Pismo, u kojem se, između ostalog, navode i prijateljske veze Mekenzija i haškog optuženika Radovana Karadžića, upućeno je i Stephanu Harperu, premijeru Kanade i novoizabranim članovima Predsjedništva BiH. Kongres Bošnjačke dijaspore u Sjevernoj Americi navodi i da je Mekenzi 1997. godine odgovarao pred Komisijom za istraživanje zločina u Somaliji zbog ubistva jednoga Somalijca i poziva kanadsku vladu da skine sve mjere zaštite koje ima Mekenzi, kako bi mu se moglo suditi.
Podsjećamo: optužnica protiv penzionisanog generala Mekenzija za silovanje bosanskih žena u Vogošći tokom rata u BiH podignuta je pred Kantonalnim sudom u Sarajevu još 1998. godine, potvrdio je Oleg Čavka kantonalni tužilac:
„I to je to stanje u kojem je spis i danas. Mi nismo imali priliku, niti mogućnost da dobijemo Luisa Mekenzija da ga procesuiramo zato što nismo imali volju međunarodne zajednice da nam to omogući, odnosno međunarodna zajednica to nije željela – i to nije jedini slučaj takav. Mi apsolutno nismo u prilici nijednog međunarodnog službenika, koji često učine krivična djela u BiH, da procesuiramo.“
Istraga je pokrenuta još tokom rata u BiH na osnovu iskaza svjedoka koje je prvi prikupio direktor Istraživačko - dokumentacionog centra BiH Mirsad Tokača:
„Za generala Mekenzija su postojali dosta indikativni dokazi za učešće u seksualnom nasilju nad ženama u „Sonji“ kod Vogošće. Mi smo na tom dugo radili. Pokušavali smo doći i do direktnih žrtava. Uspjeli smo doći do jedne od direktnih žrtava, koja je porodična, koja nije htjela da prihvati našu molbu, želje i ubjeđivanja da o tom svjedoči, da o tome progovori javno. Nažalost, taj naš pokušaj je završio neuspjehom i zbog toga će taj problem vječno ostati neriješen.“
Pred kraj rata AID je pokrenuo istragu o učešću Mekenzija u silovanju Bošnjakinja u Vogošći. Tadašnji čelnik AID-a Enver Mujezinović kaže da su saznanja do kojih su došli proslijeđena kasnije Haškom tribunalu:
„Sva saznanja koja su ozbiljno indicirala i ukazivala da je general Mekenzi učestvovao u navedenim nedjelima su proslijeđena preko tadašnjeg oficira za vezu sa Uredom haškog tužitelja na dalje procesuiranje. Također se sjećam da je kod mene u par navrata dolazio i uvaženi gospodin Roj Gatman, pa smo razmjenjivali neke informacije i saznanja. On je imao i nekih saznanja koje služba nije imala. U svakom slučaju, ne znam, pošto nisam ostao do kraja u toj službi, ne znam kako je završen taj slučaj.“
Publicista i novinar, inače dobar poznavalac prilika u BiH, Roj Gatman izjavio je jednom prilikom da nije došao do pouzdanih dokaza na osnovu kojih bi se generalu Mekenziju sudilo za silovanje. Šta se dogodilo sa fajlom koji je AID proslijedio Haškom tribunalu nema pouzdanih informacija. No, činjenica je da je nakon misije u BiH, a potom i u Somaliji, generala Mekenzija kanadska vlada odlikovala za doprinos u mirovnim misijama.
U pisanim svjedočenjima silovanih žena, objavljenih u knjizi „Molila sam ih da me ubiju“, koju je priredilo Udruženje logoraša BiH, detaljno je opisano kako je tadašnji zapovjednik mirovnih snaga u BiH Luis Mekenzi u više navrata dolazio u logor, prisustvovao silovanju zatvorenica, te sam učestvovao u tim zvjerstvima. Svjedočanstva žrtava u pisanoj formi pohranjena su i u Kantonalnom sudu Sarajevo, potvrdio je kantonalni tužilac Oleg Čavka.
Slučaj Mekenzi biće svakako izazov za novoizabrane vlasti u BiH, koje će nakon povlačenja međunarodne zajednice, najavljenog za njihova mandata, imati priliku da pokažu da li je BiH stasala da se uhvati u koštac i s ovim problemima.
Podsjećamo: optužnica protiv penzionisanog generala Mekenzija za silovanje bosanskih žena u Vogošći tokom rata u BiH podignuta je pred Kantonalnim sudom u Sarajevu još 1998. godine, potvrdio je Oleg Čavka kantonalni tužilac:
„I to je to stanje u kojem je spis i danas. Mi nismo imali priliku, niti mogućnost da dobijemo Luisa Mekenzija da ga procesuiramo zato što nismo imali volju međunarodne zajednice da nam to omogući, odnosno međunarodna zajednica to nije željela – i to nije jedini slučaj takav. Mi apsolutno nismo u prilici nijednog međunarodnog službenika, koji često učine krivična djela u BiH, da procesuiramo.“
Istraga je pokrenuta još tokom rata u BiH na osnovu iskaza svjedoka koje je prvi prikupio direktor Istraživačko - dokumentacionog centra BiH Mirsad Tokača:
„Za generala Mekenzija su postojali dosta indikativni dokazi za učešće u seksualnom nasilju nad ženama u „Sonji“ kod Vogošće. Mi smo na tom dugo radili. Pokušavali smo doći i do direktnih žrtava. Uspjeli smo doći do jedne od direktnih žrtava, koja je porodična, koja nije htjela da prihvati našu molbu, želje i ubjeđivanja da o tom svjedoči, da o tome progovori javno. Nažalost, taj naš pokušaj je završio neuspjehom i zbog toga će taj problem vječno ostati neriješen.“
Pred kraj rata AID je pokrenuo istragu o učešću Mekenzija u silovanju Bošnjakinja u Vogošći. Tadašnji čelnik AID-a Enver Mujezinović kaže da su saznanja do kojih su došli proslijeđena kasnije Haškom tribunalu:
„Sva saznanja koja su ozbiljno indicirala i ukazivala da je general Mekenzi učestvovao u navedenim nedjelima su proslijeđena preko tadašnjeg oficira za vezu sa Uredom haškog tužitelja na dalje procesuiranje. Također se sjećam da je kod mene u par navrata dolazio i uvaženi gospodin Roj Gatman, pa smo razmjenjivali neke informacije i saznanja. On je imao i nekih saznanja koje služba nije imala. U svakom slučaju, ne znam, pošto nisam ostao do kraja u toj službi, ne znam kako je završen taj slučaj.“
Publicista i novinar, inače dobar poznavalac prilika u BiH, Roj Gatman izjavio je jednom prilikom da nije došao do pouzdanih dokaza na osnovu kojih bi se generalu Mekenziju sudilo za silovanje. Šta se dogodilo sa fajlom koji je AID proslijedio Haškom tribunalu nema pouzdanih informacija. No, činjenica je da je nakon misije u BiH, a potom i u Somaliji, generala Mekenzija kanadska vlada odlikovala za doprinos u mirovnim misijama.
U pisanim svjedočenjima silovanih žena, objavljenih u knjizi „Molila sam ih da me ubiju“, koju je priredilo Udruženje logoraša BiH, detaljno je opisano kako je tadašnji zapovjednik mirovnih snaga u BiH Luis Mekenzi u više navrata dolazio u logor, prisustvovao silovanju zatvorenica, te sam učestvovao u tim zvjerstvima. Svjedočanstva žrtava u pisanoj formi pohranjena su i u Kantonalnom sudu Sarajevo, potvrdio je kantonalni tužilac Oleg Čavka.
Slučaj Mekenzi biće svakako izazov za novoizabrane vlasti u BiH, koje će nakon povlačenja međunarodne zajednice, najavljenog za njihova mandata, imati priliku da pokažu da li je BiH stasala da se uhvati u koštac i s ovim problemima.
