Sredstva prikupljena od PDV-a na jedinstvenom računu BiH ostaju blokirana do daljnjeg, a stavovi predstavnika entiteta i Distrikta Brčko ni nakon dva sata konsultacija nisu promijenjeni. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH i Fiskalnog vijeća Adnan Terzić smatra da nema političke volje da se postigne dogovor:
«Ovdje imamo stavove koje je vrlo teško približiti. U masi od preko 3 milijarde sve se vrti oko 6 ili 7 miliona. I mislim da stav RS-a da traži fiksni koeficijent u iznosu od 31,5, jer su oni sračunali koliko njima treba para - da je to u ovakvom sazivu nemoguće dogovoriti.»
Republika Srpska insistirala je na procentu od 31,5 posto, a kada je ponuđen model raspodjele kojim bi se tom entitetu obezbijedio 31 posto, po riječima Terzića, predstavnici Brčko Distrikta i RS-a nisu bili spremni prihvatiti ovaj kompromis:
«Premijer Hadžipašić je prihvatio da idemo u privremeni fiksni koeficijent na nekoliko mjeseci kako ne bismo dolazili u poziciju da svaki mjesec sjedimo i raspravljamo do kraja godine dok ne dobijemo sve zbirne pokazatelje. To je podrazumijevalo da se Federacija i Distrikt Brčko odreknu po 0,26 procenata u korist budžeta RS-a, što bi dovelo koeficijent RS-a na 31. To nije prihvatio Distrikt Brčko, ali nije prihvatila ni Republika Srpska.»
Predstavnik Brčko Distrikta Siniša Kisić kaže da je problem, ipak, na državnom nivou:
«Prije svega država ima probleme u svom funkcionisanju na način kako su ustrojeni ovi zakoni, u Upravi za indirektno oporezivanje i u prikupljanju i raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa.»
Ministar finansija RS Aleksandar Džombić:
«Naš prijedlog je da idemo u izmjenu zakona, jer postojeći zakon dozvoljava da se utvrdi fiksni koeficijent na privremenoj osnovi, a da u tom periodu idemo u izmjenu zakona i promijenimo zakon tako da se raspodjela prihoda vrši na bazi fiksnih koeficijenata.»
Terzić, pak, tvrdi da je problem političke prirode:
«Duboko imam osjećaj da neko želi da dokaže da jedinstveni račun BiH ne može funkcionisati. Ja sam ubijeđen da je prelazak na jedinstveni račun jedna od najvećih reformi koje smo uradili poslije Dejtonskog sporazuma i učiniću sve da jedinstveni račun ostane da živi u BiH.»
Terzić kaže da sjednica Fiskalnog vijeća neće biti dok državni i dva entitetska ministra finansija ne potpišu dogovor o načinu raspodjele sredstava sa jedinstvenog računa.
«Ovdje imamo stavove koje je vrlo teško približiti. U masi od preko 3 milijarde sve se vrti oko 6 ili 7 miliona. I mislim da stav RS-a da traži fiksni koeficijent u iznosu od 31,5, jer su oni sračunali koliko njima treba para - da je to u ovakvom sazivu nemoguće dogovoriti.»
Republika Srpska insistirala je na procentu od 31,5 posto, a kada je ponuđen model raspodjele kojim bi se tom entitetu obezbijedio 31 posto, po riječima Terzića, predstavnici Brčko Distrikta i RS-a nisu bili spremni prihvatiti ovaj kompromis:
«Premijer Hadžipašić je prihvatio da idemo u privremeni fiksni koeficijent na nekoliko mjeseci kako ne bismo dolazili u poziciju da svaki mjesec sjedimo i raspravljamo do kraja godine dok ne dobijemo sve zbirne pokazatelje. To je podrazumijevalo da se Federacija i Distrikt Brčko odreknu po 0,26 procenata u korist budžeta RS-a, što bi dovelo koeficijent RS-a na 31. To nije prihvatio Distrikt Brčko, ali nije prihvatila ni Republika Srpska.»
Predstavnik Brčko Distrikta Siniša Kisić kaže da je problem, ipak, na državnom nivou:
«Prije svega država ima probleme u svom funkcionisanju na način kako su ustrojeni ovi zakoni, u Upravi za indirektno oporezivanje i u prikupljanju i raspodjeli prihoda sa jedinstvenog računa.»
Ministar finansija RS Aleksandar Džombić:
«Naš prijedlog je da idemo u izmjenu zakona, jer postojeći zakon dozvoljava da se utvrdi fiksni koeficijent na privremenoj osnovi, a da u tom periodu idemo u izmjenu zakona i promijenimo zakon tako da se raspodjela prihoda vrši na bazi fiksnih koeficijenata.»
Terzić, pak, tvrdi da je problem političke prirode:
«Duboko imam osjećaj da neko želi da dokaže da jedinstveni račun BiH ne može funkcionisati. Ja sam ubijeđen da je prelazak na jedinstveni račun jedna od najvećih reformi koje smo uradili poslije Dejtonskog sporazuma i učiniću sve da jedinstveni račun ostane da živi u BiH.»
Terzić kaže da sjednica Fiskalnog vijeća neće biti dok državni i dva entitetska ministra finansija ne potpišu dogovor o načinu raspodjele sredstava sa jedinstvenog računa.
