"Uh! Ne mogu disati."
Ovo je uzdah moje znanice koja iduću godinu mora u mirovinu. Visoko obrazovana, 60 godina i s punim radnim stažom nije sigurna hoće li joj mirovina doseći 350 eura:
"Ali, naprosto nemam druge."
No, ona spada još u sretnije. Sestra gospođe Mire iz Benkovca, mora krajem godine u prisilnu mirovinu. Ima 55 godina i upravo su joj izračunali da neće imati ni 220 eura:
"Ona je u komi. Velim joj da ćemo je pripaziti, a ona kaže da se može jedino ubiti."
Zagrepčanin Vlado kaže da su baš ovih dana, krateći vrijeme u parku, uspoređivali mirovine novih i starih umirovljenika, istog obrazovanja, plaća i staža:
"Oni koji su otišli lani u mirovinu imali su 1800 kuna mirovine, a oni koji su otišli prije sedam godina imaju 2800 kuna. Razlika je 1000 kuna."
Cijela je jedna generacija žrtvovana, upozorava neovisni ekonomski analitičar i glasnogovornik Hrvatske stranke umirovljenika, Ratko Mandić:
"Najnoviji podaci govore da je prosječna mirovina u Hrvatskoj starih umirovljenika koji su išli u mirovinu s deset najpovoljnijih godina, 2040 kuna, što je 42,5 posto prosječne plaće u Hrvatskoj. Mirovina umirovljenika koji su išli u mirovinu 2005. godine u prosjeku je jedva 1320 kuna, nepunih 28 posto prosječne plaće u Hrvatskoj."
Usporedbe radi, u Njemačkoj je to 70 posto. Naravno, kaže Mandić, ne samo iz fonda generacijske solidarnosti, već i iz drugih izvora, dopunskih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Hrvatska je reformom iz 1999. godine krenula u sličan sustav:
"Činjenica je da ne može cijenu toga snositi cijela jedna generacija. To su po prilici danas ljudi koji imaju oko 50 godina života, koji su bili prestari da prijeđu na drugi stup, a premladi da idu u mirovinu sa deset najpovoljnijih godina. Njima, poput elementarne nepogode, prijeti situacija da im mirovina za godinu ili dvije dana bude ravna socijalnoj pomoći."
Logično je, kažu Zagrepčani koje smo zaustavili, da se u takvoj situaciji ljudi panično boje mirovine. "Nemam ni za zube", kaže mlađa umirovljenica, držeći prst na ustima jer ju je sram:
"Nekadašnja srednja klasa, a nemam ni za popravak."
"Odričem se svega, počev od lijekova. Htjela bih si priuštiti ribu, ali ne mogu. Imam 59 godina i htjela bi se bolje obući i otići s prijateljicama na kavu. Nemam za jesti. Ubili su me totalno."
Hrvatska stranka umirovljenika traži od vlade da zaštiti prijelaznu generaciju umirovljenika. I jedna od najvećih sindikalnih središnjica, Nezavisni hrvatski sindikati, predložili su danas vladi da omogući poslodavcima neoporezivo uplaćivanje u dobrovoljni mirovinski fond i tako osiguraju da radnici nakon odlaska u mirovini ne postanu socijalni slučajevi. Ekonomski analitičar, Ratko Mandić:
"Ako bi se ostalo pri sadašnjim zakonskim odredbama, prema kojima se mirovinski koeficijenti računaju ovog trenutka prema 33 godine radnog staža, a od 1. 1. 2009. godine računati će se prema cijelom radnom stažu od 40 godina, dogodilo bi se da 2008. na 2005. godinu prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 1000 kuna, što je otprilike 130 ili 140 eura, a evropska granica siromaštva postavljena je na ljestvicu od 250 eura."
"Ubijaju nas. Pogaženo nam je dostojanstvo. Dobila sam kompleks manje vrijednosti. Nesigurna sam. Ne mogu se opustiti. Sve to djeluje na psihu."
Ovo je uzdah moje znanice koja iduću godinu mora u mirovinu. Visoko obrazovana, 60 godina i s punim radnim stažom nije sigurna hoće li joj mirovina doseći 350 eura:
"Ali, naprosto nemam druge."
No, ona spada još u sretnije. Sestra gospođe Mire iz Benkovca, mora krajem godine u prisilnu mirovinu. Ima 55 godina i upravo su joj izračunali da neće imati ni 220 eura:
"Ona je u komi. Velim joj da ćemo je pripaziti, a ona kaže da se može jedino ubiti."
Zagrepčanin Vlado kaže da su baš ovih dana, krateći vrijeme u parku, uspoređivali mirovine novih i starih umirovljenika, istog obrazovanja, plaća i staža:
"Oni koji su otišli lani u mirovinu imali su 1800 kuna mirovine, a oni koji su otišli prije sedam godina imaju 2800 kuna. Razlika je 1000 kuna."
Cijela je jedna generacija žrtvovana, upozorava neovisni ekonomski analitičar i glasnogovornik Hrvatske stranke umirovljenika, Ratko Mandić:
"Najnoviji podaci govore da je prosječna mirovina u Hrvatskoj starih umirovljenika koji su išli u mirovinu s deset najpovoljnijih godina, 2040 kuna, što je 42,5 posto prosječne plaće u Hrvatskoj. Mirovina umirovljenika koji su išli u mirovinu 2005. godine u prosjeku je jedva 1320 kuna, nepunih 28 posto prosječne plaće u Hrvatskoj."
Usporedbe radi, u Njemačkoj je to 70 posto. Naravno, kaže Mandić, ne samo iz fonda generacijske solidarnosti, već i iz drugih izvora, dopunskih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Hrvatska je reformom iz 1999. godine krenula u sličan sustav:
"Činjenica je da ne može cijenu toga snositi cijela jedna generacija. To su po prilici danas ljudi koji imaju oko 50 godina života, koji su bili prestari da prijeđu na drugi stup, a premladi da idu u mirovinu sa deset najpovoljnijih godina. Njima, poput elementarne nepogode, prijeti situacija da im mirovina za godinu ili dvije dana bude ravna socijalnoj pomoći."
Logično je, kažu Zagrepčani koje smo zaustavili, da se u takvoj situaciji ljudi panično boje mirovine. "Nemam ni za zube", kaže mlađa umirovljenica, držeći prst na ustima jer ju je sram:
"Nekadašnja srednja klasa, a nemam ni za popravak."
"Odričem se svega, počev od lijekova. Htjela bih si priuštiti ribu, ali ne mogu. Imam 59 godina i htjela bi se bolje obući i otići s prijateljicama na kavu. Nemam za jesti. Ubili su me totalno."
Hrvatska stranka umirovljenika traži od vlade da zaštiti prijelaznu generaciju umirovljenika. I jedna od najvećih sindikalnih središnjica, Nezavisni hrvatski sindikati, predložili su danas vladi da omogući poslodavcima neoporezivo uplaćivanje u dobrovoljni mirovinski fond i tako osiguraju da radnici nakon odlaska u mirovini ne postanu socijalni slučajevi. Ekonomski analitičar, Ratko Mandić:
"Ako bi se ostalo pri sadašnjim zakonskim odredbama, prema kojima se mirovinski koeficijenti računaju ovog trenutka prema 33 godine radnog staža, a od 1. 1. 2009. godine računati će se prema cijelom radnom stažu od 40 godina, dogodilo bi se da 2008. na 2005. godinu prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 1000 kuna, što je otprilike 130 ili 140 eura, a evropska granica siromaštva postavljena je na ljestvicu od 250 eura."
"Ubijaju nas. Pogaženo nam je dostojanstvo. Dobila sam kompleks manje vrijednosti. Nesigurna sam. Ne mogu se opustiti. Sve to djeluje na psihu."
