Denis Hadžović, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije:
«Jedan od zaključaka istraživanja odnosi se ne potrebu prezentiranja naše zemlje u pozitivnijem svjetlu, odnosno građenja novog imidža kojim bi trebalo zamijeniti međunarodnu percepciju BiH kao zemlje opterećene ratom, dekadencijom i nestabilnom političkom situacijom.»
Član istraživačkog tima Centra za sigurnosne studije Stela Vasić navodi neke od uslova EU u kojima je BiH postigla napredak, ali nedovoljan za prolaznu ocjenu:
«To je generalno poboljšanje ekonomske i socijalne situacije. Veoma bitno je potpisivanje ugovora o readmisiji sa svim evropskim državama, ustvari državama članicama Evropske unije, efikasna kontrola granica, kao i sigurnost osobnih dokumenata, znači putnih isprava građana BiH.»
Do sada nije postojala politička volja u Evropskoj uniji da se Bosni i Hercegovini omogući prelazak sa »crne» na «bijelu» listu Šengenskog sporazuma, ocjenjuje direktor Direkcije za evropske integracije Osman Topčagić i dodaje da ni opća situacija u zemlji ne ide na ruku BiH:
«Kada se kod nas objavi anketa koja kaže da 75 posto mladih hoće da napusti zemlju, onda je to signal državama iz Evropske unije da drže vizni režim onakav kakav jeste. Kad se govori o velikoj nezaposlenosti, Evropa se boji ekonomske migracije iz BiH ili preko BiH. Međutim, svi podaci koje pedantno vodimo i prezentiramo Briselu su pokazali da se tako nešto zapravo ne dešava. I naš veliki zadatak u razgovorima o olakšanju viznog režima u ovoj fazi, ne o liberalizaciji, će biti da razuvjerimo naše partnere iz Evropske komisije da zapravo iz BiH neće krenuti veliki talas ljudi koji će tražiti načina kako da ilegalno ostanu u njihovim državama ili da žive na račun socijalnih programa koje te države daju svojim državljanima.»
Topčagić smatra da postoje uslovi za olakšavanje viznog režima za pojedine kategorije - poput političara, studenata, novinara. O tome će svakako odlučiti Evropska komisija koja je dobila zeleno svjetlo iz Brisela da razmotri to pitanje sa bh. zvaničnicima. No, kada je u pitanju liberalizacija, odnosno ukidanje viza, uzimajući u obzir dosadašnju praksu koja je pokazala da zemlje sa «crne liste» dobiju šansu tek kada postanu kandidati za ulazak u EU, Topčagić smatra da ni BiH ne može očekivati drugačiji tretman.
«Jedan od zaključaka istraživanja odnosi se ne potrebu prezentiranja naše zemlje u pozitivnijem svjetlu, odnosno građenja novog imidža kojim bi trebalo zamijeniti međunarodnu percepciju BiH kao zemlje opterećene ratom, dekadencijom i nestabilnom političkom situacijom.»
Član istraživačkog tima Centra za sigurnosne studije Stela Vasić navodi neke od uslova EU u kojima je BiH postigla napredak, ali nedovoljan za prolaznu ocjenu:
«To je generalno poboljšanje ekonomske i socijalne situacije. Veoma bitno je potpisivanje ugovora o readmisiji sa svim evropskim državama, ustvari državama članicama Evropske unije, efikasna kontrola granica, kao i sigurnost osobnih dokumenata, znači putnih isprava građana BiH.»
Do sada nije postojala politička volja u Evropskoj uniji da se Bosni i Hercegovini omogući prelazak sa »crne» na «bijelu» listu Šengenskog sporazuma, ocjenjuje direktor Direkcije za evropske integracije Osman Topčagić i dodaje da ni opća situacija u zemlji ne ide na ruku BiH:
«Kada se kod nas objavi anketa koja kaže da 75 posto mladih hoće da napusti zemlju, onda je to signal državama iz Evropske unije da drže vizni režim onakav kakav jeste. Kad se govori o velikoj nezaposlenosti, Evropa se boji ekonomske migracije iz BiH ili preko BiH. Međutim, svi podaci koje pedantno vodimo i prezentiramo Briselu su pokazali da se tako nešto zapravo ne dešava. I naš veliki zadatak u razgovorima o olakšanju viznog režima u ovoj fazi, ne o liberalizaciji, će biti da razuvjerimo naše partnere iz Evropske komisije da zapravo iz BiH neće krenuti veliki talas ljudi koji će tražiti načina kako da ilegalno ostanu u njihovim državama ili da žive na račun socijalnih programa koje te države daju svojim državljanima.»
Topčagić smatra da postoje uslovi za olakšavanje viznog režima za pojedine kategorije - poput političara, studenata, novinara. O tome će svakako odlučiti Evropska komisija koja je dobila zeleno svjetlo iz Brisela da razmotri to pitanje sa bh. zvaničnicima. No, kada je u pitanju liberalizacija, odnosno ukidanje viza, uzimajući u obzir dosadašnju praksu koja je pokazala da zemlje sa «crne liste» dobiju šansu tek kada postanu kandidati za ulazak u EU, Topčagić smatra da ni BiH ne može očekivati drugačiji tretman.
