Prvi put nakon četrnaest godina Bosna i Hercegovina provjerava državljanstvo i našeg sagovornika, koji je želio ostati anoniman. U ovu zemlju je, kako tvrdi, došao kao humanitarni radnik. Ukoliko bude deportovan, iza njega će ostati sedmoro djece koja imaju samo bosanskohercegovačko državljanstvo. Kaže da se danas osjeća izigrano i prevareno:
«Sa sve strane mi smo dali pomoć za Bosna. Neki u organizacije, neki na linije, neki tamo, neki 'vamo, neki je izgubio noge, njegova tijelo je u zemlja, tako da je to mnogo za priča. Zna Armija, zna politika, zna čitav svijet kol'ka mi ima snaga. Nije snaga samo u ruka i noga, ima mi snaga u vjera, mi ovdje svi. Izgleda da Zapad i Amerika i ostali od država ima strah od snaga islam u Bosna.»
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prihvatilo je izvještaj Komisije o reviziji državljanstava. Kako navode mediji, Komisija je zatražila i izmjenu zakona prema kojoj osobe kojima bude oduzeto, nemaju pravo ponovo zatražiti državljanstvo. Predsjednik ove komisije Vjekoslav Vuković, iako je obećao, nije bio spreman pojasniti o kakvim promjenama zakona je riječ i koliko državljanstava će još biti podvrgnuto reviziji. Ministar sigurnosti BiH Bariša Čolak kaže da će sve institucije biti na raspolaganju Komisiji:
«U svakom slučaju, zadužili smo sve institucije u Bosni i Hercegovini da budu na raspolaganju ovom Povjerenstvu. Jednako tako smo zaključili da će po okončanju ovog postupka, ovog posla koje radi ovo Povjerenstvo, isto tako i nadležni tužitelji biti obavješteni o svemu onome što se dešavalo, odnosno o tim predmetima, kako bi eventualno utvrdili i moguću kaznenu odgovornost određenih osoba koje su postupale u konkretnim slučajevima.»
Oduzimanjem državljanstava i deportacijom stranih državljana, uglavnom afroazijskog porijekla, u Bosni i Hercegovini ostalo bi preko 300 njihove djece koja imaju samo bosanskohercegovačko državljanstvo. Advokati ovih ljudi smatraju da država na ovakav način krši elementarna ljudska prava i evropske konvencije o pravima, prije svega djece i porodice. Duško Tomić iz Dječije ambasade upozorava da će sudbina ove djece biti katastrofalna:
«Možete zamisliti šta će biti poslije nekih godina kada djeca porastu i kad saznaju činjenicu da su im roditelji protjerani, a njih su ostavili bez bilo kakve pomoći, za razliku od djece čiji su roditelji poginuli u ovoj zemlji, koji danas imaju penzije, obezbjeđenja, i to će biti velika, velika diskriminacija te djece. Ne smijemo dozvoliti da se to dogodi jer kršimo na taj način sve evropske konvencije i Konvenciju o zaštiti prava djeteta, razdvajamo roditelje. Problem je veliki, ali ga država mora riješiti. Dakle, ako protjeruju roditelje, moraju obezbijediti i djeci odlazak sa njima, ili obezbijediti materijalno djecu koja ostaju u ovoj zemlji.»
Advokat Osman Mulahalilović:
«Ne može se Evropska konvencija primjenjivati prema potrebama dnevne politike. Ne može se Evropska konvencija u jednom slučaju primijeniti, u drugom ne primijeniti. Ljudska prava su univerzalna i ona se ne mogu primjenjivati selektivno. Jedan dan ćemo je primjenjivati, drugi nećemo. To su evropski pravni standardi od kojih ne može ni jedna zemlja odstupati, a kao što je poznato, Bosna i Hercegovina je članica Vijeća Evrope i ona ne može odstupati od tih pravnih standarda.»
Većina naturalizovanih Bosanaca i Hercegovaca, čija državljanstva su na provjeri, su afroazijskog porijekla. Bosna i Hercegovina ovim ljudima kolektivno je dijelila državljanstva kada su početkom rata došli da se bore na strani Armije BiH. Danas im ih kolektivno oduzima. U isto vrijeme, o odgovornim ljudima koji su, kako se danas tvrdi, nelegalno i protuzakonito dijelili državljanstva, niko ne govori.
«Sa sve strane mi smo dali pomoć za Bosna. Neki u organizacije, neki na linije, neki tamo, neki 'vamo, neki je izgubio noge, njegova tijelo je u zemlja, tako da je to mnogo za priča. Zna Armija, zna politika, zna čitav svijet kol'ka mi ima snaga. Nije snaga samo u ruka i noga, ima mi snaga u vjera, mi ovdje svi. Izgleda da Zapad i Amerika i ostali od država ima strah od snaga islam u Bosna.»
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prihvatilo je izvještaj Komisije o reviziji državljanstava. Kako navode mediji, Komisija je zatražila i izmjenu zakona prema kojoj osobe kojima bude oduzeto, nemaju pravo ponovo zatražiti državljanstvo. Predsjednik ove komisije Vjekoslav Vuković, iako je obećao, nije bio spreman pojasniti o kakvim promjenama zakona je riječ i koliko državljanstava će još biti podvrgnuto reviziji. Ministar sigurnosti BiH Bariša Čolak kaže da će sve institucije biti na raspolaganju Komisiji:
«U svakom slučaju, zadužili smo sve institucije u Bosni i Hercegovini da budu na raspolaganju ovom Povjerenstvu. Jednako tako smo zaključili da će po okončanju ovog postupka, ovog posla koje radi ovo Povjerenstvo, isto tako i nadležni tužitelji biti obavješteni o svemu onome što se dešavalo, odnosno o tim predmetima, kako bi eventualno utvrdili i moguću kaznenu odgovornost određenih osoba koje su postupale u konkretnim slučajevima.»
Oduzimanjem državljanstava i deportacijom stranih državljana, uglavnom afroazijskog porijekla, u Bosni i Hercegovini ostalo bi preko 300 njihove djece koja imaju samo bosanskohercegovačko državljanstvo. Advokati ovih ljudi smatraju da država na ovakav način krši elementarna ljudska prava i evropske konvencije o pravima, prije svega djece i porodice. Duško Tomić iz Dječije ambasade upozorava da će sudbina ove djece biti katastrofalna:
«Možete zamisliti šta će biti poslije nekih godina kada djeca porastu i kad saznaju činjenicu da su im roditelji protjerani, a njih su ostavili bez bilo kakve pomoći, za razliku od djece čiji su roditelji poginuli u ovoj zemlji, koji danas imaju penzije, obezbjeđenja, i to će biti velika, velika diskriminacija te djece. Ne smijemo dozvoliti da se to dogodi jer kršimo na taj način sve evropske konvencije i Konvenciju o zaštiti prava djeteta, razdvajamo roditelje. Problem je veliki, ali ga država mora riješiti. Dakle, ako protjeruju roditelje, moraju obezbijediti i djeci odlazak sa njima, ili obezbijediti materijalno djecu koja ostaju u ovoj zemlji.»
Advokat Osman Mulahalilović:
«Ne može se Evropska konvencija primjenjivati prema potrebama dnevne politike. Ne može se Evropska konvencija u jednom slučaju primijeniti, u drugom ne primijeniti. Ljudska prava su univerzalna i ona se ne mogu primjenjivati selektivno. Jedan dan ćemo je primjenjivati, drugi nećemo. To su evropski pravni standardi od kojih ne može ni jedna zemlja odstupati, a kao što je poznato, Bosna i Hercegovina je članica Vijeća Evrope i ona ne može odstupati od tih pravnih standarda.»
Većina naturalizovanih Bosanaca i Hercegovaca, čija državljanstva su na provjeri, su afroazijskog porijekla. Bosna i Hercegovina ovim ljudima kolektivno je dijelila državljanstva kada su početkom rata došli da se bore na strani Armije BiH. Danas im ih kolektivno oduzima. U isto vrijeme, o odgovornim ljudima koji su, kako se danas tvrdi, nelegalno i protuzakonito dijelili državljanstva, niko ne govori.
