Studiju izvodljivosti radili su stručnjaci sarajevskog instituta za studije i istraživanja IPSA u saradnji sa stručnjacima iz Hrvatske, budući da ta zemlja ima već dugogodišnje iskustvo u izgradnji autocesta. Direktor odjela za istraživanje IPSE Enes Čovrk:
„S ovim finalnim nivoom razrade studijske dokumentacije, a to je fizibiliti studija, dokazana je društveno - ekonomska opravdanost projekta i to cjelokupnog. Čak i testiranjem pojedinih elemenata osjetljivosti, i to u najgorem scenariju, znači uz povećanje investicija od 20 posto uz istovremeno smanjenje efekata od 20 posto, vrijednost ekonomske stope povrata se još uvijek nalazi u međunarodno priznatim standardima između osam i dvanaest posto, što faktički daje dokaz da je cjelokupan projekat rentabilan.“
Direktor Instituta građevinarstva Hrvatske Petar Đukan:
„Mi smo u Hrvatskoj napravili veliki iskorak u gradnji autocesta, međutim ni za jedan cestovni pravac nismo zbog dinamike gradnje napravili kompletnu studiju, nego smo radili po dionicama, kako se mislilo da bismo mogli dobiti kredite. Mislim da je ovo jedan opsežniji i bolji put. On daje veću pouzdanost onima koji donose odluke o ulaganju, ali i bankama koje će neminovno pratiti ovaj poduhvat.“
Stručnjaci su preporučili da se cijela dužina autoputa ponudi koncesionarima na 30 godina. Premijer BiH Adnan Terzić ocjenjuje da je to najbolja opcija:
„Ta politika će nas dovesti do toga da ćemo pokušati na međunarodnom tenderu naći koncesionara. Ako ne nađemo koncesionara, onda odustajemo od tog projekta i idemo u neke druge varijante. Onda je očito da će taj koridor trebati graditi po dionicama, i onda je izvjesnije da će entiteti biti lideri tog projekta.“
Ministar prometa i komunikacija BiH Branko Dokić smatra da država može raznim olakšicama za investitore u kratkom roku pronaći zainteresovane za izgradnju autoputa:
„Ustupanjem zemlje bez naknade - država treba da obezbijedi svojim građanima nadoknadu, a ne onaj ko će biti eventualno koncesionar - projektnom dokumentacijom, djelimičnom garancijom saobraćaja i prihoda, dovršenim objektima koji se bez naknade daju na korištenje projektnom društvu, otpisom prije nastalih troškova ako ih ima, ulogom u osnivačkom kapitalu projektnog društva, poreznim olakšicama, državnim garancijama i pribavljanjem garancija od međunarodnih finansijskih institucija.“
Dokić napominje koje će efekte BiH imati nakon završetka ovog projekta:
„Otvaranje velikog broja radnih mjesta, intenziviranje i povećanje proizvodnje u postojećim pogonima, otvaranje novih proizvodnih kapaciteta naročito u sektoru građevinarstva, proizvodnje građevinskih materijala i opreme, poljoprivredno - prehrambene industrije i usluga, do povećanja investicione aktivnosti, povećanja trgovinske razmjene, te rast GDP-a najmanje za 1 posto.“
Prema ocjenama i preporukama međunarodnih finansijskih institucija, BiH bi u 2007. godina mogla pronaći strane investitore, te je realno očekivati kako bi izgradnja autoputa mogla otpočeti 2008. godine.
„S ovim finalnim nivoom razrade studijske dokumentacije, a to je fizibiliti studija, dokazana je društveno - ekonomska opravdanost projekta i to cjelokupnog. Čak i testiranjem pojedinih elemenata osjetljivosti, i to u najgorem scenariju, znači uz povećanje investicija od 20 posto uz istovremeno smanjenje efekata od 20 posto, vrijednost ekonomske stope povrata se još uvijek nalazi u međunarodno priznatim standardima između osam i dvanaest posto, što faktički daje dokaz da je cjelokupan projekat rentabilan.“
Direktor Instituta građevinarstva Hrvatske Petar Đukan:
„Mi smo u Hrvatskoj napravili veliki iskorak u gradnji autocesta, međutim ni za jedan cestovni pravac nismo zbog dinamike gradnje napravili kompletnu studiju, nego smo radili po dionicama, kako se mislilo da bismo mogli dobiti kredite. Mislim da je ovo jedan opsežniji i bolji put. On daje veću pouzdanost onima koji donose odluke o ulaganju, ali i bankama koje će neminovno pratiti ovaj poduhvat.“
Stručnjaci su preporučili da se cijela dužina autoputa ponudi koncesionarima na 30 godina. Premijer BiH Adnan Terzić ocjenjuje da je to najbolja opcija:
„Ta politika će nas dovesti do toga da ćemo pokušati na međunarodnom tenderu naći koncesionara. Ako ne nađemo koncesionara, onda odustajemo od tog projekta i idemo u neke druge varijante. Onda je očito da će taj koridor trebati graditi po dionicama, i onda je izvjesnije da će entiteti biti lideri tog projekta.“
Ministar prometa i komunikacija BiH Branko Dokić smatra da država može raznim olakšicama za investitore u kratkom roku pronaći zainteresovane za izgradnju autoputa:
„Ustupanjem zemlje bez naknade - država treba da obezbijedi svojim građanima nadoknadu, a ne onaj ko će biti eventualno koncesionar - projektnom dokumentacijom, djelimičnom garancijom saobraćaja i prihoda, dovršenim objektima koji se bez naknade daju na korištenje projektnom društvu, otpisom prije nastalih troškova ako ih ima, ulogom u osnivačkom kapitalu projektnog društva, poreznim olakšicama, državnim garancijama i pribavljanjem garancija od međunarodnih finansijskih institucija.“
Dokić napominje koje će efekte BiH imati nakon završetka ovog projekta:
„Otvaranje velikog broja radnih mjesta, intenziviranje i povećanje proizvodnje u postojećim pogonima, otvaranje novih proizvodnih kapaciteta naročito u sektoru građevinarstva, proizvodnje građevinskih materijala i opreme, poljoprivredno - prehrambene industrije i usluga, do povećanja investicione aktivnosti, povećanja trgovinske razmjene, te rast GDP-a najmanje za 1 posto.“
Prema ocjenama i preporukama međunarodnih finansijskih institucija, BiH bi u 2007. godina mogla pronaći strane investitore, te je realno očekivati kako bi izgradnja autoputa mogla otpočeti 2008. godine.
