Na HDZ-ovoj Listi za dijasporu od 14 kandidata njih 6 ima prebivalište izvan Hrvatske. Na prvih pet mjesta Hrvatske stranke prava su kandidati koji žive u Hrvatskoj, dok šest lista nema nijednog kandidata koji ima prebivalište izvan Hrvatske. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH čiji se članovi nalaze na listi HDZ-a za dijasporu, za naš radio podvlači:
«To će biti predstavnici BiH. Što se mene tiče, nikad više osobe koje ne žive u BiH. I dok imamo pravo glasovati u Republici Hrvatskoj kao izborna jedinica, HDZ će se tako ponašati.»
Zanimljivo je kako se na pojedinim listama za hrvatsku dijasporu nalazi i određen broj osoba koje u BiH obavljaju dužnost kantonalnih ministara. Nekima je, poput Ive Andrića Lužanskog, inače drugog na listi HDZ-a, odlukom visokog predstavnika u BiH zabranjeno političko djelovanje, dok bi se nositelj Svehrvatske liste Jerko Ivanković Lijanović mogao naći u poziciji da, pored bh. parlamenta, postane i zastupnik u Saboru Republike Hrvatske.
Dok u Izbornoj komisiji nemaju odgovor na očite apsurde, sam Ivanković, čini se, previše ne dvoji koga će zastupati u hrvatskom Saboru:
«Ja ulazim u hrvatski Sabor da prvenstveno štitim interese hrvatskih državljana koji žive u BiH i države BiH, a onda interese Republike Hrvatske.»
Poput Ivankovića, i HDZ Republike Hrvatske se obavezao na zaštitu interesa hrvatskih državljana ukoliko ova stranka dobije dovoljan broj glasova. To je, zapravo, i osnovna poruka HDZ-ove kampanje i 3.000 plakata u BiH sa kojih predsjednik Ivo Sanader upozorava: Nek se vaš glas i dalje čuje. U kampanji se hrvatske birače podsjeća i na pomoć hrvatske vlade u Bosni i Hercegovini, posebno projekat Sveučilšta u Mostaru, vrijedan 100 miliona KM, zbog čega je, kako navodi predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić, Dragan Primorac, aktuelni ministar znanosti u Vladi Republike Hrvatske, i savršen izbor za nositelja liste HDZ-a u 11. izbornoj jedinici:
«Mogu reći da on uživa veliki ugled u BiH i temljem projekta koji su i njegovom zaslugom realizirani, Sveučilišta, pomoći obrazovnim institucijama BiH.»
Ipak, da nemaju svi dobro mišljenje o Primorcu, ali i o pomoći hrvatske Vlade koja je ustavom zagarantirana, potvrđuje nostelj liste Demokratskog centra u dijaspori Boris Anzulović, i sam nekadašnji profesor na mostarskom sveučilištu. Dok naglašava kako same zgrade ništa ne znače, profesor Anzulović dodaje:
«Ovdje se grade neke zgrade da se o svečanostima režu vrpce, ovdje putuju brojni profesori čak iz Zagreba da bi držali predavnja, ali to je sveputujuće učilište, to nije učilište koje bi moralo biti ovdje. Prema tome, umjesto da se ulaže u beton, treba ulagati u ljude.»
Poput HSS-a, i HSP će insistirati na ekonomskom razvoju BiH. U ovoj stranci, čiju kampanju u BiH vodi lider HSP-a Đapić - dr. Jurišić, a čiji su članovi i kandidati na listi hrvatskog HSP-a također podvlače i zaštitu tekovina domovinskog rata i NE Evropi pod svaku cijenu:
«Pišemo peticiju, skupljamo. Skupili smo negdje preko 320.000 potpisa koje ćemo dati na klupe budućeg hrvatskoga sabora o raspisivanju referenduma da se hrvatski narod očituje o suradnji sa Haškim sudom. Znači, Ivi Sanaderu, Milanoviću i svim drugim je Evropska unija pod svaku cijenu. U HSP-u u vanjskoj politici na prvom mjestu je odnos prema Hrvatima BiH i odnos prema državi BiH.»
Iako je predizborna kampanja u 11. izbornoj jednici, koju većim dijelom čini BiH, započela i prije zvanične objave, politički analitičar Zoran Krešić podvlači kako je u odnosu na dosadašnje izbore ovogodišnja kampanja vjerovatno medijski najdosadnija u BiH, što, s obzirom na aktuelnu političku situaciju, treba čuditi:
«Nema čak niti u kafićima, kavanama nekih velikih rasprava oko toga tko će pobijediti, tko će dobiti u 11. izbornoj jedinici, odnosno koga će Hrvati, na kraju-krajeva, odnosno državljani s pravom glasa zaokružiti u 11. izbornoj jedinici. Djelomičan odgovor na to leži i u činjenici što je Sanader uspio ujediniti dva HDZ-a u BiH i time vjerojatno poslati najjaču političku marketinšku poruku, tako da veliki broj stranaka, makar koliko je meni osobno poznato, iz Republike Hrvatske, a koje su bile redovite na proteklim izborima, su u posljednji čas odustale.»
Inače, bez obzira na povećan broj biračkih mjesta, analitičari ne očekuju veći broj glasova iz BiH, ponajviše zbog novog propisa kojim Hrvati sa dvostrukim prebivalištem, i u Bosni i Hercegovini i u Republici Hrvatskoj, neće moći birati zastupnike u 11. izbornoj jedinici, nego u jednoj od deset izbornih jedinica. Time će, zaključuje Krešić, veliki broj Hercegovaca, koji su i najredovniji glasači, morati glasati u Zagrebu, što bi u konačnici moglo značiti najviše četiri mandata u Saboru za 11. izbornu jedinicu.
