Ured Visokog predstavnika naredne godine neće biti transformiran u Ured specijalnog izaslanika EU ukoliko ne bude pomaka u reformskim procesima u BiH, poručio je visoki predstavnik Kristijan Švarc Šiling. Vijeće za impementaciju mira bi u februaru naredne godine trebalo ponovno analizirati situaciju u BiH, od čega će zavisiti i budući mandat međunarodne zajednice, kaže Kris Benet, direktor komunikacija OHR-a, i napominje:
«Tako da ova retorika i na jednoj i na drugoj strani, koja gradi veće tenzije u BiH, nije u interesu budućnosti ove države, tako da to posmatramo sada. Ali, sve zavisi kakva je situacija krajem ove godine i početkom iduće.»
Zbog podijeljenost nadležnosti države i bez koordinacije u važnim aspektima, BiH nije ni blizu stekla uslove za transformaciju Ureda visokog predstavnika, smatra članica član parlamentarne delegacije Bosne i Hercegovine u Vijeću Europe Azra Hadžiahmetović:
«Mi gotovo svaki put kad imamo izbore gubimo gotovo godinu dana, što na predizbornu aktivnost, što u periodu konstituisanja vlasti i početka funkcionisanja novih vlada na različitim nivoima. Dinamika kojom mi vršimo reforme i izgrađujemo institucionalne kapacitete u BiH, kao zemlji koje pretenduje da postane članicom EU, ni slučajno nije zadovoljavajuća.»
Kako su dosadašnji reformski procesi tekli ili teku vrlo sporo, konačna odluka mogla bi ovisiti i o tome ko će voditi BiH naredne 4 godine, kaže, delegat u Domu naroda BiH Tomislav Limov:
«Mi nismo završili reformu odbrane, oko reforme policije postoji samo jedan načelan politički dogovor, da ne govorim o obrazovanju - ovisiće, u svakom slučaju, o tome koje će političke snage činiti parlamentarnu većinu nakon narednih izbora.»
Visoki predstavnik je najvišim dužnosnicima RS-a poručio kako moraju ispuniti obaveze preuzete iz Studije izvodljivosti, a naročito reformu policije. No, RS nema namjeru odustati od svojih stavova, jer nisu u suprotnosti sa zahtjevima međunarodne zajednice, kaže potpredsjednik SDS-a Mladen Bosić:
«Naši predstavnici su u prethodnom periodu prihvatili da učestvuju u reformi policije, koja bi trebala da bude funkcionalna reforma, odnosno da doprinese boljem funkcionisanju policije. To nikako ne podrazumijeva da se RS odrekne svih svojih nadležnosti nad policijom i to je jedan od uslova zbog kojih mi ne prihvatamo da se kroz teritorijalnu organizaciju policije stvaraju uslovi za teritorijalnu reorganizaciju BiH.»
Preostali reformski procesi bez prisustva visokog predstavnika sa svim ovlastima teško će se provesti, jer je i sama najava o transformaciji izazvala buru nacionalističkih strasti i neispunjavanje obaveza, smatra član parlamentarne komisije za evropske integracije BiH Halid Genjac:
«Nama je ostalo ne mnogo krupnih reformskih zahvata, ali su oni značajni zbog toga što bez ispunjenja tih uslova – tu, prije svega, mislim na policiju, na obrazovanje, na javni RTV servis - zaista je teško govoriti o povlačenju OHR-a.»
Većina se slaže da bez adekvatnog ustavnog rješenja koje bi političke snage usmjerilo ka pravcu EU nije moguće govoriti o ukidanju mandata visokog predstavnika međunarodne zajednice. Ako je suditi prema trajanju i negativnom ishodu posljednjih pregovora o ustavnim promjenama, visoki predstavnik u BiH bi mogao još nekoliko godina čekati na zvanje specijalnog izaslanika EU, a građani na funkcionalnu državu.
«Tako da ova retorika i na jednoj i na drugoj strani, koja gradi veće tenzije u BiH, nije u interesu budućnosti ove države, tako da to posmatramo sada. Ali, sve zavisi kakva je situacija krajem ove godine i početkom iduće.»
Zbog podijeljenost nadležnosti države i bez koordinacije u važnim aspektima, BiH nije ni blizu stekla uslove za transformaciju Ureda visokog predstavnika, smatra članica član parlamentarne delegacije Bosne i Hercegovine u Vijeću Europe Azra Hadžiahmetović:
«Mi gotovo svaki put kad imamo izbore gubimo gotovo godinu dana, što na predizbornu aktivnost, što u periodu konstituisanja vlasti i početka funkcionisanja novih vlada na različitim nivoima. Dinamika kojom mi vršimo reforme i izgrađujemo institucionalne kapacitete u BiH, kao zemlji koje pretenduje da postane članicom EU, ni slučajno nije zadovoljavajuća.»
Kako su dosadašnji reformski procesi tekli ili teku vrlo sporo, konačna odluka mogla bi ovisiti i o tome ko će voditi BiH naredne 4 godine, kaže, delegat u Domu naroda BiH Tomislav Limov:
«Mi nismo završili reformu odbrane, oko reforme policije postoji samo jedan načelan politički dogovor, da ne govorim o obrazovanju - ovisiće, u svakom slučaju, o tome koje će političke snage činiti parlamentarnu većinu nakon narednih izbora.»
Visoki predstavnik je najvišim dužnosnicima RS-a poručio kako moraju ispuniti obaveze preuzete iz Studije izvodljivosti, a naročito reformu policije. No, RS nema namjeru odustati od svojih stavova, jer nisu u suprotnosti sa zahtjevima međunarodne zajednice, kaže potpredsjednik SDS-a Mladen Bosić:
«Naši predstavnici su u prethodnom periodu prihvatili da učestvuju u reformi policije, koja bi trebala da bude funkcionalna reforma, odnosno da doprinese boljem funkcionisanju policije. To nikako ne podrazumijeva da se RS odrekne svih svojih nadležnosti nad policijom i to je jedan od uslova zbog kojih mi ne prihvatamo da se kroz teritorijalnu organizaciju policije stvaraju uslovi za teritorijalnu reorganizaciju BiH.»
Preostali reformski procesi bez prisustva visokog predstavnika sa svim ovlastima teško će se provesti, jer je i sama najava o transformaciji izazvala buru nacionalističkih strasti i neispunjavanje obaveza, smatra član parlamentarne komisije za evropske integracije BiH Halid Genjac:
«Nama je ostalo ne mnogo krupnih reformskih zahvata, ali su oni značajni zbog toga što bez ispunjenja tih uslova – tu, prije svega, mislim na policiju, na obrazovanje, na javni RTV servis - zaista je teško govoriti o povlačenju OHR-a.»
Većina se slaže da bez adekvatnog ustavnog rješenja koje bi političke snage usmjerilo ka pravcu EU nije moguće govoriti o ukidanju mandata visokog predstavnika međunarodne zajednice. Ako je suditi prema trajanju i negativnom ishodu posljednjih pregovora o ustavnim promjenama, visoki predstavnik u BiH bi mogao još nekoliko godina čekati na zvanje specijalnog izaslanika EU, a građani na funkcionalnu državu.
