Kvalitetno obrazovanje i mogućnost upisa na svjetske univerzitete motivirali su Antu Leticu iz Tomislavgrada da preseli u Mostar i postane polaznik Koledža ujedinjenog svijeta. Njegov cimer u improviziranom internatu Igor Kartagić iz Sarajeva dodaje „i upoznavanje mladih ljudi iz cijelog svijeta“. Činjenica da Igor govori na bosanskom, a Ante na hrvatskom jeziku, kako su nam potvrdili, ne predstavlja ni najmanji problem u njihovom daljnjem školovanju:
„U cijelom koledžu ima oko 90 studenata iz cijeloga svijeta. Tu su Izrael, Palestina, Irak, Portugal, Njemačka i ostale države. Ova škola je bez podjela, svi smo skupa, radimo - moramo raditi kao tim i pomagati jedni drugima.“
„Atmosfera je nakako neopisivo dobra, zato što svi nekako surađujemo zajedno, niko se dijeli.“
Koledž ujedinjenog svijeta u Mostaru od ove sedmice i zvanično pohađa 66 učenika iz 24 grada u BiH i 25 učenika iz jugoistočne Evrope, Rusije, te Izraela, Palestine i Iraka. Po završetku dvogodišnje nastave, učenici će dobiti diplomu međunarodne mature koja jamči upis na prestižne svjetske univerzitete. Pol Regan, direktor Koledža ujedinjenog svijeta u Mostaru:
„Ideja vodilja ove organizacije je donijeti mir kroz obrazovanje, zbog čega je Mostar idealno mjesto za Koledž ujedinjenog svijeta. Vjerujem da ćemo imati zaista snažana uticaj i na integrativne procese u Mostaru, ali i na reformu obrazovanja u BiH. I to je naša vizija - da budemo model.“
Regan pojašnjava kako će učenici pohađati program na engleskom jeziku i šest predmeta podijeljenih u dvije grupe. Nacionalne tradicije i kulture se u potpunosti poštuju u vidu specijalizirane nastave iz maternjeg jezika i književnosti koja osigurana na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, a koju predaju domaći nastavnici. Samija Mrga, nastavnica bosanskog jezika:
„Mi smo dobili i odabrali djela po spisku i profesori srpskog i hrvatskog i bosanskog jezika su uzeli vrlo, vrlo slične pisce, dakle zastupljeni su svi pisci - i Šimić i Mak Dizdar i Branko Ćopić, i svi smo mi uzeli te pisce.“
Kako je moguće da se u gradu gdje su i djeca, osim u Mostarskoj gimnaziji, fizički odvojena u paralelnim školama, projekat Koledža ujedinjenog svijeta uspješno implementira, Mrga nije željela komentirati, ali je otkrila kako je godinama nakon rata predavala i hrvatski jezik, pa po toj logici nije problem na dva jezika ponoviti isto gradivo u jednom razredu. Direktor Mostarske gimnazije Bakir Grpo također naglašava:
„Ja sam po struci profesor jugoslovenskih jezika i sigurno, kad bi se struka pitala, onda bi svi potvrdili vam činjenicu, koja je nepobitna, da se radi o jednom zajedničkom jeziku. Da nije politike, po meni, jezik ne bi nikad smio biti, niti je barijera.“
Zar je Mostaru potrebna nastava na stranom jeziku da se paralelne srednje i osnovne škole konačno ujedine, dužnosnici vladajućeg SDA i HDZ-a nisu odgovorili, dok su prešutno priznali projekat koledža. Sociolog i voditelj Omladinsko centra Abrašević Huso Oručević zaključuje kako aktuelno političko vodstvo vjerovatno ne bi pristalo ni na projekat Koledža ujedinjenog svijeta da nije bilo pritisaka međunarodne zajednice:
„Dakle, međunarodni koledž je izuzetno važna stvar za Mostar zato što priprema mlade ljude, priprema buduće građane da žive u jednom globalnom svijetu, u jednom svijetu koji će im omogućiti da vladaju univerzalnim vrijednostima, a univerzalne vrijednosti su svakako dobra edukacija, dobro smišljena edukacija, edukacija bez ksenofobije i edukacija bez mržnje. Zapravo, ako oduzmete, odnosno isključite sve ovo što sam sada rekao, dobit ćete sistem u BiH.“
Oručević zaključuje kako dolazak kvalitetnog sistema obrazovanja kroz međunarodni koledž dugoročno ne ide u prilog nacionalno podijeljenim školama, jer mladi, na žalost aktuelnih politika, sve više postaju svjesni Evrope i evropskih standarda, što bh. sistem obrazovanja sigurno nije.
„U cijelom koledžu ima oko 90 studenata iz cijeloga svijeta. Tu su Izrael, Palestina, Irak, Portugal, Njemačka i ostale države. Ova škola je bez podjela, svi smo skupa, radimo - moramo raditi kao tim i pomagati jedni drugima.“
„Atmosfera je nakako neopisivo dobra, zato što svi nekako surađujemo zajedno, niko se dijeli.“
Koledž ujedinjenog svijeta u Mostaru od ove sedmice i zvanično pohađa 66 učenika iz 24 grada u BiH i 25 učenika iz jugoistočne Evrope, Rusije, te Izraela, Palestine i Iraka. Po završetku dvogodišnje nastave, učenici će dobiti diplomu međunarodne mature koja jamči upis na prestižne svjetske univerzitete. Pol Regan, direktor Koledža ujedinjenog svijeta u Mostaru:
„Ideja vodilja ove organizacije je donijeti mir kroz obrazovanje, zbog čega je Mostar idealno mjesto za Koledž ujedinjenog svijeta. Vjerujem da ćemo imati zaista snažana uticaj i na integrativne procese u Mostaru, ali i na reformu obrazovanja u BiH. I to je naša vizija - da budemo model.“
Regan pojašnjava kako će učenici pohađati program na engleskom jeziku i šest predmeta podijeljenih u dvije grupe. Nacionalne tradicije i kulture se u potpunosti poštuju u vidu specijalizirane nastave iz maternjeg jezika i književnosti koja osigurana na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku, a koju predaju domaći nastavnici. Samija Mrga, nastavnica bosanskog jezika:
„Mi smo dobili i odabrali djela po spisku i profesori srpskog i hrvatskog i bosanskog jezika su uzeli vrlo, vrlo slične pisce, dakle zastupljeni su svi pisci - i Šimić i Mak Dizdar i Branko Ćopić, i svi smo mi uzeli te pisce.“
Kako je moguće da se u gradu gdje su i djeca, osim u Mostarskoj gimnaziji, fizički odvojena u paralelnim školama, projekat Koledža ujedinjenog svijeta uspješno implementira, Mrga nije željela komentirati, ali je otkrila kako je godinama nakon rata predavala i hrvatski jezik, pa po toj logici nije problem na dva jezika ponoviti isto gradivo u jednom razredu. Direktor Mostarske gimnazije Bakir Grpo također naglašava:
„Ja sam po struci profesor jugoslovenskih jezika i sigurno, kad bi se struka pitala, onda bi svi potvrdili vam činjenicu, koja je nepobitna, da se radi o jednom zajedničkom jeziku. Da nije politike, po meni, jezik ne bi nikad smio biti, niti je barijera.“
Zar je Mostaru potrebna nastava na stranom jeziku da se paralelne srednje i osnovne škole konačno ujedine, dužnosnici vladajućeg SDA i HDZ-a nisu odgovorili, dok su prešutno priznali projekat koledža. Sociolog i voditelj Omladinsko centra Abrašević Huso Oručević zaključuje kako aktuelno političko vodstvo vjerovatno ne bi pristalo ni na projekat Koledža ujedinjenog svijeta da nije bilo pritisaka međunarodne zajednice:
„Dakle, međunarodni koledž je izuzetno važna stvar za Mostar zato što priprema mlade ljude, priprema buduće građane da žive u jednom globalnom svijetu, u jednom svijetu koji će im omogućiti da vladaju univerzalnim vrijednostima, a univerzalne vrijednosti su svakako dobra edukacija, dobro smišljena edukacija, edukacija bez ksenofobije i edukacija bez mržnje. Zapravo, ako oduzmete, odnosno isključite sve ovo što sam sada rekao, dobit ćete sistem u BiH.“
Oručević zaključuje kako dolazak kvalitetnog sistema obrazovanja kroz međunarodni koledž dugoročno ne ide u prilog nacionalno podijeljenim školama, jer mladi, na žalost aktuelnih politika, sve više postaju svjesni Evrope i evropskih standarda, što bh. sistem obrazovanja sigurno nije.
