Ako je suditi po izjavama koja stižu iz vrha vlasti i ekonomskih institucija crnogorski građani imaju razloga za optimizam. Upravo je ovaj petak glavni eknomista Centralne banke Nikola Fabris označio kao početak izlaska iz recesije koju su obilježili prezaduženost privrede i stanovništva.
Govoreći na nedavnom okruglom stolu u Miločeru premijer Milo Đukanović konstatovao je kako je najgori period u crnogorskoj ekonomiji iza nas i naglasio da do kraja godine treba očekivati rast bruto društvenog proizvoda od pola procenta. Đukanović je svoj optimizam bazirao na velikim ekonomskim projektima koji bi trebalo da počnu da se realizuju već u prvom kvartalu sljedeće godine, kao što su projekti Porto Montenegro u Tivtu, izgradnja turističkog kompleksa na Luštici kao i auto-puta Bar Boljari.
Nedugo potom glavni ekonomista crnogorske Centralne Banke Nikola Fabris bio je još konkretniji - Crna Gora od 1.oktobra i tehnički izlazi iz recesije i ulazi u zonu blagog rasta, izjavio je u Budvi na konferenciji o ekonomiji Crne Gore.
Koliko je takav optimizam realan pitali smo profesora Milenka Popovića. On ne spori Fabrisovu procjenu ukoliko je zasnovana na pouzdanim statističkim podacima.
"Međutim, treba imati dvije stvari u vidu: prvo, da ova kriza ima svoju anatomiju, razlikuje se i od velike krize i od ostalih kriza i ne treba da se iznenadimo ako se sjutra ponovo dese padovi, lomovi. Drugo, kada je riječ o Crnoj Gori, o konkretnim našim internim razlozima ti budući veliki projekti na kojima se zasnivaju ta očekivanja o rastu, objektivno nije ralno da oni tako brzo da počnu. Prosto za to još ne postoji ni elementarna tehnička i stručna dokumentacija koja bi pokazala njihovu valjanost i valjanost odluke o njihovom otpočinjanju. Ako bi se i slučajno dogodilo da se bez dokumentacije krene u to, onda bi se moglo dogoditi da dugoročno to može da ima jako loše posljedice po Crnu Goru", kaže Popović.
Najniža cijena rada stagnira
Sličan stav čuli smo i od Srđe Kekovića iz Unije slobodnih sindikata koji kaže da mu najava kako izlazimo iz recesije zvuči nestvarno.
"To nam najviše liči na najnoviji podatak da je u prošlom mjesecu naša plata porasla na preko 500 eura. Kasnije smo, međutim, saznali da nam je statistika obračunala prevoz i toplo obrok, odnosno regres koji ulaze u tu prosječnu zaradu. Očito da živimo u nekom virtualnom svijetu, svijetu statistike ili svijetu podataka jer ono što mi u Uniji vidimo ovih dana i iz prethodnog perioda da se ljudi otpuštaju, da im se smanjuju zarade i mnogo čega što ne liči na izlazak iz recesije. U svakom slučaju, Unija će tražiti da se zaposlenima vrati ono što im je uzeto zbog tereta krize", navodi Keković.
Na pitanje kada će se benefiti izlaska iz krize odraziti na životni standard stanovništva Keković odgovara da to zavisi od spremnosti radnika da se izbore za svoj status:
"Važno je reći da smo u proteklih osam godina bilježili izuzetne ekonomske rezultate. Znate da smo bili ekonomski tigar Mediterana ali za sve to vrijeme naša najniža cijena rada je stagnirala."
Kakve su ocjene građana, da li vjeruju da izlazimo iz krize i kada očekuje da će konkretne efekte ekonomskog oporavka osjetiti na sopstvenoj koži? Lela Šćepanović razgovarala je sa građanima Nikšića:
Govoreći na nedavnom okruglom stolu u Miločeru premijer Milo Đukanović konstatovao je kako je najgori period u crnogorskoj ekonomiji iza nas i naglasio da do kraja godine treba očekivati rast bruto društvenog proizvoda od pola procenta. Đukanović je svoj optimizam bazirao na velikim ekonomskim projektima koji bi trebalo da počnu da se realizuju već u prvom kvartalu sljedeće godine, kao što su projekti Porto Montenegro u Tivtu, izgradnja turističkog kompleksa na Luštici kao i auto-puta Bar Boljari.
Nedugo potom glavni ekonomista crnogorske Centralne Banke Nikola Fabris bio je još konkretniji - Crna Gora od 1.oktobra i tehnički izlazi iz recesije i ulazi u zonu blagog rasta, izjavio je u Budvi na konferenciji o ekonomiji Crne Gore.
Koliko je takav optimizam realan pitali smo profesora Milenka Popovića. On ne spori Fabrisovu procjenu ukoliko je zasnovana na pouzdanim statističkim podacima.
"Međutim, treba imati dvije stvari u vidu: prvo, da ova kriza ima svoju anatomiju, razlikuje se i od velike krize i od ostalih kriza i ne treba da se iznenadimo ako se sjutra ponovo dese padovi, lomovi. Drugo, kada je riječ o Crnoj Gori, o konkretnim našim internim razlozima ti budući veliki projekti na kojima se zasnivaju ta očekivanja o rastu, objektivno nije ralno da oni tako brzo da počnu. Prosto za to još ne postoji ni elementarna tehnička i stručna dokumentacija koja bi pokazala njihovu valjanost i valjanost odluke o njihovom otpočinjanju. Ako bi se i slučajno dogodilo da se bez dokumentacije krene u to, onda bi se moglo dogoditi da dugoročno to može da ima jako loše posljedice po Crnu Goru", kaže Popović.
Najniža cijena rada stagnira
Sličan stav čuli smo i od Srđe Kekovića iz Unije slobodnih sindikata koji kaže da mu najava kako izlazimo iz recesije zvuči nestvarno.
"To nam najviše liči na najnoviji podatak da je u prošlom mjesecu naša plata porasla na preko 500 eura. Kasnije smo, međutim, saznali da nam je statistika obračunala prevoz i toplo obrok, odnosno regres koji ulaze u tu prosječnu zaradu. Očito da živimo u nekom virtualnom svijetu, svijetu statistike ili svijetu podataka jer ono što mi u Uniji vidimo ovih dana i iz prethodnog perioda da se ljudi otpuštaju, da im se smanjuju zarade i mnogo čega što ne liči na izlazak iz recesije. U svakom slučaju, Unija će tražiti da se zaposlenima vrati ono što im je uzeto zbog tereta krize", navodi Keković.
Na pitanje kada će se benefiti izlaska iz krize odraziti na životni standard stanovništva Keković odgovara da to zavisi od spremnosti radnika da se izbore za svoj status:
"Važno je reći da smo u proteklih osam godina bilježili izuzetne ekonomske rezultate. Znate da smo bili ekonomski tigar Mediterana ali za sve to vrijeme naša najniža cijena rada je stagnirala."
Kakve su ocjene građana, da li vjeruju da izlazimo iz krize i kada očekuje da će konkretne efekte ekonomskog oporavka osjetiti na sopstvenoj koži? Lela Šćepanović razgovarala je sa građanima Nikšića:
