Parlamentarni izbori u BiH, odnosno njihovi rezultati, teško da će donijeti atmosferu neophodnu za napredak i nastavak reformskog puta. Etničke podjele i razdvajanja - kao način života, a zatim najave nove teritorijalne organizacije uticaće da energija ode na sasvim drugu stranu.
U noći nakon nedjeljnih izbora predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je najavio nove već za dvije godine, odnosno nakon usvajanja ustavnih promjena. A tada bi, prema Čovićevom kalendaru, Hrvati trebali imati svoj entitet:
„Pozdrav iz doma HDZ BiH i vrlo ću jasno kazati - iz grada Mostara, buduće prijestolnice hrvatske federalne jedinice u BiH, u kojoj će biti i naša Posavina, i naše Žepče, središnja Bosna i naša Hercegovina. I time ćemo stvoriti jednu racionalnu strukturu u BiH.“
Milorad Dodik i Savez nezavisnih socijaldemokrata nastavljaju sa svojom idejom o RS koja će trajati vječno, a BiH - koliko može i mora:
„Iz Sarajeva kažu: ’Treba ukinuti Republiku Srpsku. Ona je ružna, prljava, genocidna, zločinačka tvorevina.’ Pa svaki dan Silajdžić, pa Tihić, pa Lagumdžija: ’Treba ukinuti Republiku, treba ukinuti Republiku...’ A onda smo mi fino došli, pa stali i rekli: ’ Republika je trajna.’“
Dan nakon izbora budući predsjednik entieta je izjavio kako je Bosna i Hercegovina moguća ili kao savez republika il - neće je biti.
Dodik će sasvim sigurno podržati Čovića u ideji o trećem entitetu, smatra predsjednik Srpskog građanskog vijeća (Pokret za ravnopravnost) iz Mostara Ratko Pejanović:
„Taj treći entitet njemu treba da bi očuvao svoj entitet, koji je na kraju po Dejtonu vrlo neupitan. On je dobijen tako kako je dobijen. Je li Dejton u redu? Je li ga treba mijenjati ili ne treba? To ja ostavljam političarima neka o tome razmišljaju, i sociolozima itd., ali je on neupitan. Međutim, da bi on imao stabilnost održivosti tog entiteta, onda mu treba sparing partner. A sparing partnera je našao u stranci HDZ, odnosno u imenu Dragana Čovića i njihove zvanične politike koja prihvata to jer im to ide naruku i oni bi na ovaj način sasvim legalno uradili taj treći entitet.“
Politička scena u BiH je rascjepkana, a političari razjedinjeni. Među njima su oni koji ne rade za dobrobit države, kaže sociolog dr. Jusuf Žiga:
„Mi ovdje imamo jedan veliki problem. Mi imamo političke opcije, stranke, pojedince koji nastavljaju i dalje djelovati. To im je ključna platforma u djelovanju da djeluju protiv države, da onemogućavaju da se ona osposobi za normalno funkcioniranje. U nas je glavna opcija djelovanja protiv drugoga. To je u kodnom smislu potpuno pogrešan pristup - da se mrcvarimo u živome blatu. Oni su umislili da se bukvalno sa istim ljudima, a da ne kažem sa istim strankama koje su protiv zemlje i koje su je rušile, da se može praviti boljitak i mene i drugoga.“
Ko je počeo rat?
Možda će napetost splasnuti kada krene politička trgovina oko pozicija u vlasti, kaže Dragan Bursać, analitičar magazina Buka iz Banje Luke:
„Ali ostaje činjenica da su etnički tabori možda jači nego ikad, da su politike rigidnije nego ikad - i da će to stvarati prije svega funkcionalne probleme. Znači sve ono što je bilo u predizbornoj kampanji taktički, politički operativno, kao nešto što bi mogao biti problem ideološki, mislim da će se pretvoriti u funkcionalni problem, što će se, naravno, odraziti ekonomski.“
Negativni poeni zbog razjedinjenosti već se upisuju. U posljednjem izvještaju o poslovanju u svijetu BiH je svrstana među zemlje „padajućeg rejtinga“, zbog,“visokog političkog rizika i političkih svađa“.
„Jedan od razloga zasigurno su najave o referendumu i tzv. otcjepljenju RS i stvaranju trećeg entiteta. To može doprinijeti lošem ekonomskom ambijentu, koji je ionako već loš, tako da je to samo ’šlag na tortu’ za negativan bilans, odnosno negativan saldo BiH u očima stranih ulagača,“ kaže Bursać.
Nejedinstvo je kao usud ove zemlje, kaže fra Luka Markešić, čelnik Hrvatskog narodnog vijeća:
„Činjenica o nejedinstvu pokazuje duh slično onome što se, ja ću reći biblijski - naziva babilonskom kulom, gdje ljudi u svom govoru služe se jezikom upravo za razdvajanjem, za razdorom koji vodi konačnoj propasti, odnosno rušenju kule, babilonske kule.“
U duboko podijeljenoj zemlji, energija se troši na stalno pitanje ko je počeo rat:
U krajnjem slučaju, sve liči na cirkus, naprimjer Kolumbija:
A novi film oskarovca Danisa Tanovića ponovo je kandidat BiH za nagradu Oskar.
U noći nakon nedjeljnih izbora predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je najavio nove već za dvije godine, odnosno nakon usvajanja ustavnih promjena. A tada bi, prema Čovićevom kalendaru, Hrvati trebali imati svoj entitet:
„Pozdrav iz doma HDZ BiH i vrlo ću jasno kazati - iz grada Mostara, buduće prijestolnice hrvatske federalne jedinice u BiH, u kojoj će biti i naša Posavina, i naše Žepče, središnja Bosna i naša Hercegovina. I time ćemo stvoriti jednu racionalnu strukturu u BiH.“
Milorad Dodik i Savez nezavisnih socijaldemokrata nastavljaju sa svojom idejom o RS koja će trajati vječno, a BiH - koliko može i mora:
„Iz Sarajeva kažu: ’Treba ukinuti Republiku Srpsku. Ona je ružna, prljava, genocidna, zločinačka tvorevina.’ Pa svaki dan Silajdžić, pa Tihić, pa Lagumdžija: ’Treba ukinuti Republiku, treba ukinuti Republiku...’ A onda smo mi fino došli, pa stali i rekli: ’ Republika je trajna.’“
Dan nakon izbora budući predsjednik entieta je izjavio kako je Bosna i Hercegovina moguća ili kao savez republika il - neće je biti.
Dodik će sasvim sigurno podržati Čovića u ideji o trećem entitetu, smatra predsjednik Srpskog građanskog vijeća (Pokret za ravnopravnost) iz Mostara Ratko Pejanović:
„Taj treći entitet njemu treba da bi očuvao svoj entitet, koji je na kraju po Dejtonu vrlo neupitan. On je dobijen tako kako je dobijen. Je li Dejton u redu? Je li ga treba mijenjati ili ne treba? To ja ostavljam političarima neka o tome razmišljaju, i sociolozima itd., ali je on neupitan. Međutim, da bi on imao stabilnost održivosti tog entiteta, onda mu treba sparing partner. A sparing partnera je našao u stranci HDZ, odnosno u imenu Dragana Čovića i njihove zvanične politike koja prihvata to jer im to ide naruku i oni bi na ovaj način sasvim legalno uradili taj treći entitet.“
Politička scena u BiH je rascjepkana, a političari razjedinjeni. Među njima su oni koji ne rade za dobrobit države, kaže sociolog dr. Jusuf Žiga:
„Mi ovdje imamo jedan veliki problem. Mi imamo političke opcije, stranke, pojedince koji nastavljaju i dalje djelovati. To im je ključna platforma u djelovanju da djeluju protiv države, da onemogućavaju da se ona osposobi za normalno funkcioniranje. U nas je glavna opcija djelovanja protiv drugoga. To je u kodnom smislu potpuno pogrešan pristup - da se mrcvarimo u živome blatu. Oni su umislili da se bukvalno sa istim ljudima, a da ne kažem sa istim strankama koje su protiv zemlje i koje su je rušile, da se može praviti boljitak i mene i drugoga.“
Ko je počeo rat?
Možda će napetost splasnuti kada krene politička trgovina oko pozicija u vlasti, kaže Dragan Bursać, analitičar magazina Buka iz Banje Luke:
„Ali ostaje činjenica da su etnički tabori možda jači nego ikad, da su politike rigidnije nego ikad - i da će to stvarati prije svega funkcionalne probleme. Znači sve ono što je bilo u predizbornoj kampanji taktički, politički operativno, kao nešto što bi mogao biti problem ideološki, mislim da će se pretvoriti u funkcionalni problem, što će se, naravno, odraziti ekonomski.“
Negativni poeni zbog razjedinjenosti već se upisuju. U posljednjem izvještaju o poslovanju u svijetu BiH je svrstana među zemlje „padajućeg rejtinga“, zbog,“visokog političkog rizika i političkih svađa“.
„Jedan od razloga zasigurno su najave o referendumu i tzv. otcjepljenju RS i stvaranju trećeg entiteta. To može doprinijeti lošem ekonomskom ambijentu, koji je ionako već loš, tako da je to samo ’šlag na tortu’ za negativan bilans, odnosno negativan saldo BiH u očima stranih ulagača,“ kaže Bursać.
Nejedinstvo je kao usud ove zemlje, kaže fra Luka Markešić, čelnik Hrvatskog narodnog vijeća:
„Činjenica o nejedinstvu pokazuje duh slično onome što se, ja ću reći biblijski - naziva babilonskom kulom, gdje ljudi u svom govoru služe se jezikom upravo za razdvajanjem, za razdorom koji vodi konačnoj propasti, odnosno rušenju kule, babilonske kule.“
U duboko podijeljenoj zemlji, energija se troši na stalno pitanje ko je počeo rat:
U krajnjem slučaju, sve liči na cirkus, naprimjer Kolumbija:
A novi film oskarovca Danisa Tanovića ponovo je kandidat BiH za nagradu Oskar.
