Divljanje mostarskih huligana započelo je još u subotu navečer kada je bivša ratna linija razdvajanja u naselju Bulevar postala poprište žestokih sukoba, usljed čega je jedna osoba teško ozlijeđena. Srećko Bošnjak, glasnogovornik MUP-a Kantona 7, odbacuje navode kako je neredima kumovala slaba organizacija policije:
„Ili jednostavno stvari nisu pod našom kontrolom. Neko uporno nastoji i hoće da izazove incidente, i evo - izazove ih.“
Neredi tzv. navijačkih skupina nisu rijetkost u Mostaru. Prošle godine teško je ozlijeđena jedna osoba u masovnoj tučnjavi koja je uslijedila nakon susreta Hrvatska - Brazil, također u centru grada. Iako je nekoliko osoba privedeno, za demoliranje centralnog trga i teške ozljede slučajnog prolaznika do danas niko nije procesuiran. Bošnjak dodaje:
„I onog momenta kad su neke države, koje mi uzimamo vrlo često za primjer kao uređene države, uspostavile rigorozne kazne i ukinule barijeru između gledatelja i stadiona itd., a zaprijetili ili visokim novčanim kaznama ili automatskom kaznom zatvora, riješili su velik dio problema sa tzv. huliganstvom u nogometu.“
Iako je samo za osiguranje utakmice između nogometnih klubova Velež i Zrinjski bilo angažirano 450 policajaca, dugogodišnji sportski radnik i nekadašnji igrač Veleža Kemal Šestić za naš radio kaže kako incidenti u Mostaru ne trebaju čuditi. Pozivi na dostojno ponašanje uoči utakmice jednostavno nisu dovoljni:
„Umjesto da se čitave godine i čitave polusezone radi na edukaciji te mladosti, na zbližavanjima, ne onim formalnim, ne onim proklamacijama ovakvim i onakvim, nego stvarnim. Mislim da ta mladost nije zaslužila da se s njom ipak manipuliše.“
Ponašanjem tzv. navijačkih skupina razočaran je i Franjo Džidić, nekadašnji igrač i trener FK Velež, a danas voditelj Omladinske škole NK Zrinjski. Dok ističe dobru suradnju dva kluba, Džidić za naš radio dodaje:
„Ne znam, stvarno nije mi jasno. Naša država nema ni zakon o sportu. Mislim da tu i policija luta, da svi u gradu nešto lutaju iznenađeni ovakvim nekim stvarima koje nam se dešavaju. Žalosno je što se uvuklo sad to u sport.“
Za Huseina Oručevića, iz Omladinskog kulturnog centra Abrašević, porazna je činjenica da je među privedenim osobama veliki broj maloljetnika, što, dodaje Oručević, zapravo ne treba i čuditi s obzirom na podjele koje i dalje egzistiraju u svim segmentima društva, posebno u obrazovanju:
„Ako pogledamo samo statističke podatke, ako vi vidite da je među ozlijeđenim i onim koji su sudjelovali u neredima najviše maloljetnika i onih nešto starijih, onda možete reći da ta djeca ustvari nisu ni doživjela ni preživjela rat, nego su jednostavno odgojena da mrze, jednostavno su odgojena da budu huligani i da kreiraju ovakve nerede na ulicama jer nemaju nikakvu perspektivu.“
Iako se svi naši sugovornici slažu kako treba, prije svega, govoriti o huliganima, a ne pripadnicima jedne ili druge etničke zajednice u Mostaru, Nermin Nikšić, generalni sekretar SDP-a BiH, zaključuje da su neredi ipak odraz politike podjela koja vlada u Mostaru, ali i u BiH. Na tragu toga je obrazloženje zajedničke komisije Parlamentarne skupštine BiH koja je i nedavno inicijativu SDP-a o uključivanju Vijeća ministara o povratku FK Velež na gradski stadion odbacila označivši je potencijalnim narušavanjem dobrih međuljudskih odnosa u Mostaru. A ono što smo mi željeli uraditi, govori Nikšić, upravo je spriječavanje sličnih nereda:
„Sasvim je izvjesno da su tenzije koje narastaju uoči svake utakmice između Veleža i Zrinjskog takve zato što se te utakmice i ti susreti događaju dva puta u toku godine. Da se svake sedmice igra utakmica pod Bijelim brijegom na kojoj je domaćin ili Velež ili Zrinjski, sasvim sigurno da bi to vrlo brzo postala uobičajena pojava.“
Incidente u Mostaru osudili su i u Uredu visokog predstavnika.
