RSE: Gospodine Mandiću, Srpska lista je osvojila 15% glasova na posljednjim parlamentarnim izborima i predstavlja se kao zaštitnik interesa srpskog naroda. Pošto će Crna Gora novim ustavom, kako se najavljuje, biti konstituisana kao građanska država, da li to sužava prostor za vaše političko djelovanje i igranje na tu kartu?
MANDIĆ: Srpska lista se ne predstavlja kao zaštitnik srpskih nacionalnih interesa nego ona tu u suštini i jeste jer je, na politici i programu koji je prvenstveno podrazumijevao primjenu međunarodnih standarda koji je trebalo da očuvaju i kolektivitet njihovih interesa u Crnoj Gori, Srpska lista dobila najveći broj Srba koji žive u Crnoj Gori. Taj program je podržan od građana srpske nacionalnosti i mi ćemo pokušati da kroz izradu novog Ustava u nekim elementima obezbijedimo da svi narodi u Crnoj Gori imaju jednaka prava, a i čitava naša politika upravo i počiva na demokratskom načelu sva prava svima i želimo da sa vladajućim strankama, sa opozicionim strankama pokušamo da usaglasimo tekst ustava kako bi on bio usvojen koncenzusom u crnogorskom Parlamentu, jer je to za Crnu Goru dobro.
RSE: Više puta ste ponovili zahtjev da u svim državnim organima bude 30% Srba. Da li su ti zahtjevi realni i da li je takav izvodljiv u demokratskoj državi koja bi bila definisana kao građanska?
MANDIĆ: Važno je poći od činjeničnog stanja koje sada postoji u Crnoj Gori, a očigledno je da u državnim organima i u policiji Crne Gore, kao i u javnim preduzećima, gotovo i da nema zaposlenih ljudi koji se nacionalno iskazuju kao Srbi. Nijesu oni imali problem što ne posjeduju odgovarajuće stručne spreme i kvalifikacije nego je problem bio od strane aktuelne vlasti koja je vršila diskriminatorsku politiku i u suštini politiku zapošljavanja u privilegovanim državnim mjestima svodilo na način da tamo nema Srba. Mi želimo da promijenimo to stanje i smatramo da je potpuno prirodno da vlast vodi računa da pripadnici različitih naroda koji žive u Crnoj Gori u multinacionalnoj sredini da se vodi računa da i oni budu zaposleni u državnim organima i policiji Crne Gore. Nedavno je ministar policije saopštio u Ulcinju da će Ministarstvo policije voditi računa da sastav policije u Ulcinju odgovara nacionalnoj strukturi Ulcinja. Ako postoji namjera vlasti da u jednoj opštini zadovolje tu nacionalnu pripadnost ne vidimo zašto tako ne bi bilo u Beranama, Andrijevici, Pljevljima, jer ti ljudi najbolje poznaju situaciju u svojim opštinama i vjerovatno bi to bilo najbolje za građane koji žive u tim lokalnim zajednicama.
RSE: Ali postoji tu jedna mala nelogičnost. U svojim nastupima zalažete se da Srbi u Crnoj Gori dobiju status konstitutivnog naroda, a istovremeno za tu populaciju tražite prava koja su drugdje rezervisana isključivo za nacionalne manjine. Kako to objašnjavate?
MANDIĆ: Mi smo željeli da se u Crnoj Gori primijeni ustavni model koji postoji u demokratskoj državi Belgiji, gdje imate i to da su Flamanci, Valonci, konstitutivni narod, a da opet postoji zaštita tih konstitutivnih naroda na način da oni imaju i procentualnu zastupljenost, kulturnu i prosvetnu autonomiju, određenu zastupljenost u izvršnim organima. Nama je potrebno da Crna Gora funkcioniše više kao jedno harmonično i sređeno društvo i mi, nudeći ovakav program koji nije izmišljotina Srpske liste nego preslikani belgijski model i mislimo da je to dobro za Crnu Goru, da je to dobro za svakog njenog građanina, da je to dobro za narode koji žive u Crnoj Gori, a ne postoji takva ta oštra podjela na kojoj insistiraju pojedini pravnici iz vlasti, manjinska prava, konstitutivni narod, to ne postoji i to najbolje demantuje Belgija.
RSE: Da još malo ostanemo na ovoj temi. Odakle crpite političko pravo da se predstavljate kao zastupnik interesa svih Srba kada ih je na popisu od prije nekoliko godina bilo preko 30%, dok ste vi na posljednjim parlamentarnim izborima, kako smo već rekli, osvojili 15% glasova?
MANDIĆ: Ja mislim da ste takvo jedno pitanje mogli da uputiti DPS-u i SDP-u jer su oni osvojili 48% glasova u Crnoj Gori i imaju apsolutnu vlast. Mi smo predstavnici Srba jer je najveći broj Srba glasalo za Srpsku listu, podržao politiku Srpske liste, mi smo ubjedljivo najznačajniji politički faktor koji je predstavnik tog biračkog tijela. Naravno da postoji i građana srpske nacionalnosti koji nijesu htjeli da glasaju za Srpsku listu, glasali su za neke druge liste, jer tim ljudima možda nije bilo važno, kao ni političarima koji ih predstavljaju interes tog naroda. Ali, kažem da ni Vaša matematika nije dobra, jer bi idući tom matematikom mogli da zaključite da DPS i SDP nijesu većina u Crnoj Gori.
RSE: S obzirom da je početkom ’90. po popisu bilo oko 9% Srba, a na onome koji je sproveden prije tri godine preko 30%, očigledno je da se u međuvremeno formirala jedna kategorija ljudi koja se tim putem ne izjašnjava samo nacionalno već saopštava i svoj politički stav i odnos prema vladajućoj garnituru. Da li Vas plaši mogućnost da bi nakon proglašenja nezavisnosti broj Srba u Crnoj Gori mogao eventualno ponovo postati jednocifren?
MANDIĆ: Crna Gora u zadnjih 60 godina nije živela u demokratskom društvu, jer ako se vratimo zadnjih desetak godina unazad ili dvadesetak godina ne vidim razloga zašto se onda ne bi vratili i čitavih stotinu godina pa konstatovali da u nezavisnoj Crnoj Gori Petrovića je živelo 95% Srba i da se svaki tadašnji pravoslavni Crnogorac nacionalno izjašnjavao kao Srbin. Ne znam zašto se baš vraćamo u vrijeme totalitarnog društva kada je to nacionalno izjašnjavanje kao i prava koje su ljudi imali lične slobode moglo da vas košta da vas neko odvede na Goli otok i da vas tamo ubije. Crnogorska nacija je konstatovana na popisu, ne znam, ’47., ’48. godine kada je Dekretom jedne vladajuće partije svi Srbi u Crnoj Gori su prevedeni u jedan drugi narod Crnogorce, ali i u tom komunističkom vremenu nije postojala ta isključivost niti su ti Crnogorci bili antisrpski kao što su danas ovi Dukljanski Crnogorci. Mi priznajemo pravo svakome da se iskazuje nacionalno onako kako hoće, da kaže da govori jezikom kojim hoće, ali mi tražimo za nas naša prava. Mi smo Crnogorci koji se nijesu odrekli tradicionalnog, nacionalnog identiteta i želimo da to poštuju i drugi.
RSE: Ali da li ipak mislite da bi ta brojka od 30 i nešto odsto ipak mogla biti umanjena na račun onih, kako ih analitičari zovu, preletača u predreferendumskom periodu? To mi nijeste odgovorili.
MANDIĆ: Ja mislim da bi u jednom narednom periodu sa jednom pametnom politikom i sa osvajanjem većeg stepena sloboda u Crnoj Gori moglo da dođe do toga da bi se 60% građana Crne Gore moglo da sledećem popisu pisati kao Srbi. Ako je na ovom popisu 60% građana izjasnilo da govori srpskim jezikom, 32% da pripada srpskom narodu, a prije sto godina svi bili Srbi, prije je za očekivati da će se tom tradicionalnom nacionalnom identitetu vratiti još određeni broj Crnogoraca, tako da može se očekivati na narednom popisu da ta cifra ide do 63%.
RSE: Za razliku od ranije otvoreno podrške prosrpskim liderima u Crnoj Gori stiče se utisak da se zvanični Beograd relativno „ohladio“ od Crne Gore. Koliko će nedostatak te logističke podrške i moralne političke podrške uticati na vaše rezultete u Crnoj Gori?
MANDIĆ: Nakon 21. maja Crna Gora je konstituisana kao nezavisna država, mi smo autohtoni građani Crne Gore, autohtono stanovništvo koje ovdje živi hiljadama godina i mi želimo da naša prava ostvarimo u Podgorici. Mi nikada više ne bi željeli da crnogorska vlast, problem koji ima unutar Crne Gore sa 32% populacije koju diskriminiše i u naredom periodu, namjerava da asimiluje, da se taj problem izmješta na relaciji Podgorica Beograd. Mi želimo, kao građani Crne Gore, da se naše pitanje riješi u Crnoj Gori po demokratskim standardima koji će omogućiti i Crnogorcima i Srbima i Bošnjacima i Albancima i Hrvatima da svi možemo ostvariti svoja prava, da nijedan narod više u Crnoj Gori da bude diskriminisani ne žele da sjutra dođu u poziciju da sa nekim drugim narodom možemo da diskriminišemo treći narod. Zato treba sa novim crnogorskim ustavom da pronađemo rješenje koje će zadovoljiti sve i Srpska lista želi takvo rješenje.
RSE: Kada već govorite o želji da nikoga ne diskriminišete šta kažete onda o predlogu o kome se već nezvanično govori i koji će najvjerovatnije biti ugrađen u novi crnogorski ustav da se u njemu pomene i Crnogorska pravoslavna crkva i osim Srpske pravoslavne crkve i da se crnogorski jezik proglasi službenim u Crnoj Gori?
MANDIĆ: U sadašnjem Ustavu Crne Gore je zapisano da je u Crnoj Gori službeni jezik srpski jezik i zadnji popis je konstatovao da 63% građana Crne Gore govori srpskim jezikom. Srpski jezik treba da ostane ustavna kategorija. Da li će neko određivati još neki drugi jezik kao službeni to je ono što treba raspravljati u parlamentu. U Crnoj Gori postoji kanonska pravoslavna crkva, to je Mitropolija crnogorsko primorska i još nekoliko eparhija Srpske pravoslavne crkve mi ne uskraćujemo pravo drugim građanima Crne Gore da se vjerski i organizuju, ali ne vidimo zašto bi u Ustavu trebalo da se upisuje ime crkve koja uopšte nije kanonska, jer pravoslavne crkve imaju svoja pravila postojanja, da bi nešto bilo crkva ono mora biti priznato od drugih pravoslavnih crkava i postoji jedno apsolutno jedinstvo pravoslavnih crkava. Ako crnogorski Ustav na taj način želi da jedinu kanonsku pravoslavnu crkvu na ovim prostorima isključi na način što će uspostaviti konkurenciju koju ne priznaju druge pravoslavne crkve ja mislim da to neće biti dobro, a da li to građani Crne Gore imaju pravo da osnivaju crnogorsku crkvu, crnogorsku crkvu pravog puta i ne znam već na desetine drugih crkava koje postoje u demokratskim sređenim državama, naravno da imaju pravo, ali ne mogu da nazivaju pravoslavnom crkvom nešto što ne priznaju druge pravoslavne crkve.
RSE: Jedan od vaših potpredsjednika najvjerovatnije će biti imenovan za potpredsjednika Skupštine, najvažnije crnogorske institucije. Da li to znači da ste priznali crnogorsku državu i da li će vaš funkcioner pristati da položi zakletvu pod crnogorskim obilježjima, grbom i zastavom?
MANDIĆ: Mogu da saopštim da mi prihvatamo činjenicu da postoji nezavisna država Crna Gora, ali to što postoji nezavisna država Crna Gora ne znači da je i referendum koji je održan u Crnoj Gori, bar što se tiče Srpske liste, bio u skladu sa demokratskim standardima nezavisno od ocena koje su se čule sa različitih strana. Mi smo se odredili prema samom referendumskom toku i saopštili što mislimo o tom referendumu da na osnovu tog referenduma proizvedene su određene pravne radnje koje nijesu bile validne, ali faktično stanje je da postoji država Crna Gora, mi smo građani te države Crne Gore i ono što nam pripada u skladu za zakonima i sa poslovnikom Skupštine, i Ustavom naravno, da ćemo iskoristiti te mogućnosti jer građani koji su glasali za nas traže da se izborimo za određena prava koja pripadaju građanima. Srpska lista će predložiti kandidata za potpredsjednika Skupštine, videćemo kako će proteći taj izbor, ja vjerujem da će on biti izabran i on će u skladu sa propisima u parlamentu Crne Gore položiti zakletvu. Vi znate da mi sjedimo u tom Parlamentu, da tamo postoje određena obilježja sa kojima se mi ne slažemo iz razloga jer ona nijesu usvojena konsenzusom, već je to bilo siledžijstvo trenutne parlamentarne većine i ako neko misli da to siledžijstvo parlamentarne većine treba na ovakav način da nameće onima koji se ne slažu sa tim ja mslim da to nije dobar potez.
RSE: Nakon posljednjih parlamentarnih izbora došlo je do preraspodjele mandata u crnogorskoj Skupštini i negdje do raskida nekih odnosa između prosrpskih partija u Crnoj Gori. Kako vi gledate na buduću saradnju sa opozicionim partijama i u kome prepoznajete možda najpoželjnijeg i najkonstruktivnijeg partnera?
MANDIĆ: Ja bih sada zamolio da mi od sada uopšte više ne budemo tretirani ni od strane vašeg medija kao prosrpske partije. Mi smo srpska partija a naši partneri iz opozicije prije bi se mogli nazvati kao projugoslovenske partije. Mi smo srpska partija i Srpska lista i mi nijesmo ništa pro. Mi smo imali korektne odnose, zajedno smo radili referendumsku kampanju sa koalicijom koju predvodi Socijalistička narodna partija, zajedno smo učestvovali na izborima 2001. i 2002. godine, zajedno smo uradili čitav niz poslova. Na ovim izborima u nezavisnoj državi Crnoj Gori pojavili smo se sa dva različita programa, biračno tijelo se opredijelilo prema tim našim programima na način što je Srpska lista postala najjača opoziciona struktura i ono što sam rekao već više puta želim i danas da ponovim. Svaka politička struktura koja je protiv Demokratske partije socijalista imaće u Srpskoj listi, u Srpskoj narodnoj stranci partnera iz razloga što i Crna Gora zaslužuje da i nakon sedamnaest godina dođe do smjene vlasti u Crnoj Gori, da i mi kao i druge evropske države uspostavimo vladavinu prava, pravnu državu, izvršimo reviziju privatizacije i unapredimo naš ekonomski život, popravimo ukupnu poziciju Crne Gore kako bi građani Crne Gore mogli da žive bolje i kvalitetnije sa boljom i odgovornijom vlašću.
MANDIĆ: Srpska lista se ne predstavlja kao zaštitnik srpskih nacionalnih interesa nego ona tu u suštini i jeste jer je, na politici i programu koji je prvenstveno podrazumijevao primjenu međunarodnih standarda koji je trebalo da očuvaju i kolektivitet njihovih interesa u Crnoj Gori, Srpska lista dobila najveći broj Srba koji žive u Crnoj Gori. Taj program je podržan od građana srpske nacionalnosti i mi ćemo pokušati da kroz izradu novog Ustava u nekim elementima obezbijedimo da svi narodi u Crnoj Gori imaju jednaka prava, a i čitava naša politika upravo i počiva na demokratskom načelu sva prava svima i želimo da sa vladajućim strankama, sa opozicionim strankama pokušamo da usaglasimo tekst ustava kako bi on bio usvojen koncenzusom u crnogorskom Parlamentu, jer je to za Crnu Goru dobro.
RSE: Više puta ste ponovili zahtjev da u svim državnim organima bude 30% Srba. Da li su ti zahtjevi realni i da li je takav izvodljiv u demokratskoj državi koja bi bila definisana kao građanska?
MANDIĆ: Važno je poći od činjeničnog stanja koje sada postoji u Crnoj Gori, a očigledno je da u državnim organima i u policiji Crne Gore, kao i u javnim preduzećima, gotovo i da nema zaposlenih ljudi koji se nacionalno iskazuju kao Srbi. Nijesu oni imali problem što ne posjeduju odgovarajuće stručne spreme i kvalifikacije nego je problem bio od strane aktuelne vlasti koja je vršila diskriminatorsku politiku i u suštini politiku zapošljavanja u privilegovanim državnim mjestima svodilo na način da tamo nema Srba. Mi želimo da promijenimo to stanje i smatramo da je potpuno prirodno da vlast vodi računa da pripadnici različitih naroda koji žive u Crnoj Gori u multinacionalnoj sredini da se vodi računa da i oni budu zaposleni u državnim organima i policiji Crne Gore. Nedavno je ministar policije saopštio u Ulcinju da će Ministarstvo policije voditi računa da sastav policije u Ulcinju odgovara nacionalnoj strukturi Ulcinja. Ako postoji namjera vlasti da u jednoj opštini zadovolje tu nacionalnu pripadnost ne vidimo zašto tako ne bi bilo u Beranama, Andrijevici, Pljevljima, jer ti ljudi najbolje poznaju situaciju u svojim opštinama i vjerovatno bi to bilo najbolje za građane koji žive u tim lokalnim zajednicama.
RSE: Ali postoji tu jedna mala nelogičnost. U svojim nastupima zalažete se da Srbi u Crnoj Gori dobiju status konstitutivnog naroda, a istovremeno za tu populaciju tražite prava koja su drugdje rezervisana isključivo za nacionalne manjine. Kako to objašnjavate?
MANDIĆ: Mi smo željeli da se u Crnoj Gori primijeni ustavni model koji postoji u demokratskoj državi Belgiji, gdje imate i to da su Flamanci, Valonci, konstitutivni narod, a da opet postoji zaštita tih konstitutivnih naroda na način da oni imaju i procentualnu zastupljenost, kulturnu i prosvetnu autonomiju, određenu zastupljenost u izvršnim organima. Nama je potrebno da Crna Gora funkcioniše više kao jedno harmonično i sređeno društvo i mi, nudeći ovakav program koji nije izmišljotina Srpske liste nego preslikani belgijski model i mislimo da je to dobro za Crnu Goru, da je to dobro za svakog njenog građanina, da je to dobro za narode koji žive u Crnoj Gori, a ne postoji takva ta oštra podjela na kojoj insistiraju pojedini pravnici iz vlasti, manjinska prava, konstitutivni narod, to ne postoji i to najbolje demantuje Belgija.
RSE: Da još malo ostanemo na ovoj temi. Odakle crpite političko pravo da se predstavljate kao zastupnik interesa svih Srba kada ih je na popisu od prije nekoliko godina bilo preko 30%, dok ste vi na posljednjim parlamentarnim izborima, kako smo već rekli, osvojili 15% glasova?
MANDIĆ: Ja mislim da ste takvo jedno pitanje mogli da uputiti DPS-u i SDP-u jer su oni osvojili 48% glasova u Crnoj Gori i imaju apsolutnu vlast. Mi smo predstavnici Srba jer je najveći broj Srba glasalo za Srpsku listu, podržao politiku Srpske liste, mi smo ubjedljivo najznačajniji politički faktor koji je predstavnik tog biračkog tijela. Naravno da postoji i građana srpske nacionalnosti koji nijesu htjeli da glasaju za Srpsku listu, glasali su za neke druge liste, jer tim ljudima možda nije bilo važno, kao ni političarima koji ih predstavljaju interes tog naroda. Ali, kažem da ni Vaša matematika nije dobra, jer bi idući tom matematikom mogli da zaključite da DPS i SDP nijesu većina u Crnoj Gori.
RSE: S obzirom da je početkom ’90. po popisu bilo oko 9% Srba, a na onome koji je sproveden prije tri godine preko 30%, očigledno je da se u međuvremeno formirala jedna kategorija ljudi koja se tim putem ne izjašnjava samo nacionalno već saopštava i svoj politički stav i odnos prema vladajućoj garnituru. Da li Vas plaši mogućnost da bi nakon proglašenja nezavisnosti broj Srba u Crnoj Gori mogao eventualno ponovo postati jednocifren?
MANDIĆ: Crna Gora u zadnjih 60 godina nije živela u demokratskom društvu, jer ako se vratimo zadnjih desetak godina unazad ili dvadesetak godina ne vidim razloga zašto se onda ne bi vratili i čitavih stotinu godina pa konstatovali da u nezavisnoj Crnoj Gori Petrovića je živelo 95% Srba i da se svaki tadašnji pravoslavni Crnogorac nacionalno izjašnjavao kao Srbin. Ne znam zašto se baš vraćamo u vrijeme totalitarnog društva kada je to nacionalno izjašnjavanje kao i prava koje su ljudi imali lične slobode moglo da vas košta da vas neko odvede na Goli otok i da vas tamo ubije. Crnogorska nacija je konstatovana na popisu, ne znam, ’47., ’48. godine kada je Dekretom jedne vladajuće partije svi Srbi u Crnoj Gori su prevedeni u jedan drugi narod Crnogorce, ali i u tom komunističkom vremenu nije postojala ta isključivost niti su ti Crnogorci bili antisrpski kao što su danas ovi Dukljanski Crnogorci. Mi priznajemo pravo svakome da se iskazuje nacionalno onako kako hoće, da kaže da govori jezikom kojim hoće, ali mi tražimo za nas naša prava. Mi smo Crnogorci koji se nijesu odrekli tradicionalnog, nacionalnog identiteta i želimo da to poštuju i drugi.
RSE: Ali da li ipak mislite da bi ta brojka od 30 i nešto odsto ipak mogla biti umanjena na račun onih, kako ih analitičari zovu, preletača u predreferendumskom periodu? To mi nijeste odgovorili.
MANDIĆ: Ja mislim da bi u jednom narednom periodu sa jednom pametnom politikom i sa osvajanjem većeg stepena sloboda u Crnoj Gori moglo da dođe do toga da bi se 60% građana Crne Gore moglo da sledećem popisu pisati kao Srbi. Ako je na ovom popisu 60% građana izjasnilo da govori srpskim jezikom, 32% da pripada srpskom narodu, a prije sto godina svi bili Srbi, prije je za očekivati da će se tom tradicionalnom nacionalnom identitetu vratiti još određeni broj Crnogoraca, tako da može se očekivati na narednom popisu da ta cifra ide do 63%.
RSE: Za razliku od ranije otvoreno podrške prosrpskim liderima u Crnoj Gori stiče se utisak da se zvanični Beograd relativno „ohladio“ od Crne Gore. Koliko će nedostatak te logističke podrške i moralne političke podrške uticati na vaše rezultete u Crnoj Gori?
MANDIĆ: Nakon 21. maja Crna Gora je konstituisana kao nezavisna država, mi smo autohtoni građani Crne Gore, autohtono stanovništvo koje ovdje živi hiljadama godina i mi želimo da naša prava ostvarimo u Podgorici. Mi nikada više ne bi željeli da crnogorska vlast, problem koji ima unutar Crne Gore sa 32% populacije koju diskriminiše i u naredom periodu, namjerava da asimiluje, da se taj problem izmješta na relaciji Podgorica Beograd. Mi želimo, kao građani Crne Gore, da se naše pitanje riješi u Crnoj Gori po demokratskim standardima koji će omogućiti i Crnogorcima i Srbima i Bošnjacima i Albancima i Hrvatima da svi možemo ostvariti svoja prava, da nijedan narod više u Crnoj Gori da bude diskriminisani ne žele da sjutra dođu u poziciju da sa nekim drugim narodom možemo da diskriminišemo treći narod. Zato treba sa novim crnogorskim ustavom da pronađemo rješenje koje će zadovoljiti sve i Srpska lista želi takvo rješenje.
RSE: Kada već govorite o želji da nikoga ne diskriminišete šta kažete onda o predlogu o kome se već nezvanično govori i koji će najvjerovatnije biti ugrađen u novi crnogorski ustav da se u njemu pomene i Crnogorska pravoslavna crkva i osim Srpske pravoslavne crkve i da se crnogorski jezik proglasi službenim u Crnoj Gori?
MANDIĆ: U sadašnjem Ustavu Crne Gore je zapisano da je u Crnoj Gori službeni jezik srpski jezik i zadnji popis je konstatovao da 63% građana Crne Gore govori srpskim jezikom. Srpski jezik treba da ostane ustavna kategorija. Da li će neko određivati još neki drugi jezik kao službeni to je ono što treba raspravljati u parlamentu. U Crnoj Gori postoji kanonska pravoslavna crkva, to je Mitropolija crnogorsko primorska i još nekoliko eparhija Srpske pravoslavne crkve mi ne uskraćujemo pravo drugim građanima Crne Gore da se vjerski i organizuju, ali ne vidimo zašto bi u Ustavu trebalo da se upisuje ime crkve koja uopšte nije kanonska, jer pravoslavne crkve imaju svoja pravila postojanja, da bi nešto bilo crkva ono mora biti priznato od drugih pravoslavnih crkava i postoji jedno apsolutno jedinstvo pravoslavnih crkava. Ako crnogorski Ustav na taj način želi da jedinu kanonsku pravoslavnu crkvu na ovim prostorima isključi na način što će uspostaviti konkurenciju koju ne priznaju druge pravoslavne crkve ja mislim da to neće biti dobro, a da li to građani Crne Gore imaju pravo da osnivaju crnogorsku crkvu, crnogorsku crkvu pravog puta i ne znam već na desetine drugih crkava koje postoje u demokratskim sređenim državama, naravno da imaju pravo, ali ne mogu da nazivaju pravoslavnom crkvom nešto što ne priznaju druge pravoslavne crkve.
RSE: Jedan od vaših potpredsjednika najvjerovatnije će biti imenovan za potpredsjednika Skupštine, najvažnije crnogorske institucije. Da li to znači da ste priznali crnogorsku državu i da li će vaš funkcioner pristati da položi zakletvu pod crnogorskim obilježjima, grbom i zastavom?
MANDIĆ: Mogu da saopštim da mi prihvatamo činjenicu da postoji nezavisna država Crna Gora, ali to što postoji nezavisna država Crna Gora ne znači da je i referendum koji je održan u Crnoj Gori, bar što se tiče Srpske liste, bio u skladu sa demokratskim standardima nezavisno od ocena koje su se čule sa različitih strana. Mi smo se odredili prema samom referendumskom toku i saopštili što mislimo o tom referendumu da na osnovu tog referenduma proizvedene su određene pravne radnje koje nijesu bile validne, ali faktično stanje je da postoji država Crna Gora, mi smo građani te države Crne Gore i ono što nam pripada u skladu za zakonima i sa poslovnikom Skupštine, i Ustavom naravno, da ćemo iskoristiti te mogućnosti jer građani koji su glasali za nas traže da se izborimo za određena prava koja pripadaju građanima. Srpska lista će predložiti kandidata za potpredsjednika Skupštine, videćemo kako će proteći taj izbor, ja vjerujem da će on biti izabran i on će u skladu sa propisima u parlamentu Crne Gore položiti zakletvu. Vi znate da mi sjedimo u tom Parlamentu, da tamo postoje određena obilježja sa kojima se mi ne slažemo iz razloga jer ona nijesu usvojena konsenzusom, već je to bilo siledžijstvo trenutne parlamentarne većine i ako neko misli da to siledžijstvo parlamentarne većine treba na ovakav način da nameće onima koji se ne slažu sa tim ja mslim da to nije dobar potez.
RSE: Nakon posljednjih parlamentarnih izbora došlo je do preraspodjele mandata u crnogorskoj Skupštini i negdje do raskida nekih odnosa između prosrpskih partija u Crnoj Gori. Kako vi gledate na buduću saradnju sa opozicionim partijama i u kome prepoznajete možda najpoželjnijeg i najkonstruktivnijeg partnera?
MANDIĆ: Ja bih sada zamolio da mi od sada uopšte više ne budemo tretirani ni od strane vašeg medija kao prosrpske partije. Mi smo srpska partija a naši partneri iz opozicije prije bi se mogli nazvati kao projugoslovenske partije. Mi smo srpska partija i Srpska lista i mi nijesmo ništa pro. Mi smo imali korektne odnose, zajedno smo radili referendumsku kampanju sa koalicijom koju predvodi Socijalistička narodna partija, zajedno smo učestvovali na izborima 2001. i 2002. godine, zajedno smo uradili čitav niz poslova. Na ovim izborima u nezavisnoj državi Crnoj Gori pojavili smo se sa dva različita programa, biračno tijelo se opredijelilo prema tim našim programima na način što je Srpska lista postala najjača opoziciona struktura i ono što sam rekao već više puta želim i danas da ponovim. Svaka politička struktura koja je protiv Demokratske partije socijalista imaće u Srpskoj listi, u Srpskoj narodnoj stranci partnera iz razloga što i Crna Gora zaslužuje da i nakon sedamnaest godina dođe do smjene vlasti u Crnoj Gori, da i mi kao i druge evropske države uspostavimo vladavinu prava, pravnu državu, izvršimo reviziju privatizacije i unapredimo naš ekonomski život, popravimo ukupnu poziciju Crne Gore kako bi građani Crne Gore mogli da žive bolje i kvalitetnije sa boljom i odgovornijom vlašću.
