Istražni sudija Višeg suda u Podgorici, Radomir Ivanović, pokrenuo je nakon punih 16 godina istragu protiv šestoro osumnjičenih zbog sumnje da su kao pripadnici Jugoslovenske narodne armije izvršili krivično djelo ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u logoru Morinj. Osumnjičeni se u rješenju za sprovođenje istrage terete da su u periodu od oktobra 1991. do jula 1992. godine, koliko je vojni logor u Morinju postojao, kao pripadnici aktivnog i rezervnog sastava mučili, nečovječno postupali i nanosili patnje i tjelesne povrede civilnim i ratnim zarobljenicima koje je vojska nasumično skupljala po dubrovačnom ratištu. Kroz taj logor prošlo je više od 300 zarobljenika. Istražni sudija, Radomir Ivanović, za naš radio potvrđuje da je postupak krenuo:
"Tačno je da sam dana 30.1.2008. godine kao postupajući istražni sudija u ovom predmetu donio rješenje o sprovođenju istrage protiv Govedarice Mlađena, Gligić Bora, Tarle Zlatka, Lučić Špira, Menzelin Iva i Gojnić Iva zbog osnovane sumnje da su počinili krivična djela ratni zločini protiv civilnog stanovništva iz člana 142 stava Krivičnog zakonika SRJ, to je bivši Krivični zakonik Savezne Republike Jugoslavije i krivičnog djela ratni zločini protiv ratnih zarobljenika iz člana 144 istog zakonika, jer je to najpovoljniji zakonik po osumnjičene, a mi smo dužni primjenjivati najblaže zakone kako sada stoje stvari. Ovo rješenje je donijeto prije saslušanja okrivljenih Gligić Bora i Tarle Zlatka, jer oni nijesu za sada dostupni pravosudnim organima Crne Gore."
Podgorički advokat, Goran Rodić, koji zastupa osumnjičene Mladena Govedaricu i Iva Gojnića kaže da još nije dobio rješenje za sprovođenje istrage, ali da mu se čini da je čitav proces vještački ubrzan:
"Za donošenje rješenja o sprovođenju istrage o logoru Morinj posredno sam saznao, jer sam već predao nalog sjutra zbog suđenja pred Državnim sudom u Sarajevu, međutim, ako je informacija tačna onda je očigledno da je istražni sudija popustio pred pritiskom predsjednika Vrhovog suda o završetku istraga do 1. maja. Jer ono što mogu da tvrdim prilikom saslušanja moja dva klijenta pred istražnim sudijom u novembru mjesecu i pored dokumentacije koju smo priložili istražnom sudiji, a koja u cjelosti opovrgava određene navode zahtjeva za istragu koji je podnio viši državni tužilac, znači da je nekritički prihvaćen takav zahtjev za istragu, ali o tome ću moći nešto detaljnije da kažem kada budem i primio rješenje o sprovođenju istrage na koje ćemo sigurno uložiti žalbu."
U Hrvatskoj je ova vijest primljena sa blagom nevjericom. Robert Hausvička, predsjednik Udruge hrvatskih ratnih vojnih invalida, koji je tokom rata proveo tri mjeseca u logoru u Morinju, za naš radio kaže da je bilo krajnje vrijeme da se posveti pažnja ovom slučaju:
"Mislim da je došlo vrijeme da se ipak govori o logoru Morinj, on je činjenica i dogodio se u Crnoj Gori. I Crna Gora se osamostalila, meni je to jako drago da je jedna mala državica krenula svojim tokom, ali u to vrijeme kada su bili u nekakvoj zajednici, ipak se dogodilo to što se dogodilo. Takav zločin se dogodio u Crnoj Gori u logoru Morinj. Pokrenuta istraga protiv šestorice je jako mali broj ljudi, puno, puno više je ljudi prošlo kroz logor od stražara, pa do zapovjednika, oficira i tako tih ljudi koji su nas maltretirali, tukli, udarali i svašta nam radili i jednostavno još uvijek dok ne bude došlo to te nekakve presude, dok ne dođe do zvaničnoga suđenja ne vjerujem da će se to dogoditi, ali bilo bi mi jako drago."
Crnogorski zvaničnici i pravosuđe su više od deceniju i po ignorisali ovaj slučaj i «vadili» se na neobaviještenost. Bivša državna tužiteljica, Vesna Medenica, čak je za svoga madata izjavila da je za logor u Morinju čula tek 2003. godine i to slučajno od hrvatskih kolega na seminaru na kome je prisustvovala. Nakon što je postavljena za predsjednicu Vrhovnog suda Medenica je naložila sudijama da slučajeve ratnog zločina moraju pokrenuti do 1. maja ove godine.
