Direktor Centra za protuminsku akciju MAK, Dušan Gavran, napomine da je broj stradalih iz godine u godinu sve veći:
«Pretežno su stradali ljudi koji su sjekli šumu, ljudi koji su prikupljali željezo, ljudi koji su čuvali stoku, ljudi koji su prikupljali bilje. I što je zabrinjavajuće, u većini su stradali ljudi u dobi od 20 do 45 godina života.»
Demineri u prošloj godini nisu ispunili plan, te su od planiranih 16 kilometara deminirali 10 - zbog nedostatka novca i odustajanja međunaordnih donatora, objašnjava Gavran:
«Jedan od razloga što novac nije došao u BiH je PDV. Donatori nisu spremni da plaćaju PDV, s osnovnim obrazloženjem da nisu spremni da finansiraju državu, jer oni smatraju da se sa tih 17 posto finansira država.»
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, ove godine prvi put od kraja rata planiralo je sredstva za deminiranje u iznosu od 100.000 konvertibilnih maraka. Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH:
«Savjet ministara donio je odluku da u 1001 večeri, koja se organizuje kao donatorska večera za protuminske akcije, za skupljanje sredstava za deminiranje, daje 100.000 maraka, a ono što je vrlo bitno jeste da za sredstva koja se prikupe na takvoj večeri američka vlada se obavezala da će ih udvostručiti. Vidjeli ste da smo ovih dana preuzeli ček od cirka 162.000 američkih dolara sredstava koja su prikupljena prošle godine na takvoj jednoj donatorskoj večeri. Ja mislim da će ove godine to biti daleko nadmašeno i ono što me raduje jeste da prvi put jedan državni organ učestvuje u tome sa vlastitim sredstvima.»
UNDP je do sada pružao svesrdnu podršku bh. deminerima, no i oni očekuju veći angažman bh. vlasti u rješavanju ovog problema. Kristin Mekneb, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH:
«Zabrinjava činjenica da kako se više udaljavamo od rata broj žrtava od mina je sve veći. Deminiranje je veoma skup proces, naročito u poređenju s postavljanjem mina i nama je potrebna sva pomoć bh. vlade kako bismo riješili ovaj problem. No, ovo je problem koji se može riješiti novcem i nadam se da će međunarodne organizacije, privrednici, ali i pojedinci koji mogu pomoći, dati svoj doprinos kako bi se ovaj problem konačno riješio.»
Prema podacima Centra za protuminsku akciju, BiH ima oko 1.900 kilometara kvadratnih sumnjive površine koju treba ispitati. To je gotovo četvrtina teritorije države. Pretpostavlja se da je od toga 350 do 400 kilometara kvadratnih pod minama. Novac određuje dinamiku deminiranja, kaže direktor MAKA Dušan Gavran:
«Mi imamo kapacitete da godišnje čistimo 35 do 40 kilometara kvadratnih. Kad bismo imali novac, znači mi za 10 godina BiH možemo očistiti. A ako budemo išli ovom dinamikom kao sad - po 10, 12, 15 kilometara kvadratnih, očekivati je narednih 30, 40 godina da deminiramo BiH. Znači, sve je u novcu.»
«Pretežno su stradali ljudi koji su sjekli šumu, ljudi koji su prikupljali željezo, ljudi koji su čuvali stoku, ljudi koji su prikupljali bilje. I što je zabrinjavajuće, u većini su stradali ljudi u dobi od 20 do 45 godina života.»
Demineri u prošloj godini nisu ispunili plan, te su od planiranih 16 kilometara deminirali 10 - zbog nedostatka novca i odustajanja međunaordnih donatora, objašnjava Gavran:
«Jedan od razloga što novac nije došao u BiH je PDV. Donatori nisu spremni da plaćaju PDV, s osnovnim obrazloženjem da nisu spremni da finansiraju državu, jer oni smatraju da se sa tih 17 posto finansira država.»
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, ove godine prvi put od kraja rata planiralo je sredstva za deminiranje u iznosu od 100.000 konvertibilnih maraka. Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH:
«Savjet ministara donio je odluku da u 1001 večeri, koja se organizuje kao donatorska večera za protuminske akcije, za skupljanje sredstava za deminiranje, daje 100.000 maraka, a ono što je vrlo bitno jeste da za sredstva koja se prikupe na takvoj večeri američka vlada se obavezala da će ih udvostručiti. Vidjeli ste da smo ovih dana preuzeli ček od cirka 162.000 američkih dolara sredstava koja su prikupljena prošle godine na takvoj jednoj donatorskoj večeri. Ja mislim da će ove godine to biti daleko nadmašeno i ono što me raduje jeste da prvi put jedan državni organ učestvuje u tome sa vlastitim sredstvima.»
UNDP je do sada pružao svesrdnu podršku bh. deminerima, no i oni očekuju veći angažman bh. vlasti u rješavanju ovog problema. Kristin Mekneb, rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH:
«Zabrinjava činjenica da kako se više udaljavamo od rata broj žrtava od mina je sve veći. Deminiranje je veoma skup proces, naročito u poređenju s postavljanjem mina i nama je potrebna sva pomoć bh. vlade kako bismo riješili ovaj problem. No, ovo je problem koji se može riješiti novcem i nadam se da će međunarodne organizacije, privrednici, ali i pojedinci koji mogu pomoći, dati svoj doprinos kako bi se ovaj problem konačno riješio.»
Prema podacima Centra za protuminsku akciju, BiH ima oko 1.900 kilometara kvadratnih sumnjive površine koju treba ispitati. To je gotovo četvrtina teritorije države. Pretpostavlja se da je od toga 350 do 400 kilometara kvadratnih pod minama. Novac određuje dinamiku deminiranja, kaže direktor MAKA Dušan Gavran:
«Mi imamo kapacitete da godišnje čistimo 35 do 40 kilometara kvadratnih. Kad bismo imali novac, znači mi za 10 godina BiH možemo očistiti. A ako budemo išli ovom dinamikom kao sad - po 10, 12, 15 kilometara kvadratnih, očekivati je narednih 30, 40 godina da deminiramo BiH. Znači, sve je u novcu.»
