena prošlosti i istinski posvetimo stvaranju uslova za bolju i sretniju budućnost regiona, za dobrobit svih građana na ovim prostorima.“
KONAČNA ODLUKA NA PREDSJEDNIŠTVU
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Jandroković kazao je da ta država, kao punopravna članica NATO saveza, daje snažnu podršku drugim zemljama regiona na putu ka savezu.
Gordan Jandroković: Još jednom želim stoga ohrabriti BiH da ne posustane na putu prem članstvu u NATO savezu već da snažno nastavi sa reformama„Ovdje želim naglasiti da je ključ uspjeha u euroatlantskim integracijama i u tim procesima provođenja reforme. Svi mi moramo biti svjesni da bez kvalitetnih reformi, da bez usvajanja potrebnih kriterija za članstvo, usklađivanja sa potrebnim standardima za članstvo nema napretak. Ne može se sve učiniti jedino političkim putem, političkim rješenjima, već je potrebna unutarnja promjena svake od država koje idu prema punopravnom članstvu. Još jednom želim stoga ohrabriti BiH da ne posustane na putu prem članstvu u NATO savezu već da snažno nastavi sa reformama i prilagodbama za ostvarenje punopravnog članstva u tom savezu.“
Zamjenik ministra vanjskih poslova Crne Gore Vesko Garčević:
„Samo prije godinu dana BiH je zajedno sa Crnom Gorom postala članica Jadranske povelje, a u toj godini uspjela je da bude i vrlo uspješan predsjedavajući Povelje. Ti i slični uspjesi daju nam za pravo da vjerujemo da će BiH vrlo brzo ostati dio akcionog plana za članstvo u NATO mapa, kao što vjerujemo da će Makedonija vrlo brzo postati članica NATO-a jer to zaslužuje na osnovu svojih rezultata. Mi tako gledamo na situaciju u regionu, kao što gledaju i naši partneri iz regiona - da uspjeh svake zemlje pojedinačno je uspjeh svih nas. Ovdje smo još jednom potvrdili značaj Jadranske povelje za region jer je nesumnjivo jača stabilnost, povezuje zemlje koje imaju istovjetne ciljeve.“
Vesko Garčević: Ovdje smo još jednom potvrdili značaj Jadranske povelje za region jer je nesumnjivo jača stabilnost, povezuje zemlje koje imaju istovjetne ciljeve.
Ministri vanjskih poslova država članica Američko-jadranske povelje razgovarali su i o značaju dalje podrške međunarodne zajednice u izgradnji sigurnosti i stabilnosti u Afganistanu. Na pitanje koliko će naredne godine zemlje članice
Povelje poslati svojih vojnika u Afganistan, ministar vanjskih poslova Makedonije Antonio Milošeski kazao je da će ta zemlja poslati još 80 vojnika:
„U ovom momentu Makedonija ima oko 180 svojih vojnika u Afganistanu. Iduće godine ćemo poslati još 80 vojnika, što bi ukupno činilo 250, a to je procentu četri procenta makedonskih snaga s kojima raspolaže armija Republike Makedonije,“ kaže Milošeski.
Koliko vojnika će otići iz BiH, odgovara ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj:
„O tome će konačnu odluku donijeti Predsjedništvo BiH. Ništa još nije zaključeno, i Predsjedništvo će vjerovatno u narednom periodu razmatrati potrebu slanja trupa i o kojem broju se radi, ali to će biti najviše do 100 vojnika,“ rekao je Alkalaj.
Američko-jadranska povelja je dokument koji ističe važnost jačanja demokratije i manjinskih prava, suzbijanja terorizma, prekograničnog kriminala i oružja za masovno uništenje i potiče započete reforme oružanih snaga u zemljama članicama i njihovu međusobnu vojnu saradnju.
Bosna i Hercegovina završila je predsjedavanje Američko-jadranskom poveljom.
Naredne godine tu dužnost preuzeće Hrvatska.
Razgovarali su i o podršci koju zemlje regiona treba da pruže međunarodnim trupama u Afganistanu. Još jednom je naglašen značaj Američko-jadranske povelje na putu svih zemalja regiona ka Sjevernoatlantskom savezu. Predsjedavanje ovom organizacijom od BiH naredne godine preuzeće Hrvatska.
Američko-jadranska povelja okupila je zemlje regiona i Sjedinjene Američke Države kako bi razmjenom iskustava ubrzali transformaciju na području odbrane, poboljšali stabilnost u regiji i konačno ubrzali ulazak u NATO.
Potpisli su je u Tirani 2003. godine predstavnici Albanije, Hrvatske, Makedonije i Sjedinjenih Američkih Država. 2008. godine priključile su se BiH i Crna Gora. Danas su Hrvatska i Albanija punopravne članice NATO saveza, a Makedonija je na pragu priključenja.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica na sastanku u Sarajevu dali su punu podršku članstvu Makedonije u NATO-u, koja je u potpunosti ispunila sve potrebne uslove, ali zbog neriješenog pitanja imena države još nije na listi punopravnih članica.
„Trenutačni zastoj i nedobijanje Akcionog programa za članstvo na posljednjem sastanku ministara NATO-a nije nas obeshrabrio, nego nam je dao novu volju i snagu da nastavimo još jače na ispunjavanju potrebnih uvjeta. Ovaj format u kome mi radimo predstavlja pravi model prevazilaženja prepreka i razlika u stavovima, pokazuje političku zrelost i riješnost da se oslobodimo bremena prošlosti i istinski posvetimo stvaranju uslova za bolju i sretniju budućnost regiona, za dobrobit svih građana na ovim prostorima.“
KONAČNA ODLUKA NA PREDSJEDNIŠTVU
Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Jandroković kazao je da ta država, kao punopravna članica NATO saveza, daje snažnu podršku drugim zemljama regiona na putu ka savezu.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Crne Gore Vesko Garčević:
„Samo prije godinu dana BiH je zajedno sa Crnom Gorom postala članica Jadranske povelje, a u toj godini uspjela je da bude i vrlo uspješan predsjedavajući Povelje. Ti i slični uspjesi daju nam za pravo da vjerujemo da će BiH vrlo brzo ostati dio akcionog plana za članstvo u NATO mapa, kao što vjerujemo da će Makedonija vrlo brzo postati članica NATO-a jer to zaslužuje na osnovu svojih rezultata. Mi tako gledamo na situaciju u regionu, kao što gledaju i naši partneri iz regiona - da uspjeh svake zemlje pojedinačno je uspjeh svih nas. Ovdje smo još jednom potvrdili značaj Jadranske povelje za region jer je nesumnjivo jača stabilnost, povezuje zemlje koje imaju istovjetne ciljeve.“
Ministri vanjskih poslova država članica Američko-jadranske povelje razgovarali su i o značaju dalje podrške međunarodne zajednice u izgradnji sigurnosti i stabilnosti u Afganistanu. Na pitanje koliko će naredne godine zemlje članice
Povelje poslati svojih vojnika u Afganistan, ministar vanjskih poslova Makedonije Antonio Milošeski kazao je da će ta zemlja poslati još 80 vojnika:
„U ovom momentu Makedonija ima oko 180 svojih vojnika u Afganistanu. Iduće godine ćemo poslati još 80 vojnika, što bi ukupno činilo 250, a to je procentu četri procenta makedonskih snaga s kojima raspolaže armija Republike Makedonije,“ kaže Milošeski.
Koliko vojnika će otići iz BiH, odgovara ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj:
„O tome će konačnu odluku donijeti Predsjedništvo BiH. Ništa još nije zaključeno, i Predsjedništvo će vjerovatno u narednom periodu razmatrati potrebu slanja trupa i o kojem broju se radi, ali to će biti najviše do 100 vojnika,“ rekao je Alkalaj.
Američko-jadranska povelja je dokument koji ističe važnost jačanja demokratije i manjinskih prava, suzbijanja terorizma, prekograničnog kriminala i oružja za masovno uništenje i potiče započete reforme oružanih snaga u zemljama članicama i njihovu međusobnu vojnu saradnju.
Bosna i Hercegovina završila je predsjedavanje Američko-jadranskom poveljom.
Naredne godine tu dužnost preuzeće Hrvatska.
