Među temama samita i Jeremić i Sandžak

U Karađorđevu u Srbiji, tročlano bh. Predsjedništvo u utorak će razgovarati sa predsjednicima Srbije i Turske, Borisom Tadićem i Abdulahom Gulom.

Pomen Karađorđeva i danas, 20 godina kasnije, u Bosni i Hercegovini budi ružna sjećanja. Ona koja govore o namjerama da susjedi zemlju podijele, ali i ona sjećanja vezana za početak rata. Stoga nije čudno da se odluka bh. Predsjedništva da se odazove pozivu srbijanskog predsjednika da se o sudbini regiona razgovara baš u Karađorđevu u BiH različito tumači.

Član Predsjedništva Željko Komšić daje više detalja o mogućim temama trilateralnog sastanka.

«Naravno, ima i puno nezgodnih pitanja koja ćemo otvoriti, prije svega kada je riječ o postupcima zvaničnika susjednih država, u ovom slučaju Srbije. Konkretno mislim na istupe ministra Jeremića koji je, po mom mišljenju, prešao sve granice dobrog ukusa, odnosno otvoreno se počeo miješati u naše odnose u BiH», kazao je Komšić.

Ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić, tokom jedne od posjeta Banjoj Luci, kazao je, između ostalog, da da ni jedna zemlja ne može biti demokratska ako se njom upravlja "po principu gubernatora"

"Mislim da je došlo vrijeme odluke kada se moramo opredeliti da li imamo demokratsku državu posredi, jer ako je tako, onda takvu državu mogu voditi jedino demokratske vlasti", rekao je on govoreći o BiH.

Među ostalim temama sastanka u Karađorđevu biće, kako je najavio drugi član bh. Predsjedništva Bakir Izetbegović, riječi i o položaju Bošnjaka u Sandžaku.

«I efikasnije rješavanje otvorenih pitanja - pitanja granice, pitanja korištenja naših energetskih resursa itd.», najavio je Izetbegović.

Predsjedavajući bh. Predsjedništva Nebojša Radmanović tvrdi da je riječ tek o neformalnom susretu. U isto vrijeme u BiH se mogu čuti i glasovi da državno Predsjedništvo nije trebalo prihvatiti poziv na sastanak koji će biti održan u Karađorđevu zbog simbolike samog mjesta.

Novinar i pisac Ahmed Burić na to odgovara:

«Da nekome treba da smeta što se ide u Karađorđevo ili na bilo koju stranu svijeta ukoliko će tu BiH profitirati. Ja mislim da te stvari treba tako gledati. Mi smo previše u simboličkom potencijalu i naš politički narativ, ako mogu da upotrijebim tu izhanđalu kovanicu, definitivno isključivo zavisi od simbola. Bolje bi bilo da zavisi od suštine.»

Simbol podjela ili stabilizacija

Sastanak u Karađorđevu od 25. marta 1991. i dalje je jedna od najvećih misterija raspada bivše Jugoslavije. Susret tadašnjih predsjednika Srbije i Hrvatske u javnosti se često navodi kao mjesto na kojem su Slobodan Milošević i Franjo Tuđman dogovarali podjelu Bosne.

Profesor Rusmir Mahmutčehajić smatra da je potrebno da zvaničnici susjednih država razgovaraju, no da mjesto gdje će biti održani ti razgovori nije bilo dobar izbor.

«Taj skup u Karađorđevu sa strane Srbije može biti samo način relativiziranja odgovornosti te države, trajne historijske odgovornosti za sudjelovanje u razaranju BiH, a prihvatanje Karađorđeva kao mjesta za razgovore sa strane bh. Predsjedništva je odraz slabosti, snishodljivosti, nerazumijevanja. Upravo se očekuje da kad-tad Republika Srbija u interesu svojih građana, u interesu budućnosti svoje djece prizna da je kao država sudjelovala u zločinu razaranja BiH», ocjenjuje on.

Ahmed Burić smatra da uticaj Turske može biti dovoljno dobar i jak u sređivanju regionalnih odnosa, naročito onih među BiH i Srbijom.

«Mi smo očigledno pokazali da ne znamo sami i da nama neko sa strane treba. Ako je taj neko Turska, i ako će donijeti, ja sam apsolutno za to», kaže Burić.

S druge strane professor Enver Kazaz smatra da je riječ samo o jednom u nizu sastanaka koji za BiH neće donijeti puno toga dobrog. Vjeruje, međutim, da je potrebno pokrenuti ozbiljnije mirovne inicijative u regiji. Odgovara na pitanje šta to mogu biti dobre poruke koje će sa sastanka biti odaslane.

«Ako se promijeni politika Beograda prema Banjoj Luci i ako se Beograd više okrene ka Sarajevu, onda je to dobra politika. Ako se, pak, Sarajevo nastavi ponašati na poprilično glup način kako su to činili raniji član Predsjedništva BiH Silajdžić i sadašnji član Predsjedništva Željko Komšić, ako se nastavi takav trend, onda možemo reći da će Karađorđevo po BiH drugi put značiti ono što je nakad značilo, dakle simbol podjela BiH, a ne njenog sastavljanja, i simbol destabilizacije regije, umjesto njenog stabiliziranja i proevropskog kretanja», smatra Kazaz.

Prvi trilateralni samit predsjednika Srbije Borisa Tadića, predsjednika Turske Abdulaha Gula i tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića održan je 24. aprila prošle godine u Istanbulu. Na tom samitu potpisana je Istanbulska deklaracija i dogovoreno da u sljedeće dvije godine budu održani trilateralni sastanci u sve tri zemlje.

Sastanku u Karađorđevu u utorak prisustvovaće sva tri člana bh. Predsjedništva.