Nakon podele imovine između bivših jugoslovenskih republika kroz višegodišnji proces sukcesije, sada Kosovo najavljuje da će tražiti svoju imovinu na ex-Yu prostoru.
Počeće, kažu, od Crne Gore, gdje se, navodno, nalaze zemljišta, odmarališta, poslovni prostor, fabrika.
Kosovska Vlada je najavila da će tražiti da im se vrate 172 nekretnine koje se nalaze u bivšim jugoslovenskim republikama, a prema navodima kosovskog dnevnika Koha ditore, ova akcija će početi od Crne Gore gdje se, navodno, nalaze najmanje 42 nekretnine.
Crnogorska Vlada još nije dobila nikakav zvaničan zahtjev u vezi ove najave, ali u Ministarstvu finansija nema nepoznanica u vezi pristupa ovom pitanju.
"U ovom momentu mogu da kaže da ministarstvo nije primilo ni jedan zahtjev po ovom osnovu. Kada nam se Vlada Kosova bude fomrlano obratila mi ćemo svakako formirati jedan radni tim koji će razmotriti taj navedeni zahtjev i prema njemu se odrediti u skladu sa našim zakonodavstvom", kaže savjetnik u Ministarstvu finansija za imovinsko-pravne odnose Milanka Otović.
"Crna Gora je do sada imala najkonstruktivniji pristup rješavanju međudržavnih problema", ocijenio je sekretar kosovskog Ministarstva inostranih poslova Artam Behrami, koji je izrazio spremnost tamošnje Vlade za početak pregovora.
"Pošto završimo sa Podgoricom, nastavićemo sa ostalim zemljama u regionu. Pristup u pregovorima biće drukčiji za svaku državu, jer ćemo određivati posebne uslove za vraćanje imovine", rekao je Behrami za Koha ditore.
Mitrić: Pitanje sukscesije je već završeno
Priština će od Crne Gore, između ostalog, tražiti imovinu pećanskog Dječijeg odmarališta, trgovinske mreže i Metohija turista iz Peći, prištinskog preduzeća Eximkos, kao i Kosovske banke.
Nabrajaju se i imovina: Fabrike mesa iz Prištine, Marketing-eksporta, Derma komerca i Kosovasirovine iz Mitrovice.
U kosovskom Ministarstvu inostranih poslova tvrde da nekretnine uglavnom čine poslovni prostori, fabrike, zemljište i prodavnice.
Mustafa Canka, novinar iz Ulcinja, bez datuma Među nekretninama koje će vjerovatno biti predmet pregovora se pominju i ulcinjski poslovni centar Bankos, značajan broj stanova u Ulcinju i kosovsko odmaralište u Rafailovićima kod Budve, a prištinski Rekreaturs nazad traži odmaralište u Kamenovu.
Novinar, Ulcinjanin i dobar poznavalac lokalnih prilika Mustafa Canka, kao naročito sporan slučaj pominje kosovsko turističko naselje izgrađeno prije velikog zemljotresa u Crnoj Gori 1979. godine.
"Prvo treba vidjeti kakakv je status te imovine. Jesu li Kosovari kupili tu imovinu ili im je ona data razumim ugovorima opštine na korišćenje. Nesporno je samo da je njihovo naselje na Velikoj plaži nakon zemljotresa nezakonito srušeno. Isto tako je izvjesno da su desetine stanova i poslovnih prostora u gradu oni kupili. Dakle, vladine komisije Crne Gore i Kosova će prvo morati da utvrde nepsorno pravo vlasništva i da nakon toga traže modele za pravično obeštećenje", kaže Canka.
Profesor međunarodnog prava Blagota Mitrić, međutim, kaže da je ovo pitanje već završeno i pritom se poziva na Ustavnu povelju bivše državne zajednice Srbija i Crna Gora.
"Ustavna povelja je u vrijeme kada je donijeta, članom 60 regulisala to pitanje u slučaju da se Crna Gora odvoji od Srbije, a ne zaboravimo da je u to vrijeme Kosovo bilo dio Srbije. Važio je teritorijalni princip, odnosno da ona imovina Crne Gore koja se nalazi na teritorije druge republike ostaje njoj i obrnuto. Po ovom principu ta stvar bi trebalo da je završena. Sada imamo novu okolnost da je Crna Gora priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Međutim , ni to nije dovoljan razlog da se uopšte povedu pregovori oko toga i zaključi neki međudržavni sporazum između Kosova i Crne Gore. Zato što Kosovo nije međunarodno pravni subjekt u formalno pravnom smislu, odnosno još nije član UN", zaključuje Mitrić.
Počeće, kažu, od Crne Gore, gdje se, navodno, nalaze zemljišta, odmarališta, poslovni prostor, fabrika.
Kosovska Vlada je najavila da će tražiti da im se vrate 172 nekretnine koje se nalaze u bivšim jugoslovenskim republikama, a prema navodima kosovskog dnevnika Koha ditore, ova akcija će početi od Crne Gore gdje se, navodno, nalaze najmanje 42 nekretnine.
Crnogorska Vlada još nije dobila nikakav zvaničan zahtjev u vezi ove najave, ali u Ministarstvu finansija nema nepoznanica u vezi pristupa ovom pitanju.
"U ovom momentu mogu da kaže da ministarstvo nije primilo ni jedan zahtjev po ovom osnovu. Kada nam se Vlada Kosova bude fomrlano obratila mi ćemo svakako formirati jedan radni tim koji će razmotriti taj navedeni zahtjev i prema njemu se odrediti u skladu sa našim zakonodavstvom", kaže savjetnik u Ministarstvu finansija za imovinsko-pravne odnose Milanka Otović.
"Crna Gora je do sada imala najkonstruktivniji pristup rješavanju međudržavnih problema", ocijenio je sekretar kosovskog Ministarstva inostranih poslova Artam Behrami, koji je izrazio spremnost tamošnje Vlade za početak pregovora.
"Pošto završimo sa Podgoricom, nastavićemo sa ostalim zemljama u regionu. Pristup u pregovorima biće drukčiji za svaku državu, jer ćemo određivati posebne uslove za vraćanje imovine", rekao je Behrami za Koha ditore.
Mitrić: Pitanje sukscesije je već završeno
Priština će od Crne Gore, između ostalog, tražiti imovinu pećanskog Dječijeg odmarališta, trgovinske mreže i Metohija turista iz Peći, prištinskog preduzeća Eximkos, kao i Kosovske banke.
Nabrajaju se i imovina: Fabrike mesa iz Prištine, Marketing-eksporta, Derma komerca i Kosovasirovine iz Mitrovice.
U kosovskom Ministarstvu inostranih poslova tvrde da nekretnine uglavnom čine poslovni prostori, fabrike, zemljište i prodavnice.
Novinar, Ulcinjanin i dobar poznavalac lokalnih prilika Mustafa Canka, kao naročito sporan slučaj pominje kosovsko turističko naselje izgrađeno prije velikog zemljotresa u Crnoj Gori 1979. godine.
"Prvo treba vidjeti kakakv je status te imovine. Jesu li Kosovari kupili tu imovinu ili im je ona data razumim ugovorima opštine na korišćenje. Nesporno je samo da je njihovo naselje na Velikoj plaži nakon zemljotresa nezakonito srušeno. Isto tako je izvjesno da su desetine stanova i poslovnih prostora u gradu oni kupili. Dakle, vladine komisije Crne Gore i Kosova će prvo morati da utvrde nepsorno pravo vlasništva i da nakon toga traže modele za pravično obeštećenje", kaže Canka.
Profesor međunarodnog prava Blagota Mitrić, međutim, kaže da je ovo pitanje već završeno i pritom se poziva na Ustavnu povelju bivše državne zajednice Srbija i Crna Gora.
"Ustavna povelja je u vrijeme kada je donijeta, članom 60 regulisala to pitanje u slučaju da se Crna Gora odvoji od Srbije, a ne zaboravimo da je u to vrijeme Kosovo bilo dio Srbije. Važio je teritorijalni princip, odnosno da ona imovina Crne Gore koja se nalazi na teritorije druge republike ostaje njoj i obrnuto. Po ovom principu ta stvar bi trebalo da je završena. Sada imamo novu okolnost da je Crna Gora priznala Kosovo kao nezavisnu državu. Međutim , ni to nije dovoljan razlog da se uopšte povedu pregovori oko toga i zaključi neki međudržavni sporazum između Kosova i Crne Gore. Zato što Kosovo nije međunarodno pravni subjekt u formalno pravnom smislu, odnosno još nije član UN", zaključuje Mitrić.