U Platformi Saveza izbjeglica na prvom mjestu traži se ubrzana rekonstrukcija kuća. Novoizabrana vlast mora preuzeti odgovornost za obnovu najmanje 40.000 porušenih domova, ističe Marko Paurević, selo Komušina, Teslić:
„Pođite od Bosanskog Broda, pa do moje župe Komušina i gore, banjalučke regije, ono što je bošnjačko i hrvatsko, pogledajte šta je srušeno. Ni deset posto se nije obnovilo. I zato ja kažem da bi treb'o ovaj Švarc Šiling, da to bude naša poruka, da on zakaže sastanak sa Srbijom i Crnom Gorom i Hrvatskom, jer su te potpisnice Dejtonskog sporazuma, i da se Bosni i Hercegovini obezbijede povoljna sredstva.“
Fadil Banjanović, jedan od predvodnika povratka i poslanik u Narodnoj skupštini RS, kao posebno značajno izdvaja pitanje ravnopravnosti:
„Šta je to ravnopravnost? Ako čovjek ne može da se vrati na posao, ako ima diskriminacije u oblasti obrazovanja, ako predaju samo prosvjetni radnici iz reda jednog naroda, pa je li to konstitutivnost!? Nije! Mi danas imamo diskriminaciju! Znači, u ovoj Platformi mi tražimo primjenu ustavnih odredbi o konstitutivnosti naroda. Tražimo potpunu ravnopravnost svih naroda u Bosni i Hercegovini, u svim segmentima življenja.“
Osim obnove stambenog fonda, traži se brojniji povratak, osigurana zdravstvena zaštita i školovanje, što je zadatak za buduće vlasti. Kako će to ostvariti, odgovore daje Platforma o kojoj Alija Pavica, udruženje „Povratak u Rogaticu“, kaže:
„Mislim da oni, koji budu na narednim izborima birani na sve nivoe vlasti, mislim da će ovo shvatiti ozbiljno. Ovo je jedna od posljednjih šansi da krenemo u pravu reintegraciju Bosne i Hercegovine. Nema reintegracije dok se onima koji žele da se vrate na svoje ognjište tamo ne omogući normalan život i uslovi za život.“
Mitar Mihajlović, udruženje „Održivi povratak u tuzlanski kanton“:
„Platforma Saveza izbjeglica i raseljenih lica je jedan od najznačajnijih dokumenata, dodatna snaga i udahnuće nade povratničkoj populaciji.“
Predstavnici dvadesetak političkih partija danas su podržali Platformu i prihvatili da zadatke koje ona formuliše ugrade u svoje predizborne programe. Beriz Belkić, Stranka za BiH:
„ Mi se u Stranci za BiH bavimo ovim od osnivanja. Uspostavili smo Komisiju za dijasporu, počeli smo javno zagovaranje za izmjenu Zakona o državljanstvu, kad je riječ o tom dvojnom državljanstvu, i niz nekih aktivnosti kojim se na neki način bave i drugi ljudi i druge političke partije. Dobro je da se ovaj front širi.“
Neda Pozderac iz Hrvatske seljačke stranke ističe kako Bosna i Hercegovina ima dva velika problema: pravnu neuređenost i ljude koji još uvijek ne mogu svojoj kući:
„Mi ćemo se kao stranka zalagati da se prvo Bosna i Hercegovina pravno uredi i da se izbjeglice i prognanici vrate svojim domovima.“
Mirhunisa Zukić predsjednica Saveza udruženja izbjeglih i raseljenih Bosne i Hercegovine:
„Obzirom da je ovo prvi krug potpisivanja jednog ovakvog sporazuma između nas i političkih partija, veoma smo zadovoljni, ali naravno, bićemo zadovoljni onog časa kad prođu četiri godine nakon današnjeg dana i naravno 1. oktobra kada ćemo imati i realizovane sve ove tačke. Nadamo se da ozbiljnost političkih partija koje su danas izložile svoje programe, i naravno nas koji ćemo ih pratiti i po prvi put moći promijeniti svoje stanje, ukoliko ono što su oni danas potpisali i ne realizuju, dakle, mi ćemo zaista prvi put od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kao nevladina organizacija, moći uticati na naš budući život.“
Izbjeglice, raseljeni i povratnici nemaju riječi pohvale za predstavnike vlasti:
„Povratnici, odnosno građani, služimo kao osnovno sredstvo: za glasanje, za izbore i plaćanje obaveza. Za drugo, ne služimo nizašto. Ne postojimo.“
„Samo dođu kad su izbori. Onda traže glasove, a inače, da nešto pomažu – ništa.“
„Pođite od Bosanskog Broda, pa do moje župe Komušina i gore, banjalučke regije, ono što je bošnjačko i hrvatsko, pogledajte šta je srušeno. Ni deset posto se nije obnovilo. I zato ja kažem da bi treb'o ovaj Švarc Šiling, da to bude naša poruka, da on zakaže sastanak sa Srbijom i Crnom Gorom i Hrvatskom, jer su te potpisnice Dejtonskog sporazuma, i da se Bosni i Hercegovini obezbijede povoljna sredstva.“
Fadil Banjanović, jedan od predvodnika povratka i poslanik u Narodnoj skupštini RS, kao posebno značajno izdvaja pitanje ravnopravnosti:
„Šta je to ravnopravnost? Ako čovjek ne može da se vrati na posao, ako ima diskriminacije u oblasti obrazovanja, ako predaju samo prosvjetni radnici iz reda jednog naroda, pa je li to konstitutivnost!? Nije! Mi danas imamo diskriminaciju! Znači, u ovoj Platformi mi tražimo primjenu ustavnih odredbi o konstitutivnosti naroda. Tražimo potpunu ravnopravnost svih naroda u Bosni i Hercegovini, u svim segmentima življenja.“
Osim obnove stambenog fonda, traži se brojniji povratak, osigurana zdravstvena zaštita i školovanje, što je zadatak za buduće vlasti. Kako će to ostvariti, odgovore daje Platforma o kojoj Alija Pavica, udruženje „Povratak u Rogaticu“, kaže:
„Mislim da oni, koji budu na narednim izborima birani na sve nivoe vlasti, mislim da će ovo shvatiti ozbiljno. Ovo je jedna od posljednjih šansi da krenemo u pravu reintegraciju Bosne i Hercegovine. Nema reintegracije dok se onima koji žele da se vrate na svoje ognjište tamo ne omogući normalan život i uslovi za život.“
Mitar Mihajlović, udruženje „Održivi povratak u tuzlanski kanton“:
„Platforma Saveza izbjeglica i raseljenih lica je jedan od najznačajnijih dokumenata, dodatna snaga i udahnuće nade povratničkoj populaciji.“
Predstavnici dvadesetak političkih partija danas su podržali Platformu i prihvatili da zadatke koje ona formuliše ugrade u svoje predizborne programe. Beriz Belkić, Stranka za BiH:
„ Mi se u Stranci za BiH bavimo ovim od osnivanja. Uspostavili smo Komisiju za dijasporu, počeli smo javno zagovaranje za izmjenu Zakona o državljanstvu, kad je riječ o tom dvojnom državljanstvu, i niz nekih aktivnosti kojim se na neki način bave i drugi ljudi i druge političke partije. Dobro je da se ovaj front širi.“
Neda Pozderac iz Hrvatske seljačke stranke ističe kako Bosna i Hercegovina ima dva velika problema: pravnu neuređenost i ljude koji još uvijek ne mogu svojoj kući:
„Mi ćemo se kao stranka zalagati da se prvo Bosna i Hercegovina pravno uredi i da se izbjeglice i prognanici vrate svojim domovima.“
Mirhunisa Zukić predsjednica Saveza udruženja izbjeglih i raseljenih Bosne i Hercegovine:
„Obzirom da je ovo prvi krug potpisivanja jednog ovakvog sporazuma između nas i političkih partija, veoma smo zadovoljni, ali naravno, bićemo zadovoljni onog časa kad prođu četiri godine nakon današnjeg dana i naravno 1. oktobra kada ćemo imati i realizovane sve ove tačke. Nadamo se da ozbiljnost političkih partija koje su danas izložile svoje programe, i naravno nas koji ćemo ih pratiti i po prvi put moći promijeniti svoje stanje, ukoliko ono što su oni danas potpisali i ne realizuju, dakle, mi ćemo zaista prvi put od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kao nevladina organizacija, moći uticati na naš budući život.“
Izbjeglice, raseljeni i povratnici nemaju riječi pohvale za predstavnike vlasti:
„Povratnici, odnosno građani, služimo kao osnovno sredstvo: za glasanje, za izbore i plaćanje obaveza. Za drugo, ne služimo nizašto. Ne postojimo.“
„Samo dođu kad su izbori. Onda traže glasove, a inače, da nešto pomažu – ništa.“
