Radovan BOROVIC, Zoran PRERADOVIC, Enis ZEBIC
Dvojica premijera susret su počeli otvaranjem graničnog prelaza Batrovci-Bajakovo, što – kako su ocenili – predstavlja „dokaz da odnosi Srbije i Hrvatske napreduju u znaku evropskog opredeljenja“. Srpski premijer Vojislav Koštunica je istakao da je od velikog interesa da i Srbija i Hrvatska uđu u Evropu:„Polazeći od toga da je svaki korak Hrvatske u pravcu Evrope dobit za Srbiju, da je svaki korak Srbije u pravcu Evrope dobit za Hrvatsku.“
Srbija ima apsolutnu evropsku budućnost kao i Hrvatska, uzvratio je hrvatski premijer Ivo Sanader:
„Očekujem da će nakon početka primjene Akcijskog plana vrlo brzo otvoriti ponovno pregovori, da će Srbija tijekom ove godine završiti pregovore, mi držimo palčeve i siguran sam da će se tako i dogoditi.“
Srpski premijer Koštunica je istako da u bilateralnim odnosima postoje otvoreni problemi izbeglica imovine i nestalih lica:
„Ali koje mi zaista dosledno i čvrsto rešavamo, jedan po jedan, bez velikog publiciteta.“
Nećemo zaboraviti prošlost, ali ćemo pokušati da rešimo otvorena pitanja, rekao je hrvatski premijer i dodao da je dogovoreno da uskoro počne proces utvrđivanja granica:
„Granice se neće mijenjati, one su onih bivših republika. Tako je to i u međunarodnim dokumentima, ali treba definirati točno kuda granica prolazi.“
Govoreći o Kosovu, Sanader je ponovio stav hrvatske Vlade:
„Mora se tražiti rješenje u suradnji između Beograda i Prištine. Ne može biti nametnutog rješenja. Sve drugo bi bilo na pogrešnom mjestu i hrvatska vlada će čvrsto zastupati ovakvo stajalište i dalje.“
Dvojica premijera su više puta ponovili da Hrvatska i Srbija u ujedinjenoj Evropi predstavljaju temelj političke bezbednosti ovog dela kontinenta.
* * * * *
Nakon što su se premijeri Hrvatske Ivo Sanader i Srbije Vojislav Koštunica složili da su dve države učinile mnogo na proširenju saradnje i da sa svojim novim odnosima doprinose stabilnosti u jugoistočnoj Evropi, a hrvatski premijer Sanader uoči posete Beogradu naglasio da normalizacija odnosa između Srbije i Hrvatske može biti ključ te stabilnosti, otvara se pitanje kako zvanični Beograd gleda na taj stav.
Savetnik srpskog premijera za spoljnu politiku Vladeta Janković za Radio Slobodna Evropa kaže:
„Ključna stvar za Balkan i za jugoistok Evrope je odnos između Srbije i Hrvatske. Ovo danas – otvaranje graničnog prelaza – je jedna formalnost, ali simbolični značaj toga je vrlo veliki i on ukazuje prosto da krvotok počinje da struji onako kako bi trebalo na čitavom ovom području Evrope.“
S druge strane, postoje i gledišta da nasleđe prošlosti i ratni sukobi tokom devedesetih i dalje vrlo ozbiljno opterećuju odnose dve države. Generalni sekretar Srpske radikalne stranke Aleksandar Vučić smatra da istinski dobrih odnosa između Srbije i Hrvatske neće biti dok se u potpunosti ne raščiste upravo sukobi iz devedesetih, jer će u suprotnom postojati makar i prećutna prepreka za uspostavu boljih odnosa u budućnosti. Naglašavajući da su odnosi između Srbije i Hrvatske bili veliki problem na Balkanu, Vučić se ipak ne slaže sa tezom da isključivo od normalizacije odnosa ove dve države zavisi stabilnost čitavog regiona:
„Ne mislim da je to jedini problem koji može da izazove neke potrese u budućnosti. Očigledno je da u skorom periodu neće biti nikakvih sukoba zbog toga što su sve zemlje u regionu prilično slabe i zavise od onoga što će im reći neko spolja, ali to ne znači da ta neka vrsta prikrivene, latentne političke napetosti neće dovesti do političkih trvenja u nekoj budućnosti za 10 ili 20 godina.“
Ako je reč o negativnom nasleđu iz prošlosti, ono seže mnogo dalje nego što su to sukobi iz devedesetih godina, ističe Vladeta Janković i podvlači:
„Formulacija koju bih ja predložio je da treba zaboraviti sve kroz šta smo i jedni i drugi prošli u prethodnom veku.“
Naposletku, potsećajući da se ove godine navršava decenija od uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Srbije, Ksenija Milivojević iz evropskog pokreta u Srbiji kaže da su generalno gledano odnosi dve države imajući u vidu nasleđe prošlosti prilično dobri. Ona dodaje da su mnogi problemi koji su optrećivali odnose Srbije i Hrvatske rešeni i navodi šta bi trebalo učiniti kako bi se oni podigli na još viši nivo:
„Ostaje to pitanje povratka, odnosno tretmana srpske manjine, koji je opet daleko bolji nego što je ranije bilo. I sa druge strane, jedan zajednički, regionalni pristup. I u tom smislu definitivno stoji činjenica da odnosi između Srbije i Hrvatske predstavljaju osovinu odnosa na Balkanu, odnosno da bez dobrosusedskih i prijateljskih odnosa između Srbije i Hrvatske teško da se može govoriti o stabilnosti Balkana uopšte i što više segmenata saradnje postoji između te dve države, to će vući napred zapravo i ceo region zapadnog Balkana.“
* * * * *
Kakve su prve reakcije u Hrvatskoj na danas izrečene ocjene o odnosima Zagreba i Beograda kao primjerima za regiju?
Analitičari u Hrvatskoj pozdravljaju danas izrečene ocjene o odnosu dviju država, ali uz izvjesne rezerve. Profesor političke filozofije i predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava Žarko Puhovski u izjavi za naš radio:
„Po mojem sudu, tu se radi o opisu jednog velikog političkog uspjeha državnog vodstva Hrvatske i Srbije, ali kod ozbiljne analize svakog političkog uspjeha treba pitati o cijeni koja je bila potrebna da bude plaćena da bi uspjeh zaista bio realiziran. Cijena je, po mojem sudu, trojaka. Dva su elementa pozitivna, jedan negativan. Pozitivno je to što su jedino u tom pogledu ispred puka, ispred većine stanovnika u svojim državama i pozitivno je to što su time dali, na neki način do znanja da prihvaćaju ono što se danas zove – norme ponašanja u Evropskoj uniji.“
Međutim, negativno je što su u oba slučaja državna vodstva mnogo pristojnija prema susjednim državama nego prema manjinama u vlastitim zemljama, i to se profesoru Puhovskom čini dugoročnim problemom.
I profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i uspješni hrvatski diplomat Branko Caratan u izjavi za Radio slobodna Evropa pozdravlja današnje izjave, uz malu ogradu:
„Normalizacija odnosa između Hrvatske i Srbije svakako može biti dobra vijest. Naravno, bilo bi poželjno da tu normalizaciju prati i demokratizacija obadvije zemlje i da je prati katarza, čišćenje od tragova rata. U tom slučaju je to svakako dobra vijest. Ali ako je to samo formalna normalizacija, onda se nije puno dobilo.“
Najsuzdržaniji je bivši ministar vanjskih poslova i predsjednik Glavnog odbora Socijaldemokratske partije Hrvatske Tonino Picula:
„Ova ocjena za koju se treba nadati da je točna, stoji pod izvjesnom sjenom pitanja – koliko mogu biti stabilni odnosi sa nestabilnim susjedom? Koliko god je evo i referendum u Crnoj Gori je održan u demokratskim uvjetima, sa jednim dodatkom plus i koliko god da se pitanje Kosova ovoga trenutka rješava za pregovaračkim stolom, pitanje kako će Srbija priznati rezultate tih procesa ostaje otvoreno. U svakom slučaju, hrvatski interes je što brža transformacija Srbije u zemlju oslobođenu socijalnih frustracija i nekih nerealnih političkih apetita. Za Hrvatsku je dobro reći da ipak sve relevantne političke snage priznaju potrebu dobre, korektne suradnje sa Srbijom. Nadam se da će u Srbiji vremenom slabiti snage koje svoju političku promociju, prije svega i nakon svega, vide u neslaganju sa susjedima. Ja sam siguran da će biti još iskušenja u našim odnosima, a zenit netrpeljivosti i neprijateljstva je, vjerujem, iza nas.“
