Albanski parlament odobrio je u četvrtak dogovor da zemlja primi hiljade tražitelja azila koje je Italija spasila u međunarodnim vodama dok se njihovi zahtjevi obrađuju, unatoč protestima opozicije i organizacija za zaštitu ljudskih prava.
Prema petogodišnjem sporazumu, Albanija bi prihvatila do 3.000 migranata. Budući da se očekuje da će obrada zahtjeva za azil trajati oko mjesec, broj tražitelja azila poslanih u Albaniju mogao bi doseći 36.000 godišnje.
Ideja o slanju tražitelja azila izvan EU je kontroverzna. Dogovor je podržala predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, ali su ga uvelike kritizirale skupine za zaštitu ljudskih prava.
Albanija trenutno traži članstvo u EU.
Sporazum, potpisan u novembru između albanskog premijera Edija Rame i talijanske premijerke Giorgie Meloni, dio je njenih napora da podijeli teret rješavanja pitanja migracija s drugim europskim zemljama.
Parlament, kojim dominira Ramina ljevičarska Socijalistička stranka, glasovao je 22. februara sa 77 prema nula za odobrenje sporazuma, a 63 člana parlamenta nisu bila prisutna.
Većina konzervativne opozicije, koja je odbila sudjelovati, sjedila je u dvorani i zvižducima pokušala omesti glasovanje. Predsjednik će također trebati izdati dekret kao posljednji korak odobrenja.
Sam Rama nije bio na glasovanju.
Skupina od 30 zastupnika pokušala je blokirati ratifikaciju žalbom Ustavnom sudu, no krajem januara sud je rekao da se sporazum može implementirati Konzervativni zastupnici više su puta prekidali glasovanje od oktobra u znak protesta protiv socijalističke vlade.
Gazment Bardhi iz opozicijskih Demokrata odbio je govoriti o sporazumu kojem su se ranije protivili.
Mesila Doda iz male Stranke pravde, integracije i jedinstva, čija su tri člana glasala za dogovor, rekla je da "govorimo o zemlji koja nas je uvijek podržavala na našem putu".
Donji dom talijanskog parlamenta odobrio je dogovor u januaru, a nakon njega i Senat ranije ovog mjeseca.
Dva obradna centra bit će postavljena u Albaniji po trošku Italije od više od 600 miliona eura tokom pet godina. Objektima bi u potpunosti upravljala Italija dok bi ubrzavala njihove zahtjeve za azil. Meloni je rekla da očekuje da postanu operativni do proljeća 2024.
Italija bi ostala zakonski odgovorna za migrante tokom cijelog procesa, te bi ih primila ako im se odobri međunarodna zaštita ili bi organizirala njihovu deportaciju iz Albanije u slučaju odbijanja.
Oni koji su spašeni unutar talijanskih teritorijalnih voda ili spasilačkim brodovima kojima upravljaju nevladine organizacije, zadržali bi svoje pravo prema međunarodnom pravu i zakonu EU-a podnijeti zahtjev za azil u Italiji i tamo bi im se obradili zahtjevi.
Rama je rekao da Albanija stoji uz Meloni u znak zahvalnosti u ime Albanaca koji su našli utočište u Italiji i "pobjegli iz pakla i zamislili bolji život" nakon sloma komunizma u Albaniji 1990-ih.
Italija je tražila pomoć od drugih zemalja EU-a kako bi odgovorila na sve veći broj dolazaka.
Podaci talijanskog ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da je dolazak migranata u Italiju skočio za 50 posto u 2023. u odnosu na prethodnu godinu.
Oko 155.750 migranata stiglo je do talijanske obale prošle godine, uključujući više od 17.000 maloljetnika bez pratnje, u usporedbi sa 103.850 u 2022. godini.
