Stručnjaci smatraju da je i u odnosu na prostorni raspored i kritičnu masu saobraćaja, privrede i drugih potrošača naftnih derivata broj benzinskih pumpi u BiH preveliki. Direktor sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Dušan Bogdanović:
„Poseban je pravac Gradiška - Banja Luka, gdje je na 52 kilometra 50 benzinskih pumpi. Sada ide autoput, znači tranzit će ići drugim tokom i šta sada? Ja opet kažem: država je trebala svojim regulama to da usmjeri, i prostornim i urbanističkim planovima, vodeći računa da ne bude to što je. Šteta je da će jedan broj ljudi sigurno morati zatvoriti benzinske pumpe i da će sigurno pretrpjeti materijalne i druge štete.“
Predsjednik Sekcije nafte i naftnih derivata Federacije BiH Muhidin Alić kaže da je 40 posto postojećih benzinskih stanica viška:
„Mi smo više puta govorili da treba privremeno zabraniti izgradnju benzinskih pumpi, odnosno izdavanje urabanističkih građevinskih dozvola, kao što je uradila Belgija, na 20 godina, a da se ostalo reguliše regulacionim planovima koji će vrijediti nekih 50 godina.“
Najveća bosanskohercegovačka naftna kompanija Energopetrol ima 67 prodajnih mjesta. Direktor ove kompanije Namik Bušatlić smatra da nafta i naftni derivati u sistemima koji ne funkcionišu postaju visokoakumulativni biznis:
„Svaka kuća benzinska pumpa. Zašto točiti kod komšije, kad mogu kod sebe? Nažalost, to je tako. Oni koji su nadležni, znači opštinski nivo nije baš zorno tretirao sve standarde kad je u pitanju rješavanje podnesenog zahtjeva za izgradnju i otvaranje jednog maloprodajnog objekta s namjenom za distribuciju naftnih derivata“
Predsjednik Sindikata radnika Energopetrola Nusret Mamić:
„Evo sad smo prolazili od Živinica dovdje i vidimo da se i sad izgrađuje najmanje pet, šest pumpi na ovom pravcu od 100 kilometara. Znači, 900 pumpi u državi BiH - i previše na broj stanovništva koje one opslužuju. Ali vjerovatno neuređeno tržište daje ekonomsku opravdanost za to.“
Vozačima u Sarajevu ne smeta veliki broj benzinskih pumpi, ali misle da nisu dobro raspoređene:
„Pa nema previše. Odlično. Super.“
„Možda ima malo previše. Dobro je za nas vozače.“
„Ima malo viška, ali nije suvišno.“
„Ima ih malo puno, ali nisu fino raspoređene.“
„Ja mislim da ima puno pumpi u gradu trenutno i svaki dan, ja mislim, otvara se neka nova pumpa. Ja mislim da ih ima previše. Ali konkurencije nikad dosta. Bolje je, valjda će biti i jeftinije gorivo.“
Prometnici naftnim derivatima tvrde da nafta postaje sve manje atraktivna roba, pa se očekuje i smanjenje broja prodajnih mjesta. Očekuje se i da veliki broj ovih objekata neće moći da nađe svoje mjesto na tržištu, te da će ih pruzimati velike naftne kompanije. Dušan Bogdanović smatra da će tržište biti najbolji regulator:
„Država nije bila sposobna da to u početku kontroliše, usmjeri. To je bila izuzetno atraktivna djelatnost. U velikom periodu država nije mogla da to kontroliše i normalno da se dolazilo u situaciju da jedna benzinska pumpa za godinu dana svoga rada napravi dvije benzinske pumpe, što je nonsens u svijetu, a kamoli kod nas.“
Najbolje rješenje za BiH bilo je formiranje jedinstvene državne naftne kompanije koja bi bila neuporedivo atraktivnija od malih preduzeća, smatraju ekonomisti. Država je to propustila uraditi. Ključni kapaciteti Bosne i Hercegovine su rafinerije u Bosanskom Brodu i Modriči, koje nikako da stanu na noge. Njihovom revitalizacijom stalo bi se nakraj i nelegalnim tokovima nafte koji ulaze u BiH.
„Poseban je pravac Gradiška - Banja Luka, gdje je na 52 kilometra 50 benzinskih pumpi. Sada ide autoput, znači tranzit će ići drugim tokom i šta sada? Ja opet kažem: država je trebala svojim regulama to da usmjeri, i prostornim i urbanističkim planovima, vodeći računa da ne bude to što je. Šteta je da će jedan broj ljudi sigurno morati zatvoriti benzinske pumpe i da će sigurno pretrpjeti materijalne i druge štete.“
Predsjednik Sekcije nafte i naftnih derivata Federacije BiH Muhidin Alić kaže da je 40 posto postojećih benzinskih stanica viška:
„Mi smo više puta govorili da treba privremeno zabraniti izgradnju benzinskih pumpi, odnosno izdavanje urabanističkih građevinskih dozvola, kao što je uradila Belgija, na 20 godina, a da se ostalo reguliše regulacionim planovima koji će vrijediti nekih 50 godina.“
Najveća bosanskohercegovačka naftna kompanija Energopetrol ima 67 prodajnih mjesta. Direktor ove kompanije Namik Bušatlić smatra da nafta i naftni derivati u sistemima koji ne funkcionišu postaju visokoakumulativni biznis:
„Svaka kuća benzinska pumpa. Zašto točiti kod komšije, kad mogu kod sebe? Nažalost, to je tako. Oni koji su nadležni, znači opštinski nivo nije baš zorno tretirao sve standarde kad je u pitanju rješavanje podnesenog zahtjeva za izgradnju i otvaranje jednog maloprodajnog objekta s namjenom za distribuciju naftnih derivata“
Predsjednik Sindikata radnika Energopetrola Nusret Mamić:
„Evo sad smo prolazili od Živinica dovdje i vidimo da se i sad izgrađuje najmanje pet, šest pumpi na ovom pravcu od 100 kilometara. Znači, 900 pumpi u državi BiH - i previše na broj stanovništva koje one opslužuju. Ali vjerovatno neuređeno tržište daje ekonomsku opravdanost za to.“
Vozačima u Sarajevu ne smeta veliki broj benzinskih pumpi, ali misle da nisu dobro raspoređene:
„Pa nema previše. Odlično. Super.“
„Možda ima malo previše. Dobro je za nas vozače.“
„Ima malo viška, ali nije suvišno.“
„Ima ih malo puno, ali nisu fino raspoređene.“
„Ja mislim da ima puno pumpi u gradu trenutno i svaki dan, ja mislim, otvara se neka nova pumpa. Ja mislim da ih ima previše. Ali konkurencije nikad dosta. Bolje je, valjda će biti i jeftinije gorivo.“
Prometnici naftnim derivatima tvrde da nafta postaje sve manje atraktivna roba, pa se očekuje i smanjenje broja prodajnih mjesta. Očekuje se i da veliki broj ovih objekata neće moći da nađe svoje mjesto na tržištu, te da će ih pruzimati velike naftne kompanije. Dušan Bogdanović smatra da će tržište biti najbolji regulator:
„Država nije bila sposobna da to u početku kontroliše, usmjeri. To je bila izuzetno atraktivna djelatnost. U velikom periodu država nije mogla da to kontroliše i normalno da se dolazilo u situaciju da jedna benzinska pumpa za godinu dana svoga rada napravi dvije benzinske pumpe, što je nonsens u svijetu, a kamoli kod nas.“
Najbolje rješenje za BiH bilo je formiranje jedinstvene državne naftne kompanije koja bi bila neuporedivo atraktivnija od malih preduzeća, smatraju ekonomisti. Država je to propustila uraditi. Ključni kapaciteti Bosne i Hercegovine su rafinerije u Bosanskom Brodu i Modriči, koje nikako da stanu na noge. Njihovom revitalizacijom stalo bi se nakraj i nelegalnim tokovima nafte koji ulaze u BiH.
