Premijer Republike Srpske uputio je oštre kritike poslaniku Evropskog parlamenta Doris Pak zbog, kako kaže, nekorektnih i neselektivnih izjava o situaciji u RS, pa i ličnih uvreda. Izjave Doris Pak o reformi policije u BiH i trošenju novca iz evropskih fondova, koje je dala na sam dan Božića koji i sama slavi, su apsolutno neprihvatljive za nekog ko je poslanik Evropskog parlamenta, kaže Milorad Dodik:
«Gospođa Pak uporno pokušava ovdje da slijedi samo upute koje dobija samo s jedne strane u RS-u i da omalovažava institucije RS-a i političke ličnosti u prošlosti. Ja neću dozvoliti da mene omalovažava. A to što su drugi dozvolili, nek je njima na čast. Rekao sam u tom pismu da ona nije dobro došla ovdje. Ja ne želim da je vidim, ni sretnem u životu, uopšte me ne interesuje, kao da ne postoji. Mogu kraj nje da prođem kao kraj kioska. Mislim da je potpuno nepristojno da jedna dama u tim godinama nađe za shodno da na Božić, koji ona slavi, iznese niz laži i neargumentovanih ocjena o Vladi RS-a, o reformi policije, o trošenju evropskih sredstava i mnogo čega drugog. I mislim da je krajnje vrijeme da se kaže. Upravo sada moji saradnici rade na tome da sve evropske parlamentarce obavijestim o tome i da zatražim da Evropski parlament, shodno njenim lažnim izjavama, formira komisiju i da uputi tu komisiju Evropskog parlamenta i da izvrši uvid na koji način su trošene pare.»
Podsjećamo, Doris Pak ocijenila je da se Ustav BiH mora mijenjati, a entitetsko glasanje u Parlamentu ukinuti. Pakova dalje ističe kako je reforma policije u BiH propala jer, kako je rekla, premijer RS-a Milorad Dodik nije spreman da poštuje ono što je obećao i potpisao.
Bh. političari ističu kako je oštra i gruba retorika premijera Dodika česta u obraćanju prema političkim neistomišljenicima i na domaćoj političkoj sceni, pa ne iznenađuje da se tako ponaša i prema međunarodnim zvaničnicima, kaže poslanik u Parlamentu BiH Mirsad Ćeman. Ovakav nastup ipak daleko je od dopustivog diplomatskog pristupa jednog političara, ističe Ćeman:
«I on je očito odlučio da u komunikaciji sa drugima glumi, ili zapravo pokaže onaj pristup koji više argumentom neke vrste sile, arogancije želi se nametnuti kao mjera stvari. Prema tome, ovo je ipak ispod nivoa, i ja mislim da Dodikova retorika, ukoliko on bude nastavio na ovaj način sa drugima komunicirati, zapravo će devalvirati njega kao političara generalno, mada ne mislim da mu je to cilj.»
Neprimijerenim načinom komunikacije ovakav Dodikov istup ocjenjuje i politički analitičar Tanja Topić:
«Mislim da je dodatni problem nastao i u ovom dijelu u kojem se gospođa Pak proglašava nekom vrstom persone non grata u RS-u, što naravno može zakomplikovati i dalje odnose u RS-u, pogotovo ako znamo koliko je gospođa Doris Pak ugledna i koliko moći ima u evropskim okvirima.»
Srđan Dizdarević, iz Helsinškog komiteta BiH, naglašava kako je problem što u BiH principijelno još uvijek nije ovladala kultura dijaloga i razmjene argumenata:
«Ovdje se sve ono što se ne uklapa u sopstveno viđenje smatra neprijateljskim i na to se reaguje nožem, žestoko. I mislim da je to ključno pitanje. Nije toliko važno da li se tu radi o nekome ko je predstavnik međunarodne zajednice, ovom ili onom autoritetu, nego se radi o tome da se mora prihvatiti kultura dijaloga. Očigledno da mi imamo vrlo autoritarne, vrlo unilateralne lidere koji nisu spremni da žive sa drukčijim načinom mišljenja i nisu spremni da kroz dijalog, kroz argumente nalaze rješenje. Mislim da je to ključno pitanje.»
«Gospođa Pak uporno pokušava ovdje da slijedi samo upute koje dobija samo s jedne strane u RS-u i da omalovažava institucije RS-a i političke ličnosti u prošlosti. Ja neću dozvoliti da mene omalovažava. A to što su drugi dozvolili, nek je njima na čast. Rekao sam u tom pismu da ona nije dobro došla ovdje. Ja ne želim da je vidim, ni sretnem u životu, uopšte me ne interesuje, kao da ne postoji. Mogu kraj nje da prođem kao kraj kioska. Mislim da je potpuno nepristojno da jedna dama u tim godinama nađe za shodno da na Božić, koji ona slavi, iznese niz laži i neargumentovanih ocjena o Vladi RS-a, o reformi policije, o trošenju evropskih sredstava i mnogo čega drugog. I mislim da je krajnje vrijeme da se kaže. Upravo sada moji saradnici rade na tome da sve evropske parlamentarce obavijestim o tome i da zatražim da Evropski parlament, shodno njenim lažnim izjavama, formira komisiju i da uputi tu komisiju Evropskog parlamenta i da izvrši uvid na koji način su trošene pare.»
Podsjećamo, Doris Pak ocijenila je da se Ustav BiH mora mijenjati, a entitetsko glasanje u Parlamentu ukinuti. Pakova dalje ističe kako je reforma policije u BiH propala jer, kako je rekla, premijer RS-a Milorad Dodik nije spreman da poštuje ono što je obećao i potpisao.
Bh. političari ističu kako je oštra i gruba retorika premijera Dodika česta u obraćanju prema političkim neistomišljenicima i na domaćoj političkoj sceni, pa ne iznenađuje da se tako ponaša i prema međunarodnim zvaničnicima, kaže poslanik u Parlamentu BiH Mirsad Ćeman. Ovakav nastup ipak daleko je od dopustivog diplomatskog pristupa jednog političara, ističe Ćeman:
«I on je očito odlučio da u komunikaciji sa drugima glumi, ili zapravo pokaže onaj pristup koji više argumentom neke vrste sile, arogancije želi se nametnuti kao mjera stvari. Prema tome, ovo je ipak ispod nivoa, i ja mislim da Dodikova retorika, ukoliko on bude nastavio na ovaj način sa drugima komunicirati, zapravo će devalvirati njega kao političara generalno, mada ne mislim da mu je to cilj.»
Neprimijerenim načinom komunikacije ovakav Dodikov istup ocjenjuje i politički analitičar Tanja Topić:
«Mislim da je dodatni problem nastao i u ovom dijelu u kojem se gospođa Pak proglašava nekom vrstom persone non grata u RS-u, što naravno može zakomplikovati i dalje odnose u RS-u, pogotovo ako znamo koliko je gospođa Doris Pak ugledna i koliko moći ima u evropskim okvirima.»
Srđan Dizdarević, iz Helsinškog komiteta BiH, naglašava kako je problem što u BiH principijelno još uvijek nije ovladala kultura dijaloga i razmjene argumenata:
«Ovdje se sve ono što se ne uklapa u sopstveno viđenje smatra neprijateljskim i na to se reaguje nožem, žestoko. I mislim da je to ključno pitanje. Nije toliko važno da li se tu radi o nekome ko je predstavnik međunarodne zajednice, ovom ili onom autoritetu, nego se radi o tome da se mora prihvatiti kultura dijaloga. Očigledno da mi imamo vrlo autoritarne, vrlo unilateralne lidere koji nisu spremni da žive sa drukčijim načinom mišljenja i nisu spremni da kroz dijalog, kroz argumente nalaze rješenje. Mislim da je to ključno pitanje.»
