RSE: Gospodine Tihiću, kako biste pred kraj vašeg mandata ocijenili stanje u BiH?
TIHIĆ: Ostvaren je značajan napredak u gotovo svim oblastima, možda ne onoliko koliko je trebalo, ali u svakom slučaju provodimo sveobuhvatne reforme u oblastima i fiskalnog, carinskog, poreskog, obrazovnog, administrativnog sistema, zatim obavještajnog, odnosno sigurnosnog. U posljednje vrijeme, nažalost, imamo jedan zastoj koji jeste posljedica neusvajanja amandmana i jeste posljedica izborne kampanje u kojoj se nalazimo, a tiče se reforme policijskoga sistema.
RSE: Da li je realno u BiH očekivati ukidanje entiteta, s obzirom da trenutno u RS-u jačaju snage koje teže osamostaljenju ovog entiteta? Da li bi insistiranje ne ideji BiH bez entiteta moglo prouzrokovati novu nestabilnost?
TIHIĆ: Od dana priznavanja entiteta teče proces dokidanja, da tako kažem, entiteta - i treba raditi na tome. Jedan od veoma važnih rezultata jeste konstitutivnost naroda koja je umanjila nacionalni ekskluzivitet entiteta, jer je rečeno da su u oba entiteta ravnopravni i Srbi i Hrvati i Bošnjaci i jednim dijelom osigurana je ta ravnopravnost. Dokidanje entiteta je i kad Sulejman Tihić pokrene postupak, pa Ustavni sud donese odluku da himna Bože pravde ili grb Nemanjića više nisu, niti mogu biti simboli entiteta zbog toga što ne predstavljaju simbole i ostala dva naroda. Dokidanje entiteta jeste i kad se prenesu nadležnosti na državu, a u ovom mandatu smo imali oko 25 slučajeva direktnog prenosa nadležnosti s entiteta na državu - od poreza, carina, obavještajnih poslova, odbrane. Entiteti su rješenja koja su nastala kao posljedica stradanja, kao posljedica agresije, i oni ne mogu biti trajna rješenja. Međutim, insistiranje da od danas nema entiteta može izazvati samo kontrareakciju.
RSE: Je li u BiH danas nacionalni konsenzus jači od građanskog?
TIHIĆ: Građanski polako prodire, da tako kažem, i on postoji u većim mjestima, ali još uvijek je etnički jači, nažalost.
RSE: Da li bi stav Vijeća Evrope o ukidanju entitetskog glasanja mogao dodatno opteretiti nove pregovore o ustavnim promjenama, odnosno koliko je realno očekivati da se dogovorene pozicije promijene u skladu s preporukama i rezolucijma međunarodne zajednice?
TIHIĆ: Što se tiče rezolucija Vijeća Evrope, to je repriza stavova Venecijanske komisije koja je i tada rekla da entitetsko glasanje jeste anahrono kada je u pitanju dom građana, odnosno zastupnički dom, ali da sada nije realno, ne postoje politički uvjeti da se ukine. Isto tako Venecijanska komisija, odnosno sada Vijeće Evrope je smatralo da po etničkim nazivima ne treba da se zovu ni entiteti, ni druge javne ustanove, ali da je to proces koji treba da teče. Ja mislim da ovo što je uradilo Vijeće Evrope jeste sigurno dobro i predstavlja svima nama putokaz kako dalje da se vode reforme. Međutim, na kraju za sve ono i što je napisalo Vijeće Evrope i što mi želimo potreban je konsenzus svih političkih snaga, potrebna je većina poslanika iz reda srpskoga naroda, potrebna je većina poslanika iz reda hrvatskoga naroda. Nije dovoljno da se slože Lagumdžija, Silajdžić i Tihić, moraju se složiti i Dodik i Ivanić, moraju se složiti i Čović i Ljubić itd.
RSE: Zašto na nivou države ne postoji politička volja de se životni standard građana, od kojih je više od polovine na ivici siromaštva, stavi ispred nacionalnih interesa?
TIHIĆ: U BiH, samo u Federaciji imate 350.000 penzionera, imate 100.000 porodica šehida, poginulih boraca, ratnih vojnih invalida, imate 100.000 socijalnih kategorija, a istovremeno imate negdje ispod 400.000 zaposlenih. I nema te politike, nema tih političara ni te stranke koji mogu ovakvu situaciju pokrenuti tako brzo na jedan drugi način. Mi moramo rješavati pitanja i boraca i penzionera, a imamo prazne fondove. Mi koji smo na vlasti jesmo odgovorni i uvijek se može više uraditi, ali za ovu situaciju u BiH odgovorni su prvenstveno oni koji su izvršili agresiju. Moramo uzeti u obzir ono od čega smo startovali - praznih fondova, praznih budžeta, sa razorenom, porušenom zemljom, sa invalidima, porodicama šehida o kojima se moramo brinuti.
RSE: Koje je danas najvažnije pitanje za građane BiH na koje ovaj saziv vlada, i entitetskih i državnih, bio u obavezi odgovoriti a nije?
TIHIĆ: Najvažnije pitanje jeste pitanje ekonomije, razvoja, a to možemo učiniti javnim radovima, infrastrukturalnim radovima. Trebamo izvršiti privatizaciju telekoma i prodati određeni državni kapital kako bismo pokrenuli javne radove, jer kredite, kreditna sredstva trebamo koristiti za nešto drugo, za ekonomski razvoj itd. Jer gradnjom autoceste mi pokrećemo privredu, pokrećemo 29 industrijskih grana, bolje povezujemo zemlju, naše krajeve, povezujemo je ne samo međusobno nego i sa inozemstvom. To je nešto gdje smo trebali i morali biti efikasniji.
RSE: Hvala vama lijepa, gospodine Tihiću.
TIHIĆ: Hvala i vama.
TIHIĆ: Ostvaren je značajan napredak u gotovo svim oblastima, možda ne onoliko koliko je trebalo, ali u svakom slučaju provodimo sveobuhvatne reforme u oblastima i fiskalnog, carinskog, poreskog, obrazovnog, administrativnog sistema, zatim obavještajnog, odnosno sigurnosnog. U posljednje vrijeme, nažalost, imamo jedan zastoj koji jeste posljedica neusvajanja amandmana i jeste posljedica izborne kampanje u kojoj se nalazimo, a tiče se reforme policijskoga sistema.
RSE: Da li je realno u BiH očekivati ukidanje entiteta, s obzirom da trenutno u RS-u jačaju snage koje teže osamostaljenju ovog entiteta? Da li bi insistiranje ne ideji BiH bez entiteta moglo prouzrokovati novu nestabilnost?
TIHIĆ: Od dana priznavanja entiteta teče proces dokidanja, da tako kažem, entiteta - i treba raditi na tome. Jedan od veoma važnih rezultata jeste konstitutivnost naroda koja je umanjila nacionalni ekskluzivitet entiteta, jer je rečeno da su u oba entiteta ravnopravni i Srbi i Hrvati i Bošnjaci i jednim dijelom osigurana je ta ravnopravnost. Dokidanje entiteta je i kad Sulejman Tihić pokrene postupak, pa Ustavni sud donese odluku da himna Bože pravde ili grb Nemanjića više nisu, niti mogu biti simboli entiteta zbog toga što ne predstavljaju simbole i ostala dva naroda. Dokidanje entiteta jeste i kad se prenesu nadležnosti na državu, a u ovom mandatu smo imali oko 25 slučajeva direktnog prenosa nadležnosti s entiteta na državu - od poreza, carina, obavještajnih poslova, odbrane. Entiteti su rješenja koja su nastala kao posljedica stradanja, kao posljedica agresije, i oni ne mogu biti trajna rješenja. Međutim, insistiranje da od danas nema entiteta može izazvati samo kontrareakciju.
RSE: Je li u BiH danas nacionalni konsenzus jači od građanskog?
TIHIĆ: Građanski polako prodire, da tako kažem, i on postoji u većim mjestima, ali još uvijek je etnički jači, nažalost.
RSE: Da li bi stav Vijeća Evrope o ukidanju entitetskog glasanja mogao dodatno opteretiti nove pregovore o ustavnim promjenama, odnosno koliko je realno očekivati da se dogovorene pozicije promijene u skladu s preporukama i rezolucijma međunarodne zajednice?
TIHIĆ: Što se tiče rezolucija Vijeća Evrope, to je repriza stavova Venecijanske komisije koja je i tada rekla da entitetsko glasanje jeste anahrono kada je u pitanju dom građana, odnosno zastupnički dom, ali da sada nije realno, ne postoje politički uvjeti da se ukine. Isto tako Venecijanska komisija, odnosno sada Vijeće Evrope je smatralo da po etničkim nazivima ne treba da se zovu ni entiteti, ni druge javne ustanove, ali da je to proces koji treba da teče. Ja mislim da ovo što je uradilo Vijeće Evrope jeste sigurno dobro i predstavlja svima nama putokaz kako dalje da se vode reforme. Međutim, na kraju za sve ono i što je napisalo Vijeće Evrope i što mi želimo potreban je konsenzus svih političkih snaga, potrebna je većina poslanika iz reda srpskoga naroda, potrebna je većina poslanika iz reda hrvatskoga naroda. Nije dovoljno da se slože Lagumdžija, Silajdžić i Tihić, moraju se složiti i Dodik i Ivanić, moraju se složiti i Čović i Ljubić itd.
RSE: Zašto na nivou države ne postoji politička volja de se životni standard građana, od kojih je više od polovine na ivici siromaštva, stavi ispred nacionalnih interesa?
TIHIĆ: U BiH, samo u Federaciji imate 350.000 penzionera, imate 100.000 porodica šehida, poginulih boraca, ratnih vojnih invalida, imate 100.000 socijalnih kategorija, a istovremeno imate negdje ispod 400.000 zaposlenih. I nema te politike, nema tih političara ni te stranke koji mogu ovakvu situaciju pokrenuti tako brzo na jedan drugi način. Mi moramo rješavati pitanja i boraca i penzionera, a imamo prazne fondove. Mi koji smo na vlasti jesmo odgovorni i uvijek se može više uraditi, ali za ovu situaciju u BiH odgovorni su prvenstveno oni koji su izvršili agresiju. Moramo uzeti u obzir ono od čega smo startovali - praznih fondova, praznih budžeta, sa razorenom, porušenom zemljom, sa invalidima, porodicama šehida o kojima se moramo brinuti.
RSE: Koje je danas najvažnije pitanje za građane BiH na koje ovaj saziv vlada, i entitetskih i državnih, bio u obavezi odgovoriti a nije?
TIHIĆ: Najvažnije pitanje jeste pitanje ekonomije, razvoja, a to možemo učiniti javnim radovima, infrastrukturalnim radovima. Trebamo izvršiti privatizaciju telekoma i prodati određeni državni kapital kako bismo pokrenuli javne radove, jer kredite, kreditna sredstva trebamo koristiti za nešto drugo, za ekonomski razvoj itd. Jer gradnjom autoceste mi pokrećemo privredu, pokrećemo 29 industrijskih grana, bolje povezujemo zemlju, naše krajeve, povezujemo je ne samo međusobno nego i sa inozemstvom. To je nešto gdje smo trebali i morali biti efikasniji.
RSE: Hvala vama lijepa, gospodine Tihiću.
TIHIĆ: Hvala i vama.
