RSE: Pionir ste u istraživanju javnog mnijenja u Crnoj Gori. Odakle ideja i kako ste zapravo počeli s ovim poslom?
ČAĐENOVIĆ: Agencija „Damar“ je prva privatna agencija za istraživanje javnog mnijenja u Crnoj Gori, osnovana je 1993. godine. Ne bi se baš moglo reći da smo pioniri u ovom poslu, jer prije nas je postojao Institut za društveno-ekonomska istraživanja pri Ekonomskom fakultetu, koji se povremeno bavio istraživanjem javnog mnijenja. Međutim, može se reći da smo pioniri tog posla u višepartijskom sistemu. U novim okolnostima, novom ambijentu, došli smo na ideju da radimo ovaj posao, jer smo smatrali da je to veoma važno za ukupnu infrastrukturu u Crnoj Gori.
RSE: Što je po vama, nakon toliko godina iskustva, specifičnost crnogorskog javnog mnijenja?
ČAĐENOVIĆ: Specifičnost crnogorskog javnog mnijenja se može posmatrati iz različitih uglova, u zavisnosti od toga da li se radi o političkom javnom mnijenju, javnom mnijenju u odnosu na neke druge društvene probleme, ekonomske, sociološke. Ali generalno posmatrajući, i to je ono čime se ja posebno ponosim, činjenica je da smo građane Crne Gore na neki način edukovali u tom poslu. Ranije je bio problem izvršiti istraživanje, bio je veliki broj odbijanja, međutim vremenom su građani sve više učestvovali u našem poslu. Tako da možemo konstatovati da je za ovih jedanaest godina – barem iz našeg ugla posmatrano – narod prihvatio da učestvuje u našim projektima i uočili smo razne promjene, u zavisnosti od predmeta istraživanja.
RSE: Ono što je meni posebno zanimljivo jesu promjene odnosa ljudi prema političkoj eliti u zavisnosti od izbora do izbora, odnosno razlike u izjašnjavanju u vrijeme kada nema izbora i u vrijeme uoči njih. To se čini više nego zanimljivim. Kako biste vi to profesionalno protumačili?
ČAĐENOVIĆ: Problem je moguće posmatrati ovako. Političko javno mnijenje u Crnoj Gori se mijenjalo, ukupno posmatrajući, u zavisnosti od vremena, od okruženja, od ukupnih političkih dešavanja, naročito u Srbiji. Kada govorimo o izbornom procesu, uvijek je bilo pravilo da u međuizbornom periodu građani imaju više rezerve prema svim političkim partijama, naročito prema onoj koja je na vlasti. Međutim, kako se primiče vrijeme izbora i dolazi do političkih kampanja, građani već počinju da se aktivnije opredjeljuju za određene političke opcije. Ali ono što je meni posebno interesantno i pozitivno nakon ovih jedanaest godina koliko se bavim ovim poslom, to je da su danas građani mnogo zreliji u prosuđivanju ukupnih društvenih procesa, pa i u ocjenjivanju političkih programa, lidera. Čini mi se da danas to rade mnogo promišljenije, sa mnogo više opreza, za razliku od ranijeg perioda, kada im je bila dovoljna jedna ili dvije stvari da se opredijele za određene političke partije.
RSE: Zašto smo mi novinari vrlo često sumnjičavi prema rezultatima agencijskih istraživanja?
ČAĐENOVIĆ: Niste sumnjičavi samo vi novinari, rekao bih da su političari čak mnogo sumnjičaviji. Mislim da problem leži na više strana. Ja mogu, naravno, da govorim samo u ime agencije „Damar“, ali čini mi se da ona dijeli sudbinu većine agencija kada je u pitanju odnos novinara ili političara prema istraživačima javnog mnijenja. Naravno, mnogo više shvatam novinare zašto imaju takav odnos, nego političare, iako sada sa iskustvom i njih bolje shvatam zašto se tako ponašaju. Međutim, hajde da se vratimo na novinare. Čini mi se da ta sumnjičavost proizlazi iz političkog opredjeljenja tih novinara. Imate istraživanja javnog mnijenja bilo koje agencije ili institucije, gdje jedan broj novinara to istraživanje uvijek uzima kao izvor i koje afirmiše, a imate novinara koji to isto istraživanje prikazuju u negativnom smislu. Mislim da je to prije svega odraz njihovog političkog stava u odnosu na rezultate istraživanja u datom momentu.
RSE: Kakva je onda uopšte uloga medija u vašim istraživanjima? Kako mediji utiču na građane i kako se građani određuju prema njima?
ČAĐENOVIĆ: Ono što je karakteristično za Crnu Goru u proteklom periodu, to je da su građani prepoznavali medije, ne po kvalitetu njihovog rada, nego po političkoj pripadnosti njihovog uredništva, bilo da se radi o pisanim ili elektronskim medijima. Građani su davali pozitivne ocjene onim medijima čiji je politički stav bio blizak njihovom političkom stavu, a loše onim medijima čiji se politički stav razlikovao od njihovog političkog stava. Mislim da je to bila jedina mjera njihovog odnosa prema medijima. S tim da je, po meni, to bilo izraženo naročito ranije i da je toga sada sve manje.
RSE: Razgovaramo o različitim političkim uticajima. Recite mi iskreno, je li bilo pokušaja vlasti ili opozicije da utiču na istraživanja vaše agencije?
ČAĐENOVIĆ: Iskreno ću vam reći da se to nikada nije desilo, niti da je vlast, niti bilo ko iz opozicije od nas tražio da prepravljamo rezultate, da ih „štimamo“. Druga je stvar što je bilo u određenom momentu otvorenih napada na nas – da smo neprofesionalni, da smo podložni ovome ili onome, da smo potkupljivi. Ti napadi su dolazili kako iz vlasti, tako i iz opozicije, u zavisnosti od toga na čiju štetu su bili naši rezultati. Ako su bili na štetu vlasti, onda nas je napadala vlast, ako su bili na štetu opozicije, onda nas je napadala opozicija.
RSE: Posljednji događaji u Liberalnom savezu otvorili su još jedno pitanje koje se meni čini zanimljivim – pitanje korupcije u Crnoj Gori. Pročitala sam nekoliko rezultata vaših istraživanja, što oni zapravo pokazuju?
ČAĐENOVIĆ: U ranijem periodu građani su ocjenjivali kao glavne društvene probleme recimo političke odnose, odnose između Srbije i Crne Gore, ali vremenom su na prvo mjesto počeli stavljati korupciju, siromaštvo, nezaposlenost, kriminal. To je bio povod da idemo korak dalje i da pokušamo da vidimo kako građani gledaju na korupciju u Crnoj Gori. I došli smo do zapanjujućih rezultata, odnosno nisu toliko zapanjujući, u suštini su očekivani, ali prvi put je neko to radio na taj način na koji smo to radili mi, po standardima koji su uobičajeni za istraživanje javnog mnijenja iz oblasti korupcije.
Dakle, ništa neobično. Svakog građanina kojeg na ulici pitate – ne samo u istraživanju, već i u običnom razgovoru – reći će vam da ima korupcije. I u vezi s tim je bilo napada na nas, da to nije tačno. Naravno, ti napadi su najviše dolazili od strane vlasti. Ali imate i jedan drugi apsurd. U tom istom istraživanju u kojem tretiramo korupciju, pravili smo recimo i rejting partija, i dobili smo sledeću situaciju: opozicija na jednu stranu kaže da su podaci „Damara“ o korupciji tačni, a istovremeno nas napada kako ne valja njihov rejting i kako smo mi potkupljeni da učinimo njihov rejting lošijim. A radi se dakle o istom istraživanju, sprovedenom na istom uzorku, rađenom istog dana.
RSE: Što trenutno radite i što može javnost očekivati kada su vaša aktualna istraživanja u pitanju? Čime se vaša agencija trenutno bavi?
ČAĐENOVIĆ: To čime se bavimo ne zavisi samo od nas, nego i od naših klijenata. Dakle, u zavisnosti od toga ko iskaže kakav interes, odnosno naruči određena istraživanja. U toku ove godine smo imali nekoliko istraživanja vezanih za korupciju, zatim nekoliko istraživanja vezanih za aktivnosti vlade, zatim seriju istraživanja o funkcionisanju lokalne samouprave. To su otprilike teme koje smo u proteklih osam mjeseci obrađivali u našim istraživanjima.
RSE: Na kraju emisije uvijek pokušam da doznam i ponešto privatno o mojim sagovornicima. Što vi radite kad ste slobodni?
ČAĐENOVIĆ: Imam dva hobija. Jedan su izviđači, ja sam stari skaut i stari izviđač, i pokušavam većinu slobodnog vremena da provedem s njima. A druga lijepa stvar koju volim da činim, a mislim da je i to povezano s tim što sam veliki skaut, to je kuvanje.
RSE: Što najčešće skuvate vašoj porodici?
ČAĐENOVIĆ: Imam troje djece i suprugu i svi imaju različite prohtjeve. Ja onda subotom i nedjeljom, kad imam malo više vremena, pokušavam da im ugodim. Djeci obično pravim tulumbe. Rođen u Mostaru, odrastao sam tamo, jer mi je otac bio vojno lice, u Crnu Goru smo došli 1972. godine, tako da volim te bosanskohercegovačke specijalitete.
RSE: Onda tu bude i neki bosanski lonac, pretpostavljam?
ČAĐENOVIĆ: Jeste. Zato i agencija ima naziv „Damar“. Kad sam planirao agenciju, razmišljao sam o nazivu i odlučio sam se da nosi naziv „Damar“, koji zapravo ima višestruko značenje. Narod obično misli da je to „puls“, „bilo“, ali kako sam ja živio tamo dvadesetak godina, znam da je to mnogo suptilniji izraz nego što je bukvalan prevod i mislim da to ime firmi priliči.
ČAĐENOVIĆ: Agencija „Damar“ je prva privatna agencija za istraživanje javnog mnijenja u Crnoj Gori, osnovana je 1993. godine. Ne bi se baš moglo reći da smo pioniri u ovom poslu, jer prije nas je postojao Institut za društveno-ekonomska istraživanja pri Ekonomskom fakultetu, koji se povremeno bavio istraživanjem javnog mnijenja. Međutim, može se reći da smo pioniri tog posla u višepartijskom sistemu. U novim okolnostima, novom ambijentu, došli smo na ideju da radimo ovaj posao, jer smo smatrali da je to veoma važno za ukupnu infrastrukturu u Crnoj Gori.
RSE: Što je po vama, nakon toliko godina iskustva, specifičnost crnogorskog javnog mnijenja?
ČAĐENOVIĆ: Specifičnost crnogorskog javnog mnijenja se može posmatrati iz različitih uglova, u zavisnosti od toga da li se radi o političkom javnom mnijenju, javnom mnijenju u odnosu na neke druge društvene probleme, ekonomske, sociološke. Ali generalno posmatrajući, i to je ono čime se ja posebno ponosim, činjenica je da smo građane Crne Gore na neki način edukovali u tom poslu. Ranije je bio problem izvršiti istraživanje, bio je veliki broj odbijanja, međutim vremenom su građani sve više učestvovali u našem poslu. Tako da možemo konstatovati da je za ovih jedanaest godina – barem iz našeg ugla posmatrano – narod prihvatio da učestvuje u našim projektima i uočili smo razne promjene, u zavisnosti od predmeta istraživanja.
RSE: Ono što je meni posebno zanimljivo jesu promjene odnosa ljudi prema političkoj eliti u zavisnosti od izbora do izbora, odnosno razlike u izjašnjavanju u vrijeme kada nema izbora i u vrijeme uoči njih. To se čini više nego zanimljivim. Kako biste vi to profesionalno protumačili?
ČAĐENOVIĆ: Problem je moguće posmatrati ovako. Političko javno mnijenje u Crnoj Gori se mijenjalo, ukupno posmatrajući, u zavisnosti od vremena, od okruženja, od ukupnih političkih dešavanja, naročito u Srbiji. Kada govorimo o izbornom procesu, uvijek je bilo pravilo da u međuizbornom periodu građani imaju više rezerve prema svim političkim partijama, naročito prema onoj koja je na vlasti. Međutim, kako se primiče vrijeme izbora i dolazi do političkih kampanja, građani već počinju da se aktivnije opredjeljuju za određene političke opcije. Ali ono što je meni posebno interesantno i pozitivno nakon ovih jedanaest godina koliko se bavim ovim poslom, to je da su danas građani mnogo zreliji u prosuđivanju ukupnih društvenih procesa, pa i u ocjenjivanju političkih programa, lidera. Čini mi se da danas to rade mnogo promišljenije, sa mnogo više opreza, za razliku od ranijeg perioda, kada im je bila dovoljna jedna ili dvije stvari da se opredijele za određene političke partije.
RSE: Zašto smo mi novinari vrlo često sumnjičavi prema rezultatima agencijskih istraživanja?
ČAĐENOVIĆ: Niste sumnjičavi samo vi novinari, rekao bih da su političari čak mnogo sumnjičaviji. Mislim da problem leži na više strana. Ja mogu, naravno, da govorim samo u ime agencije „Damar“, ali čini mi se da ona dijeli sudbinu većine agencija kada je u pitanju odnos novinara ili političara prema istraživačima javnog mnijenja. Naravno, mnogo više shvatam novinare zašto imaju takav odnos, nego političare, iako sada sa iskustvom i njih bolje shvatam zašto se tako ponašaju. Međutim, hajde da se vratimo na novinare. Čini mi se da ta sumnjičavost proizlazi iz političkog opredjeljenja tih novinara. Imate istraživanja javnog mnijenja bilo koje agencije ili institucije, gdje jedan broj novinara to istraživanje uvijek uzima kao izvor i koje afirmiše, a imate novinara koji to isto istraživanje prikazuju u negativnom smislu. Mislim da je to prije svega odraz njihovog političkog stava u odnosu na rezultate istraživanja u datom momentu.
RSE: Kakva je onda uopšte uloga medija u vašim istraživanjima? Kako mediji utiču na građane i kako se građani određuju prema njima?
ČAĐENOVIĆ: Ono što je karakteristično za Crnu Goru u proteklom periodu, to je da su građani prepoznavali medije, ne po kvalitetu njihovog rada, nego po političkoj pripadnosti njihovog uredništva, bilo da se radi o pisanim ili elektronskim medijima. Građani su davali pozitivne ocjene onim medijima čiji je politički stav bio blizak njihovom političkom stavu, a loše onim medijima čiji se politički stav razlikovao od njihovog političkog stava. Mislim da je to bila jedina mjera njihovog odnosa prema medijima. S tim da je, po meni, to bilo izraženo naročito ranije i da je toga sada sve manje.
RSE: Razgovaramo o različitim političkim uticajima. Recite mi iskreno, je li bilo pokušaja vlasti ili opozicije da utiču na istraživanja vaše agencije?
ČAĐENOVIĆ: Iskreno ću vam reći da se to nikada nije desilo, niti da je vlast, niti bilo ko iz opozicije od nas tražio da prepravljamo rezultate, da ih „štimamo“. Druga je stvar što je bilo u određenom momentu otvorenih napada na nas – da smo neprofesionalni, da smo podložni ovome ili onome, da smo potkupljivi. Ti napadi su dolazili kako iz vlasti, tako i iz opozicije, u zavisnosti od toga na čiju štetu su bili naši rezultati. Ako su bili na štetu vlasti, onda nas je napadala vlast, ako su bili na štetu opozicije, onda nas je napadala opozicija.
RSE: Posljednji događaji u Liberalnom savezu otvorili su još jedno pitanje koje se meni čini zanimljivim – pitanje korupcije u Crnoj Gori. Pročitala sam nekoliko rezultata vaših istraživanja, što oni zapravo pokazuju?
ČAĐENOVIĆ: U ranijem periodu građani su ocjenjivali kao glavne društvene probleme recimo političke odnose, odnose između Srbije i Crne Gore, ali vremenom su na prvo mjesto počeli stavljati korupciju, siromaštvo, nezaposlenost, kriminal. To je bio povod da idemo korak dalje i da pokušamo da vidimo kako građani gledaju na korupciju u Crnoj Gori. I došli smo do zapanjujućih rezultata, odnosno nisu toliko zapanjujući, u suštini su očekivani, ali prvi put je neko to radio na taj način na koji smo to radili mi, po standardima koji su uobičajeni za istraživanje javnog mnijenja iz oblasti korupcije.
Dakle, ništa neobično. Svakog građanina kojeg na ulici pitate – ne samo u istraživanju, već i u običnom razgovoru – reći će vam da ima korupcije. I u vezi s tim je bilo napada na nas, da to nije tačno. Naravno, ti napadi su najviše dolazili od strane vlasti. Ali imate i jedan drugi apsurd. U tom istom istraživanju u kojem tretiramo korupciju, pravili smo recimo i rejting partija, i dobili smo sledeću situaciju: opozicija na jednu stranu kaže da su podaci „Damara“ o korupciji tačni, a istovremeno nas napada kako ne valja njihov rejting i kako smo mi potkupljeni da učinimo njihov rejting lošijim. A radi se dakle o istom istraživanju, sprovedenom na istom uzorku, rađenom istog dana.
RSE: Što trenutno radite i što može javnost očekivati kada su vaša aktualna istraživanja u pitanju? Čime se vaša agencija trenutno bavi?
ČAĐENOVIĆ: To čime se bavimo ne zavisi samo od nas, nego i od naših klijenata. Dakle, u zavisnosti od toga ko iskaže kakav interes, odnosno naruči određena istraživanja. U toku ove godine smo imali nekoliko istraživanja vezanih za korupciju, zatim nekoliko istraživanja vezanih za aktivnosti vlade, zatim seriju istraživanja o funkcionisanju lokalne samouprave. To su otprilike teme koje smo u proteklih osam mjeseci obrađivali u našim istraživanjima.
RSE: Na kraju emisije uvijek pokušam da doznam i ponešto privatno o mojim sagovornicima. Što vi radite kad ste slobodni?
ČAĐENOVIĆ: Imam dva hobija. Jedan su izviđači, ja sam stari skaut i stari izviđač, i pokušavam većinu slobodnog vremena da provedem s njima. A druga lijepa stvar koju volim da činim, a mislim da je i to povezano s tim što sam veliki skaut, to je kuvanje.
RSE: Što najčešće skuvate vašoj porodici?
ČAĐENOVIĆ: Imam troje djece i suprugu i svi imaju različite prohtjeve. Ja onda subotom i nedjeljom, kad imam malo više vremena, pokušavam da im ugodim. Djeci obično pravim tulumbe. Rođen u Mostaru, odrastao sam tamo, jer mi je otac bio vojno lice, u Crnu Goru smo došli 1972. godine, tako da volim te bosanskohercegovačke specijalitete.
RSE: Onda tu bude i neki bosanski lonac, pretpostavljam?
ČAĐENOVIĆ: Jeste. Zato i agencija ima naziv „Damar“. Kad sam planirao agenciju, razmišljao sam o nazivu i odlučio sam se da nosi naziv „Damar“, koji zapravo ima višestruko značenje. Narod obično misli da je to „puls“, „bilo“, ali kako sam ja živio tamo dvadesetak godina, znam da je to mnogo suptilniji izraz nego što je bukvalan prevod i mislim da to ime firmi priliči.
