Srdan JANKOVIC, Esad KRCIC
Kao najveći kvalitativan pomak u ekspertskoj verziji novog ustava u odnosu na važeći Ustav Crne Gore, profesor Blagota Mitrić izdvaja odredbu kojom se predviđa Vlada kancelarskog tipa kojom predsjednik Vlade dobija ovlašćenja da sam mijenja članove kabineta. Druga promjena koja se, po Mitriću, može okvalifikovati kao pozitivna je što sudski budžet više neće biti vezan za Skupštinu:„U pojedinim državama kancelar sam sastavlja Vladu. Kod nas sastavlja stvarno, ali mora Skupština to da potvrdi. Kad izabere, kad dođe do promjena u Vladi pojedinih ministara, onda on ima apsolutno pravo da sam promijeni ministre. Ne mora da ide na potvrdu Skupštini Crne Gore. Ne Vladi, nego Skupštini Crne Gore. I druga promjena je dosta dobra, čini mi se da se veže za sudski budžet, to jeste do sad je sudski budžet bio vezan za Skupštinu, takođe. Oni su, na žalost, ostavili da Skupština i dalje bira sudije čemu sam se ja izričito protivio i sa nekim argumentima koje sam davao. Oni su napravili dobru stvar da će bar sudovi imati samostalni sudski budžet tako da će biti garancija možda neke malo veće samostalnosti.“
U opozicionim strankama uglavnom ne žele da komentarišu Nacrt ustava i pojedine odredbe koje su iznijete u javnosti. Prema obrazloženju visokog funkcionera Narodne stranke Dragana Šoća, ekspertska verzija nije relevantan dokument sve dok određena politička snaga ne stane iza tog dokumenta:
„Činjenica je da se oko tog teksta diže tolika medijska pažnja govori da ipak iza toga neko stoji. Pretpostavka je naša da je to sve rađeno po instrukcijama i uz blagoslov vladajuće koalicije i bar jednog dijela, ali dok god se to ne ozvaniči mi ćemo to smatrati kao da kažemo jedan zanatski posao koji za nas nema nikakvu specifičnu političku težinu. Tek kad to postane zvanično nečiji politički stav onda ćemo posvetiti političku pažnju tome tekstu.“
Funkcioner Socijalističke narodne partije Srđan Milić insisitira na konsenzusu. Međutim, protestuje što nijedan poslanik te stranke nije dobio na uvid ekspertsku verziju:
„Evo danas, 13. oktobra, još uvijek niti jedan poslanik iz bivšeg niti sadašnjeg saziva ove Skupštine Crne Gore iz redova Socijalističke narodne partije nema predlog te ekspertske grupe, a znamo da danas taj predlog razmatra Venecijanska komisija. Smatramo da je potrebno mnogo više ozbiljnosti ako zaista želimo konsenzus i da taj konsenzus nije samo puka retorika nego treba da predstavlja stvaranje jednog akta koji će biti za ponos svih onih koji učestvuju u političkom i javnom životu Crne Gore.“
Jedan od članova političke grupacije Srpska lista Zoran Žižić saopštio je za Agenciju Mina da će ta koalicija imati svoj tekst Nacrta novog Ustava Crne Gore koji će predati Ustavnom odboru crnogorske Skupštine.
* * * * *
Prema pojedinim izvodima iz ekspertske verzije budućeg ustava Crne Gore može se zaključiti da je izostavljeno rješenje kojim bi se manjinskim narodima garantovao određeni broj mandata u crnogorskom Parlamentu.
Mehmed Barthi, predsjednik Demokratskog saveza, jedne od albanskih nacionalnih stranaka, smatra da, ne samo da ustav mora sadržati rješenje kojim bi se manjinskim narodima garantovao određeni broj mandata u parlamentu, već da Ustavom mora biti riješeno ukupno pitanje statusa manjina u Crnoj Gori. Barthi je, između ostalog, podsjeća na pojedine izjave izrečene polovinom jula, kada je Ustavni sud proglasio neustavnim odredbe tek usvojenog Zakona o manjinskim pravima i slobodama, a kojima je sugerisano da će ovo pitanje biti dio sadržaja novog ustava:
„Ne čudim se uopšte ako je to izostavljeno jer je ipak, ono kad je Ustavni sud stavio van snage ona dva člana Zakona o manjinskim pravima i slobodama, tada je ministar Hajdinaga rekao da će to biti riješeno ustavom i tada je bilo dosta čudno da neka rješenja koja su našla mjesto u nekim zakonima da bi to trebalo u ustavu da to treba prethoditi. Ja sam tada rekao da je to gorka istina, ali velika prevara.“
Zakon o manjinskim pravima i slobodama je pao na Ustavnom sudu upravo zbog odredbi koje su garantovale manjinama određeni broj mandata, što je predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević obrazložio riječima da je nosilac biračkog prava građanin po ličnom svojstvu, dok je osporenim odredbama propisano da se ono ostvaruje po kolektivnom izbornom pravu, pri tom ne sporeći mogućnost da Crna Gora novim ustavom pripadnicima manjinskih naroda osigura i pored ostalih posebna biračka prava. Način ostvarivanja tako ustanovljenih prava tak bi se onda mogao propisati zakonom i na taj način prava manjina ne bi zavisila od trenutnog omjera političkih snaga u Parlamentu i njihovih trenutnih političkih interesa, rekao je tada Vukčević. Miodrag Vuković, visoki funkcioner Demokratske partije socijalista, naglašava da ekspertsku verziju teksta treba smatrati dobrom osnovom za rad, ali da daleko od toga da bilo koji član predstavlja konačno rječenje:
„Vjerujem da ćemo ovaj tekst koji sam tek sada vidio doraditi zajedno sa ekspertima: našim i stranim stručnjacima, domaćom javnošću, tako da ne treba donostiti bilo kakve konačne sudove. Vrlo je rizično sada zaključivati - eto, ono što se obećavalo, ono o čemu se govorilo, ono što je bilo sastavni dio zakona, makar i osporenog kod Ustavnog suda, neće se naći u ustavu. Ne bih se ni za jedno rješenje, od prvog do posljednjeg člana ovog nacrta, to usudio da tvrdim.“
Danas nije bilo moguće dobiti stav aktuelnog ministra za prava manjina Gzima Hajdinage, kao ni više poslanika koje smo ovim povodom pokušali da kontaktiramo.
