Udarna tema u Crnoj Gori burne reakcije na zaključak državne tužiteljke Ranke Čarapić da preslušavanjem materijala u aferi “Snimak” tužilaštvo nije otkrilo elemente nijednog krivičnog djela. Time je prema mišljenju opozicije Čarapić definitivno pokazala da je partijski tužilac i stub režima i kao mogući odgovor pominju sveopšti bojkot.
"Jedan zaposleni - to su 4 glasa. Ako uspijemo da zaposlimo našeg čovjeka smanjili smo njima jedan glas, a nama povećali i tu je dio porodice. 'Ajmo tom čovjeku da pomognemo da se zaposli i imaćemo efekat ova 4 glasa za DPS" - to je bezbroj puta u crnogorskim medijima preslušavani snimak u kome bivši direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić na sjednici Demokratske partije socijalista govori o strategiji zapošljavanja simpatizera svoje stranke.
Snimak je ostao kao eho u ušima onih koji smatraju da je to bio materijalni dokaz da vladajuća partija krši Ustav I zakone trošeći budžet u koji su se slile pare svih, da bi upošljavala samo svoje kadrove.
No, tačku na sumnju stavila je vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić koja, nakon što je preslušala sate tonskog zapisa sa sjednice Savjeta za sprovođenje izbornog programa DPS-a, u izjavama njenih učesnika nije utvrdila nijedan element krivičnog djela. To je izazvalo burnu reakciju opozicije .
"Tumačenje da nije povrijeđen zakon prilikom partijskog zapošljavanja i uz materijalni dkaz može da se dogodi od partijskog tužioca. Od tužioca koji bi bio autonoman to se sigurno ne bi dogodilo jer član 2. Ustava eksplicitno kaže da se ne mogu priznati izbori koji nijesu plod slobodne volje građana. Prema tome, mi smo opet pred jednim eklatantnim primjerom nepoštovanja zakona i mi mislimo da je tužilac jedan od osnovnih problema u Crnoj Gori", rekao je lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić u izjavi televiziji Vijesti.
Opozicija o daljim koracima tek treba da se dogovori, a kao prve poteze u Demokratskom frontu najavili su zahtjev za ostavku Čarapićke, izlazak iz Ustavnog odbora kao i informisanje međunarodne zajednice o onome šta se događa.
Poslanik Pozitivne Dritan Abazović kaže da bi odgovor opozicije trebalo da bude žešći.
"Lično mi je najbliža ideja opšteg bojkota samo je pitanje da li ona može da se realizuje u Crnoj Gori. To znači da nije dovoljno napustiti samo određena skupštinska tijela ili samo neučestvovati na lokalnim izborima već jednostavno treba napustiti sve institucije i na taj način pokazati da u ovoj državi ne postoje uslovi za normalno bavljenje politikom i za normalno učestvovanje u demokratskom procesu. Sve ostalo je nekakvo fingiranje i mislim da neće donijeti neki veliki boljitak", ocjenjuje Abazović.
Ideja ofanzivnog nastupa, koji bi uključivao i bojkot predstojećih lokalnih I predsjedničkih izbora, bliska je i Velizaru Kaluđeroviću iz Socijalističke narodne partije koji napominje da iznosi ličnu dilemu:
"Da li ostaviti listu DPS i SDP da i na izborima u Andrijevici i na izborima u Nikšiću i da predsjednički kandidat na aprilskim predsjedničkim izborima budu jedni jedini i da na taj način faktički pokažemo da se vraćamo na jednopartijski sistem, jer, na žalost, svih ovih godina kada su izbori u pitanju crnogorsko društvo funkcioniše kao jednopartijsko društvo. To bi bio jedan veoma snažan odgovor ovoj vlasti.
Sumirajući epilog afere “Snimak” Dritan Abazović konstatuje kako je ona na najočigledniji način potvrdila da u Crnoj Gori ne postoje slobodne institucije i da je njeno pravosuđe u službi vladajuće partije.
"Vrhovna državna tužiteljica je potpuno derogirala svoju funkciju i svoju ulogu u ovom društvu i samim tim dala legitimitet da se i na ovim i na svim narednim izborima, kao i u svim institucijama bez ikakvih problema mogu obavljati vanzakonske radnje u službi jedne partije", ocjenjuje Abazović.
Na pitanje koliko je vlast svjesna opasnosti da Crna Gora zbog unutrašnjih prilika može da bude zaustavljena na putu evropskih integracija i uđ u svojevrsnu političku krizu, Velizar Kaluđerović odgovara:
"Ja mislim da nije svjesna jer su oni toliko ogrezli u toj samovolji i bahatosti, koja ide uz činjenicu da više od 20 godina je nepromijenjena vlast i oni imaju osjećaj da su oni bogom dani i da nikada neće doći do promjene garniture na vlasti u Crnoj Gori. To je odraz i utiska da jednostavno nijesu svjesni u kakvom se dramatičnmom političkom trenutku nalazi crnogorsko društvo jer da jesu svjesni ne bi činili to što čine."
Ustavni odbor nekoliko sedmica zasjeda iza zatvorenih vrata pokušavajući da pronađe zajednička rješenja o promjeni Ustava u dijelu pravosuđa, kako bi se ispunio zahtjev Evropske unije koji govori o potrebi depolitizacije pravosuđa.
Nakon najave mogućnosti da opozicija napusti Ustavni odbor zbog afere “Snimak”, otvoreno je pitanje kakve su moguće političke posljedice ovakvog eventualnog čina. Na to pitanje odgovara generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Raulović:
"Nikada nije dobro izlaziti iz institucija da bi se razgovaralo o institucionalnim rješenjima. Mislim da to neće biti dobro ni u ovom slučaju. Naravno, kada su strukture EU u pitanju njihov fokus će biti na tome koje strukture daju veći doprinos u ostvarivanju toga dijaloga i pronalaženju kompromisa. Mislim da one strukture koje budu pokazale manje spremnosti za rad unutar institucija i koje ne budu sklone kompromisima, da će one snositi veći dio dogovornosti za ono što može uslijediti.n Prema najavama koje smo imali od visokih zvaničnika EU posljedice mogu biti usporavanje procesa za Crnu Goru i naravno blokada određenih integrativnih inicijativa prema Crnoj Gori. Mislim da to ne bi bilo dobro prevashodno za građane Crne Gore, za društvo u cjelini. Svi politički akteri, bez obzira da li dolaze iz vlasti ili opozicije moraju da budu svjesni toga. Moraju da budu svjesni toga da se u ovom trenutku mora pokazati maksimalna spremnost i sa jedne i sa druge strane da se iznađe ono političko i institucionalno rješenje koje najbolje odgovara Crnoj Gori i njenim potrebama, ali u relanom političkom trenutku i realnoj političkoj perspektivi, ako ne u narednim decenijama ono zasigurno u godinama do učlanjenja. Dakle, mislim da bi bilo mnogo bolje da opozicija u ovom trenutku usaglasi oko određenih pitanja i da tako usaglašen stav imaju prema vladajućim strukturama i da kroz institucionalni okvir i razgovor i pregovaranje unutar odbora i skupštinskih struktura i drugih političkih struktura dođu do nekog rješenja koje će ipak zadovoljiti i jednu i drugu stranu."
"Jedan zaposleni - to su 4 glasa. Ako uspijemo da zaposlimo našeg čovjeka smanjili smo njima jedan glas, a nama povećali i tu je dio porodice. 'Ajmo tom čovjeku da pomognemo da se zaposli i imaćemo efekat ova 4 glasa za DPS" - to je bezbroj puta u crnogorskim medijima preslušavani snimak u kome bivši direktor Zavoda za zapošljavanje Zoran Jelić na sjednici Demokratske partije socijalista govori o strategiji zapošljavanja simpatizera svoje stranke.
Snimak je ostao kao eho u ušima onih koji smatraju da je to bio materijalni dokaz da vladajuća partija krši Ustav I zakone trošeći budžet u koji su se slile pare svih, da bi upošljavala samo svoje kadrove.
No, tačku na sumnju stavila je vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić koja, nakon što je preslušala sate tonskog zapisa sa sjednice Savjeta za sprovođenje izbornog programa DPS-a, u izjavama njenih učesnika nije utvrdila nijedan element krivičnog djela. To je izazvalo burnu reakciju opozicije .
"Tumačenje da nije povrijeđen zakon prilikom partijskog zapošljavanja i uz materijalni dkaz može da se dogodi od partijskog tužioca. Od tužioca koji bi bio autonoman to se sigurno ne bi dogodilo jer član 2. Ustava eksplicitno kaže da se ne mogu priznati izbori koji nijesu plod slobodne volje građana. Prema tome, mi smo opet pred jednim eklatantnim primjerom nepoštovanja zakona i mi mislimo da je tužilac jedan od osnovnih problema u Crnoj Gori", rekao je lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić u izjavi televiziji Vijesti.
Opozicija o daljim koracima tek treba da se dogovori, a kao prve poteze u Demokratskom frontu najavili su zahtjev za ostavku Čarapićke, izlazak iz Ustavnog odbora kao i informisanje međunarodne zajednice o onome šta se događa.
Poslanik Pozitivne Dritan Abazović kaže da bi odgovor opozicije trebalo da bude žešći.
"Lično mi je najbliža ideja opšteg bojkota samo je pitanje da li ona može da se realizuje u Crnoj Gori. To znači da nije dovoljno napustiti samo određena skupštinska tijela ili samo neučestvovati na lokalnim izborima već jednostavno treba napustiti sve institucije i na taj način pokazati da u ovoj državi ne postoje uslovi za normalno bavljenje politikom i za normalno učestvovanje u demokratskom procesu. Sve ostalo je nekakvo fingiranje i mislim da neće donijeti neki veliki boljitak", ocjenjuje Abazović.
Ideja ofanzivnog nastupa, koji bi uključivao i bojkot predstojećih lokalnih I predsjedničkih izbora, bliska je i Velizaru Kaluđeroviću iz Socijalističke narodne partije koji napominje da iznosi ličnu dilemu:
"Da li ostaviti listu DPS i SDP da i na izborima u Andrijevici i na izborima u Nikšiću i da predsjednički kandidat na aprilskim predsjedničkim izborima budu jedni jedini i da na taj način faktički pokažemo da se vraćamo na jednopartijski sistem, jer, na žalost, svih ovih godina kada su izbori u pitanju crnogorsko društvo funkcioniše kao jednopartijsko društvo. To bi bio jedan veoma snažan odgovor ovoj vlasti.
Sumirajući epilog afere “Snimak” Dritan Abazović konstatuje kako je ona na najočigledniji način potvrdila da u Crnoj Gori ne postoje slobodne institucije i da je njeno pravosuđe u službi vladajuće partije.
"Vrhovna državna tužiteljica je potpuno derogirala svoju funkciju i svoju ulogu u ovom društvu i samim tim dala legitimitet da se i na ovim i na svim narednim izborima, kao i u svim institucijama bez ikakvih problema mogu obavljati vanzakonske radnje u službi jedne partije", ocjenjuje Abazović.
Na pitanje koliko je vlast svjesna opasnosti da Crna Gora zbog unutrašnjih prilika može da bude zaustavljena na putu evropskih integracija i uđ u svojevrsnu političku krizu, Velizar Kaluđerović odgovara:
"Ja mislim da nije svjesna jer su oni toliko ogrezli u toj samovolji i bahatosti, koja ide uz činjenicu da više od 20 godina je nepromijenjena vlast i oni imaju osjećaj da su oni bogom dani i da nikada neće doći do promjene garniture na vlasti u Crnoj Gori. To je odraz i utiska da jednostavno nijesu svjesni u kakvom se dramatičnmom političkom trenutku nalazi crnogorsko društvo jer da jesu svjesni ne bi činili to što čine."
Ustavni odbor nekoliko sedmica zasjeda iza zatvorenih vrata pokušavajući da pronađe zajednička rješenja o promjeni Ustava u dijelu pravosuđa, kako bi se ispunio zahtjev Evropske unije koji govori o potrebi depolitizacije pravosuđa.
Nakon najave mogućnosti da opozicija napusti Ustavni odbor zbog afere “Snimak”, otvoreno je pitanje kakve su moguće političke posljedice ovakvog eventualnog čina. Na to pitanje odgovara generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Raulović:
"Nikada nije dobro izlaziti iz institucija da bi se razgovaralo o institucionalnim rješenjima. Mislim da to neće biti dobro ni u ovom slučaju. Naravno, kada su strukture EU u pitanju njihov fokus će biti na tome koje strukture daju veći doprinos u ostvarivanju toga dijaloga i pronalaženju kompromisa. Mislim da one strukture koje budu pokazale manje spremnosti za rad unutar institucija i koje ne budu sklone kompromisima, da će one snositi veći dio dogovornosti za ono što može uslijediti.n Prema najavama koje smo imali od visokih zvaničnika EU posljedice mogu biti usporavanje procesa za Crnu Goru i naravno blokada određenih integrativnih inicijativa prema Crnoj Gori. Mislim da to ne bi bilo dobro prevashodno za građane Crne Gore, za društvo u cjelini. Svi politički akteri, bez obzira da li dolaze iz vlasti ili opozicije moraju da budu svjesni toga. Moraju da budu svjesni toga da se u ovom trenutku mora pokazati maksimalna spremnost i sa jedne i sa druge strane da se iznađe ono političko i institucionalno rješenje koje najbolje odgovara Crnoj Gori i njenim potrebama, ali u relanom političkom trenutku i realnoj političkoj perspektivi, ako ne u narednim decenijama ono zasigurno u godinama do učlanjenja. Dakle, mislim da bi bilo mnogo bolje da opozicija u ovom trenutku usaglasi oko određenih pitanja i da tako usaglašen stav imaju prema vladajućim strukturama i da kroz institucionalni okvir i razgovor i pregovaranje unutar odbora i skupštinskih struktura i drugih političkih struktura dođu do nekog rješenja koje će ipak zadovoljiti i jednu i drugu stranu."