Dok se u BiH razrađuju taktike o postizbornim koalicijama, već je izvjesno da će se na formiranje vlasti i početak rada državnih i entitetskih tijela čekati nekoliko mjeseci, kaže Mirsad Ćeman, član Predsjedništva SDA, koja je prva stranka iz Federacije BiH po broju osvojenih mandata u državnom parlamentu:
«Do poteškoća može doći u kasnijim dogovaranjima o raspodjeli pozicija i omjera u raspodjeli tih pozicija.»
Ključni elemenat koji će odrediti sastav koji će vladati naredne četiri godine su ustavne promjene, smatra član Predsjedništva HDZ 1990. Josip Merdžo:
«Imamo stranke koje su se našle na toj zajedničkoj platformi, a koje u biti nemaju programske bliskosti. S druge strane imamo i stranke koje su se razišle, a programski su možda i bliske, međutim odnos prema ustavnim promjenama nije istovjetan.»
Objektivnih razloga za kašnjenje u konstituisanju zakonodavne vlasti nema, niti bi trebalo biti, stav je Stranke za BiH, koji prenosi generalni sekretar Munib Jusufović:
«Svako ovih dana presabira se, vidjet će šta ima, kakav ima rezultat i što bi trebalo da bude. Jedino oko izvršne vlasti, ali to su duži rokovi. A što se tiče rokova za konstituisanje parlamenata, tu nema nikakvih objektivnih razloga da bude kašnjenja.»
Zbog dubokih razlika u strankama koje će činiti poziciju u BiH moglo bi doći do krize, vjeruje dopredsjednik SDS-a Mladen Bosić i najavljuje budući odnos prema vladajućoj strukturi koju bi u RS-u trebao činiti SNSD:
«U onom dijelu koji se tiče preklapanja nekih interesa RS-a svakako će imati našu podršku. U ostalom dijelu mi ćemo biti opozicija.»
Stavovi SNSD-a o formiranju struktura su jasni, kaže predsjednik stranke Milorad Dodik, te da će ako ne bude dogovora preći u opoziciju:
«Smatramo da nama pripada mjesto predsjednika Ministarskog savjeta. Ukoliko bude partija u Federaciji koje to podrže, mi ćemo biti dio vlasti. Ukoliko ne bude, nek oni formiraju s kime hoće. Ja cijenim da ćemo mi u RS-u već polovinom novembra imati i parlament i vladu, a kako će se stvar odvijati u BiH - može ići brzo, a može ići i nikako, vidjećemo.»
Iako najviši državni akt nalaže da se vlast formira najkasnije do kraja novembra, iskustvo govori drugačije, napominje Merdžo:
«Mi smo imali u 12. mjesecu 2002. konstituirajuću sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Dakle, definitivno ćemo ući u 12. mjesec sa formiranjem ovih zastupničkih domova.»
Sporije formiranje državnog aparata ne bi trebalo imati većeg uticaja na građane, vjeruje Mirsad Ćeman:
«Reformski kurs, evroatlantske integracije, nastojanja da se zaključi sporazum o stabilizaciji i pridruživanju itd. je definirana politika koju niko u BiH, pa ni unutar ovih stranaka koje su dobile značajnu podršku birača, nije doveo u pitanje.»
No, bez parlamenta nema ni usvajanja zakona o visokom obrazovanju, jednog od najbitnijih za zaključivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a ni verifikacija odluka o reformi policije sve dok se ne formiraju entitetske vlade. Utrka za foteljama ipak bi mogla ugroziti zaključivanje sporazuma s Evropskom unijom, čija se finalizacija najavljivala za kraj ove godine.
«Do poteškoća može doći u kasnijim dogovaranjima o raspodjeli pozicija i omjera u raspodjeli tih pozicija.»
Ključni elemenat koji će odrediti sastav koji će vladati naredne četiri godine su ustavne promjene, smatra član Predsjedništva HDZ 1990. Josip Merdžo:
«Imamo stranke koje su se našle na toj zajedničkoj platformi, a koje u biti nemaju programske bliskosti. S druge strane imamo i stranke koje su se razišle, a programski su možda i bliske, međutim odnos prema ustavnim promjenama nije istovjetan.»
Objektivnih razloga za kašnjenje u konstituisanju zakonodavne vlasti nema, niti bi trebalo biti, stav je Stranke za BiH, koji prenosi generalni sekretar Munib Jusufović:
«Svako ovih dana presabira se, vidjet će šta ima, kakav ima rezultat i što bi trebalo da bude. Jedino oko izvršne vlasti, ali to su duži rokovi. A što se tiče rokova za konstituisanje parlamenata, tu nema nikakvih objektivnih razloga da bude kašnjenja.»
Zbog dubokih razlika u strankama koje će činiti poziciju u BiH moglo bi doći do krize, vjeruje dopredsjednik SDS-a Mladen Bosić i najavljuje budući odnos prema vladajućoj strukturi koju bi u RS-u trebao činiti SNSD:
«U onom dijelu koji se tiče preklapanja nekih interesa RS-a svakako će imati našu podršku. U ostalom dijelu mi ćemo biti opozicija.»
Stavovi SNSD-a o formiranju struktura su jasni, kaže predsjednik stranke Milorad Dodik, te da će ako ne bude dogovora preći u opoziciju:
«Smatramo da nama pripada mjesto predsjednika Ministarskog savjeta. Ukoliko bude partija u Federaciji koje to podrže, mi ćemo biti dio vlasti. Ukoliko ne bude, nek oni formiraju s kime hoće. Ja cijenim da ćemo mi u RS-u već polovinom novembra imati i parlament i vladu, a kako će se stvar odvijati u BiH - može ići brzo, a može ići i nikako, vidjećemo.»
Iako najviši državni akt nalaže da se vlast formira najkasnije do kraja novembra, iskustvo govori drugačije, napominje Merdžo:
«Mi smo imali u 12. mjesecu 2002. konstituirajuću sjednicu Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH. Dakle, definitivno ćemo ući u 12. mjesec sa formiranjem ovih zastupničkih domova.»
Sporije formiranje državnog aparata ne bi trebalo imati većeg uticaja na građane, vjeruje Mirsad Ćeman:
«Reformski kurs, evroatlantske integracije, nastojanja da se zaključi sporazum o stabilizaciji i pridruživanju itd. je definirana politika koju niko u BiH, pa ni unutar ovih stranaka koje su dobile značajnu podršku birača, nije doveo u pitanje.»
No, bez parlamenta nema ni usvajanja zakona o visokom obrazovanju, jednog od najbitnijih za zaključivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a ni verifikacija odluka o reformi policije sve dok se ne formiraju entitetske vlade. Utrka za foteljama ipak bi mogla ugroziti zaključivanje sporazuma s Evropskom unijom, čija se finalizacija najavljivala za kraj ove godine.
