Bosna i Hercegovina nema zakon o praznicima na nivou države, pa je to odličan alibi za sve koji određene praznike žele ukinuti. Meta nacionalnih i drugih frustracija je i jedan istorijski datum - 25. novembar, kada je u Mrkonjić Gradu 1943. održano Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a. To je godinama za stanovnike nekadašnje Republike BiH bilo sjećanje na dan kada su udareni temelji njene državnosti.
I sutra će za mnoge biti isto. Jedan od najvećih pobornika praznika državnosti je profesor sarajevskog univerziteta doktor Zdravko Grebo:
«Za mene lično je Dan ZAVNOBIH-a jedini pravi praznik BiH, za mene, naravno, i najveći praznik. A to što se ne slavi na cijeloj teritoriji BiH, jeste samo epifenomen apsurda u kojem ova zemlja živi, a to je da će se u jednom dijelu zemlje on slaviti, u drugom dijelu zemlje će biti označen kao datum koji izaziva negativne emocije, dok će u trećem dijelu zemlje biti ignorisan. Nažalost, ta trodjelna podjela, koja je inače najpogubnija za BiH, ravna se također prema etničkoj pripadnosti slavljenika ili oponenata slavlja - ili ignoranata.»
U RS-u među političarima uglavnom vlada mišljenje da nikada neće biti postignut dogovor o 25. novembru kao državnom prazniku. Potpredsjednik Srpske demokratske stranke Dušan Stojičić:
«Ja lično ne vidim u tom datumu, u 25. i onome što se tamo dešavalo - po istorijskim interpretacijama i istoriji koju su pisali komunisti - te vrijednosti.»
Moderna BiH je uspostavljena u Mrkonjić Gradu na zasjedanju ZAVNOBIH-a, uz čuvenu odrednicu da ona «nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimaska», nego zemlja svih naroda koji u njoj žive. Nije mali broj analitičara koji razlog za odbijanje praznika u pojedinim dijelovima BiH vide upravo u ovako određenoj ravnopravnosti naroda. Krstan Simić, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, kaže da je problem u tome što praznik nameću Bošnjaci:
«Sam je problem u pristupu tom problemu: ravnopravnost, ali tu ravnopravnost određujem ja. Ja sam odredio praznik, ima da ga vi poštujete. I to je koncept na kojem ja, kao intelektualac a ne kao političar, insistiram.»
Sve političke prepreke i nacionalne podjele savladaće najstariji - borci protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Oni će sutra u Mrkonjić Grad radi svijetlih tradicija. Predsjednik boračke organizacije Jure Galić kaže kako se očekuju i borci iz RS-a:
«Nama je to jako značajno da oni dođu, pošto je RS, skupština njihova, stavila taj datum van snage, tako da oni ne priznaju uopšte ZAVNOBIH. E sad nama ipak znači mnogo da dolaze borci mimo tog njihovog zakona, ipak odaju priznanje i čine to što čine.»
Profesor Zdravko Grebo je i ove godine organizator izrade majica sa simbolima Prvog zasjedanja AVNOBIH-a uz natpis «Smrt fašizmu - sloboda narodu»:
«Čini mi se da taj slogan, da ta parola, taj poklič - možda je malo pretjerano a možda i nije - nikad nije bio aktuelniji nego danas.»
I sutra će za mnoge biti isto. Jedan od najvećih pobornika praznika državnosti je profesor sarajevskog univerziteta doktor Zdravko Grebo:
«Za mene lično je Dan ZAVNOBIH-a jedini pravi praznik BiH, za mene, naravno, i najveći praznik. A to što se ne slavi na cijeloj teritoriji BiH, jeste samo epifenomen apsurda u kojem ova zemlja živi, a to je da će se u jednom dijelu zemlje on slaviti, u drugom dijelu zemlje će biti označen kao datum koji izaziva negativne emocije, dok će u trećem dijelu zemlje biti ignorisan. Nažalost, ta trodjelna podjela, koja je inače najpogubnija za BiH, ravna se također prema etničkoj pripadnosti slavljenika ili oponenata slavlja - ili ignoranata.»
U RS-u među političarima uglavnom vlada mišljenje da nikada neće biti postignut dogovor o 25. novembru kao državnom prazniku. Potpredsjednik Srpske demokratske stranke Dušan Stojičić:
«Ja lično ne vidim u tom datumu, u 25. i onome što se tamo dešavalo - po istorijskim interpretacijama i istoriji koju su pisali komunisti - te vrijednosti.»
Moderna BiH je uspostavljena u Mrkonjić Gradu na zasjedanju ZAVNOBIH-a, uz čuvenu odrednicu da ona «nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimaska», nego zemlja svih naroda koji u njoj žive. Nije mali broj analitičara koji razlog za odbijanje praznika u pojedinim dijelovima BiH vide upravo u ovako određenoj ravnopravnosti naroda. Krstan Simić, iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata, kaže da je problem u tome što praznik nameću Bošnjaci:
«Sam je problem u pristupu tom problemu: ravnopravnost, ali tu ravnopravnost određujem ja. Ja sam odredio praznik, ima da ga vi poštujete. I to je koncept na kojem ja, kao intelektualac a ne kao političar, insistiram.»
Sve političke prepreke i nacionalne podjele savladaće najstariji - borci protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu. Oni će sutra u Mrkonjić Grad radi svijetlih tradicija. Predsjednik boračke organizacije Jure Galić kaže kako se očekuju i borci iz RS-a:
«Nama je to jako značajno da oni dođu, pošto je RS, skupština njihova, stavila taj datum van snage, tako da oni ne priznaju uopšte ZAVNOBIH. E sad nama ipak znači mnogo da dolaze borci mimo tog njihovog zakona, ipak odaju priznanje i čine to što čine.»
Profesor Zdravko Grebo je i ove godine organizator izrade majica sa simbolima Prvog zasjedanja AVNOBIH-a uz natpis «Smrt fašizmu - sloboda narodu»:
«Čini mi se da taj slogan, da ta parola, taj poklič - možda je malo pretjerano a možda i nije - nikad nije bio aktuelniji nego danas.»
