Vladin Prijedlog zakona o imovinsko pravnim odnosima, koji predviđa mogućnot da strani državljani u Crnoj Gori mogu kupovati i knjižiti zemljište na svoje ime pod istim uslovima kao i domaći državljani, već duže vrijeme izaziva različite reakcije, a to rješenje dovela je u pitanje i Socijaldemokratska partija. Dok se predlagači zalažu za totalnu liberalizaciju crnogorskog tržišta i ističu kako bi bilo šteta da se crnogorskim građanima onemogući da nepokretnosti predaju strancima koji obično nude više novca Dejan Milovac iz Mans-a upozorava da bi tom odlukmo crnogorski građani bili dovedeni u krajnje neravnopravan položaj:
"Imamo situaciju gdje će jedan prosječni građanin u Crnoj Gori koji ima potrebu da riješi svoje stambeno pitanje biti doveden u situaciju da se za neko parče zemlje ili za neki stambeni objekat nameće sa stranim državljanima, državljanima Rusije, Velike Britanije, stranim državljanima Evropske unije koji imaju daleko veću platežnu moć i u takvoj tržišnoj utakmici Vlada ovim zakonom apsolutno ništa ne radi da zaštit jednog prosječnog građanina Crne Gore koji mora da riješi svoje stambeno pitanje".
I profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici Mirjana Kuljak uočava tu opasnost:
"U tom momentu više neće biti važno da li ste vi državljanin Crne Gore, to će biti i vjerovatno koliko imate para, a u toj situaciji većina naših građana ne može da se takmiči sa većinom onih koji su zainteresovani da ovdje kupe nekretnine".
Dejan Milovac podsjeća da se postojeći zakon koji je zabranjivao stranim fizičkim licima da na svoje ime uknjiže zemljište ni do sada nije poštovao i da namjera usvajanja novog zakona predstavlja samo pokušaj legalizacije dosadašnje prakse koja odgovara izvršnoj vlasti:
"Jednostavno, legalizacija u jednoj situaciji gdje je Uprava za nekretnine javno priznala da je i do sada vršena uknjižba zemljišta pogotovo na primorju od strane fizičkih lica. Ono što se jasno vidi iz ovakve namjere Vlade Crne Gore jeste apsolutno odsustvo vizije razvoja i apsolutnu podređenost već poznatom receptu neolibealne ekonomije koji se jako usko drži tržišta, a ne ono što su zapravo interesi građana".
U namjeri vlasti da liberalizuje crnogorsko tržište nekretnina Mirjana Kuljak ne vidi ništa progresivno već samo namjeru vladajućih krugova da Crnom Gorom, njenim resursima i teritorijom raspolažu kao u posljednjih dvadeset godina:
"Daleko od toga da se tu može govoriti o liberalizmu bilo kojeg tipa, bilo kojoj progresivnoj ideji tako da imate društvo koje liči na feudalni posjed na kojem oni koji su gore i glavni gazda i oni oko njega par ljudi ili porodica mogu da rade što god hoće, čak i sa životima ljudi do te mjere da ti ljudi koji primaju neki mali dinar ili zarade u toku mjeseca time ne mogu da riješe svoje egzistencijalne probleme i praktično su njihvovi životi i životi njihovih porodica u posjedu ovih familija kao u feudalnom društvu".
Juriš stranih državljana na crnogorske nekretnine koji je pratio proglašenje nezavisnosti drastično je povećao cijene stanova i parcela u svim crnogorskim opštinama i učinio ih nedostupnim većini građan. Primjera radi, cijena stambenog prostora u Podgorici kreće se od 1500 do 3500 eura, a kvadrat poslovnog prostora u elitnijim zonama prodaje se i po 10.000. Na promorju cijene su još veće, a prosječna plata u Crnoj Gori iznosi oko 350 eura.
