Pogrdni nazivi, vrijeđenja na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, direktne prijetnje smrću - redovni su sadržaji foruma pojedinih veb portala u Mostaru. Iako je pravilom o ponašanje portala izričito zabranjeno poticanje mržnje, pravilo se redovno krši, dok urednici portala smatraju da nisu odgovorni. Vlasnik mostarskog portala Bljesak info, Miro Škobić:
«Pa ako ne budu pisali u Bljesku, oni imaju milion nekih drugih načina na internetu gdje mogu te svoje frustracije liječiti.»
Bljesak info dnevno registruje oko 10 hiljada posjetitelja i jedan je od vodećih veb portala u BiH. Škobić dodaje kako je i neke komentare nemoguće spriječiti:
«Pošto ima tih dinamičkih IP adresa iz svijeta, iz Norveške, iz Švedske, iz Francuske, iz Italije, koje se mijenjaju svako pet minuta, ne možemo mi banirati čitavu državu Francusku ili...»
Treba ipak dodati da su primjerice direktne prijetnje smrću, poput posljednjih, navijačima fudbalskih klubova Zrinjski i Velež uoči subotnjeg gradskog derbija na stranicama portala obrisane tek nakon što se za pojedine IP adrese zainteresirala i policija. Srećko Bošnjak, glasnogovornik MUP-a Hercegovačko - neretvanskog kantona:
«Svjesni smo da izvjestan broj mladih ljudi, frustriranih, svjesno širi nacionalnu i vjersku mržnju, netrpeljivost, pa i jednim od tih alata - to su ti internet portali i komentari na njima. Mi budno pratimo i o tome ćemo izvijestiti i tužiteljstvo. Nadam se da će i ono jedanput reagirati.»
Šovinističke poruke, i ne samo uoči gradskog derbija koji od ranije ima epitet visokog rizika, za osjetljive nacionalne odnose u Mostaru mogu značiti previše. Gdje je u svemu odgovornost vlasnika i urednika pojedinih portala koji dopuštaju čak i komentiranje teksta o silovanoj djevojčici u Derventi, u Regulatornoj agenciji, koja definiše pravila ponašanja elektronskih medija, ne mogu odgovoriti jer pravila za elektroničke medije ne postoje, što nije samo problem BiH. Amela Odobašić, Regulatorna agencija:
«Regulatorna agencija za komunikacije, kada su u pitanju pružaoci internet usluga ili internet usluge generalno govoreći u BiH, ima mandat da izdaje dozvole, odnosno daje tehničke dozvole za rad pružaoca internet usluga. Kada su u pitanju programski sadržaji, koji se emituju, distribuiraju putem veb portala su nešto što, ne samo u BiH nego i u skoro svim drugim zemljama, nije u nadležnosti neke specifične regulacije.»
Utemeljenjem Regulatorne agencije u BiH 1998. godine uvedena su stroga pravila u elektronskom medijskom prostoru, čime je jezik mržnje iskorijenjen. Jerko Barbarić, predsjednik Neovisne udruge novinara u BiH, naglašava kako su veb portali u BiH već postali mediji sadašnjice - mnogi od njih sa istim jezikom mržnje koji se mogao čuti nakon rata, zbog čega smatra kako zakonska regulativa ipak mora postojati:
«Više me zabrinjava to što više nikoga to ne zabrinjava u principu, nego čak ljudi svoje najniže porive, strasti i razmišljanja, pod krinkom anonimnosti, ispoljavaju na tim stranicama. Ja mislim da bi tu zaista trebalo doći do određene korekcije kad je u pitanju i zakon koji regulira tu oblast.»
Barbarić podsjeća i kako je po broju internet priključaka Mostar postao jedan od vodećih gradova u regiji, što bi Regulatornu agenciju za komunikacije ipak trebalo motivirati da se problemom pojedinih portala ozbiljnije pozabavi.
«Pa ako ne budu pisali u Bljesku, oni imaju milion nekih drugih načina na internetu gdje mogu te svoje frustracije liječiti.»
Bljesak info dnevno registruje oko 10 hiljada posjetitelja i jedan je od vodećih veb portala u BiH. Škobić dodaje kako je i neke komentare nemoguće spriječiti:
«Pošto ima tih dinamičkih IP adresa iz svijeta, iz Norveške, iz Švedske, iz Francuske, iz Italije, koje se mijenjaju svako pet minuta, ne možemo mi banirati čitavu državu Francusku ili...»
Treba ipak dodati da su primjerice direktne prijetnje smrću, poput posljednjih, navijačima fudbalskih klubova Zrinjski i Velež uoči subotnjeg gradskog derbija na stranicama portala obrisane tek nakon što se za pojedine IP adrese zainteresirala i policija. Srećko Bošnjak, glasnogovornik MUP-a Hercegovačko - neretvanskog kantona:
«Svjesni smo da izvjestan broj mladih ljudi, frustriranih, svjesno širi nacionalnu i vjersku mržnju, netrpeljivost, pa i jednim od tih alata - to su ti internet portali i komentari na njima. Mi budno pratimo i o tome ćemo izvijestiti i tužiteljstvo. Nadam se da će i ono jedanput reagirati.»
Šovinističke poruke, i ne samo uoči gradskog derbija koji od ranije ima epitet visokog rizika, za osjetljive nacionalne odnose u Mostaru mogu značiti previše. Gdje je u svemu odgovornost vlasnika i urednika pojedinih portala koji dopuštaju čak i komentiranje teksta o silovanoj djevojčici u Derventi, u Regulatornoj agenciji, koja definiše pravila ponašanja elektronskih medija, ne mogu odgovoriti jer pravila za elektroničke medije ne postoje, što nije samo problem BiH. Amela Odobašić, Regulatorna agencija:
«Regulatorna agencija za komunikacije, kada su u pitanju pružaoci internet usluga ili internet usluge generalno govoreći u BiH, ima mandat da izdaje dozvole, odnosno daje tehničke dozvole za rad pružaoca internet usluga. Kada su u pitanju programski sadržaji, koji se emituju, distribuiraju putem veb portala su nešto što, ne samo u BiH nego i u skoro svim drugim zemljama, nije u nadležnosti neke specifične regulacije.»
Utemeljenjem Regulatorne agencije u BiH 1998. godine uvedena su stroga pravila u elektronskom medijskom prostoru, čime je jezik mržnje iskorijenjen. Jerko Barbarić, predsjednik Neovisne udruge novinara u BiH, naglašava kako su veb portali u BiH već postali mediji sadašnjice - mnogi od njih sa istim jezikom mržnje koji se mogao čuti nakon rata, zbog čega smatra kako zakonska regulativa ipak mora postojati:
«Više me zabrinjava to što više nikoga to ne zabrinjava u principu, nego čak ljudi svoje najniže porive, strasti i razmišljanja, pod krinkom anonimnosti, ispoljavaju na tim stranicama. Ja mislim da bi tu zaista trebalo doći do određene korekcije kad je u pitanju i zakon koji regulira tu oblast.»
Barbarić podsjeća i kako je po broju internet priključaka Mostar postao jedan od vodećih gradova u regiji, što bi Regulatornu agenciju za komunikacije ipak trebalo motivirati da se problemom pojedinih portala ozbiljnije pozabavi.
