Dodaje kako nije iznenađen velikim odazivom izlagača iz Hercegovine na prvom međunarodnom Vinofestu u Ljubuškom, jer vino je stoljećima dio kulture i civilizacije ovdašnjih krajeva:
«Mi smo krenuli u istočnom dijelu Hercegovine, ima desetak godina, izuzetno jako i povukli smo za sobom još dosta ljudi, tako da i danas ovdje ima oko petnaest vinara is istočnog dijela Hercegovine. Što se tiče saradnje istočne i zapadne Hercegovine, to je sve kao jedno. Znači, djelujemo faktički kao jedna udruga.»
Fascinaciju hercegovačkim vinima doživjeli su mnogi, od kralja Tvrtka, preko cara Franje Josipa, do naših savremenika, poput Ivana Pavla II.
U Hercegovini je još davne 1912. godine bilo 6.000 hektara pod vinovom lozom. Predpostavlja se da je danas zasađeno svega 4.500.
Bez obzira na neuređeno tržište i često nelojalnu konkurenciju, kako doznajemo od Grge Vasilja, vinara iz Čitluka, Bosanci i Hercegovci sve se više okreću domaćim vinima:
«To se vidi iz prodaje naših vina, mi to osjetimo, tako da smo tu u plusu, što nam je veoma drago. Ja kad odem, recimo u Italiju, ja tamo ne volim piti naša vina. Tamo volim italijanska vina. I zašto to ne raditi ovdje, kad dođu naši ljudi, stranci napose, zašto im nuditi strana vina? A i domaći ljudi, ne bih želio govoriti «trošite domaće», ali ako bi se pilo domaća vina, ljudi bi bili na dobitku, jer bi pili zaista dobra pića.»
Domaća izvorna vina, Žilavka, Blatina, ali i Vranac, imaju dugu tradiciju i vrijednost, ali trebaju promociju kako bi se uspješno nosili sa poznatim vinima iz Evropske unije i svijeta. Zbog toga je Vinofest koji se održava u Ljubuškom zamišljen kao dio putujuće karavane koja će se pojavljivati na različitim sajmovima u BiH, ali i izvan nje.
Grgo Mikulić iz Turističke zajednice općine Ljubuški dodaje:
«Mi smo ga nazvali «BH vinska karavana» i ja mislim da će svi ovi proizvođači koji su ovdje, imati prigodu prikazati i izložiti svoje proizvode u svim većim mjestima u Bosni i Hercegovini i šire. Što se tiče ove manifestacije, cilj je promovirati, poticati i unaprijediti proizvodnju.»
Bez obzira na probleme koji postoje, vinari se slažu kako aktualna vlast sve više uviđa da proizvodnja vina može biti nositelj gospodarskog razvoja, ali i prepoznatljiv turistički proizvod koji će zaštititi prirodno i kulturno nasljeđe.
Federalni ministar turizma i okoliša Neven Herceg podsjeća:
«I državna razina vlasti na neki način daje vjetar u leđa kroz ovaj novi zakon o vinu, koji će uskoro biti donijet i nadam se, potvrđen u Domu naroda. Na taj način će se stvoriti jedan institucionalni okvir za ulazak naših vina na jedinstveno tržište Evropske unije.»
Stara poslovica kaže da se vino pije viljuškom, zbog čega su u Ljubuškom predstavili oko tridesetak izlagača sira i pršuta.
Nakon Ljubuškog, održavanje festivala predviđeno je u svim većim gradovima Bosne i Hercegovine i regije kao poseban gastro-enološki, kulturno-zabavni i prezentacijsko-promotivni performans.
