Bosna i Hercegovina i Republika Srbija potpuno su opredijeljene za unapređenje odnosa i saradnje u svim oblastima, zajednički je stav i potreba za uspostavljanjem posebnih odnosa između dvije države. Iste su i težnje za članstvom u evroatlantskim strukturama, u Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu (NATO-u), a nije zaboravljen ni značaj povratka svih izbjeglih i raseljenih, potraga za nestalim.
Pak, ono što u ovom trenutku najviše opterećuje veze dvije države jeste tužba za agresiju i genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu protiv Srbije i Crne Gore, odnosno sada Srbije. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić kaže, tek, da je to pitanje pomenuto tokom razgovora:
“Mi smo tu iznijeli već poznate stavove, odnosno razlike o ovom pitanju o kojem nije moguće postići bilo kakav politički dogovor i konsenzus.”
Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić smatra da tužba ne doprinosi razvijanju bolje saradnje dvije države:
“Ja smatram da pitanje tužbe BiH protiv Srbije, nekada Srbije i Crne Gore, opterećuje naše odnose. I smatram da postoje i drugi modaliteti da se to pitanje reši. Ja razumem senzitivnost tog pitanja za unutrašnje političke prilike u BiH i razumem zašto ne postoji ni zajednički stav. Ali istovremeno uvek kada imamo sudske procese jednih prema drugima, kada imamo i političke procese, moramo da vodimo računa kakve će biti konzekvence tih procesa na generacije koje tek dolaze.”
Pak, u odnosima dvije zemlje za BiH je najvažnije poštivanja postojećih granica, poruka je Sulejmana Tihića:
“Potvrdili smo još jedanput teritorijalni integritet i suverenitet naših zemalja u međunarodno priznatim granicama. U tom pravcu smo istakli značaj što skorijeg potpisivanja sporazuma o granicama i drugim pitanjima vezanim za taj sporazum. Podvukli smo potrebu pronalaženja mirnog rješenja pitanja statusa Kosova dogovorom Beograda i Prištine, u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta sigurnosti, principima Kontakt grupe - i ja sam još jednaput ponovio, odnosno odbacio bilo kakvo povezivanje budućeg statusa Kosova sa teritorijalnim integritetom i suverenitetom BiH.”
Ni predsjednik Srbije Boris Tadić nema drugačiji stav kada su u pitanju granice između dvije države, pa je to želio izraziti na svoj, sarajevski, način:
“Dakle, danas jesam u Sarajevu, u gradu u kojem sam rođen, kao što znate, za razliku od drugih članova Predsedništva BiH, jesam u BiH, jesam ovde kao predsednik Srbije da kažem još jednom: vitalni interes države Srbije jeste očuvanje države BiH, njene celovitosti, da se Srbija zalaže za očuvanje granica i protivi se menjanju granica. Ovde sam i da kažem da sam prijatelj BiH, i da je Srbija prijatelj BiH, i da ću sve učiniti da ti odnosi budu najbolji mogući.”
Predsjednik Srbije, istovremeno, odbacio je navode iz najtiražnijeg i, kako se smatra, najuticajnijeg dnevnog lista u BiH, Dnevnog avaza, da je, naime, nedavno sa predsjednikom Hrvatske Stipom Mesićem pregovarao o novoj teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine:
“Nismo imali ni vremena da razgovaramo o BiH, sem da smo konstatovali da sve države treba da opstanu ovakve kakve jesu i da se granice ne mogu menjati i voleo bih kada me sledeći put u gradu Sarajevu ne bi dočekivala jedna vest koja nema nikakve veze sa istinom.”
Na zamjerke da nikada nije osudio pozive za referendum za otcjepljenje Republika Srpske iz BiH, Boris Tadić odgovara da je ta situacija, po njemu, veoma jasna:
“Nemam što da osudim nešto takvo, s obzirom da je to praktično nemoguće, vrlo jednostavna situacija. Ne bih želio da uspostavljam bilo kakve paralele između Kosova i BiH, jer Banditerova komisija definisala je statuse republika i statuse pokrajina. Ono što je moj princip jeste: ne dovoditi u pitanje opstanak postojećih država - ni kada je u pitanju Srbija, ni kada je u pitanju BiH.”
Pak, ono što u ovom trenutku najviše opterećuje veze dvije države jeste tužba za agresiju i genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu protiv Srbije i Crne Gore, odnosno sada Srbije. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić kaže, tek, da je to pitanje pomenuto tokom razgovora:
“Mi smo tu iznijeli već poznate stavove, odnosno razlike o ovom pitanju o kojem nije moguće postići bilo kakav politički dogovor i konsenzus.”
Predsjednik Republike Srbije Boris Tadić smatra da tužba ne doprinosi razvijanju bolje saradnje dvije države:
“Ja smatram da pitanje tužbe BiH protiv Srbije, nekada Srbije i Crne Gore, opterećuje naše odnose. I smatram da postoje i drugi modaliteti da se to pitanje reši. Ja razumem senzitivnost tog pitanja za unutrašnje političke prilike u BiH i razumem zašto ne postoji ni zajednički stav. Ali istovremeno uvek kada imamo sudske procese jednih prema drugima, kada imamo i političke procese, moramo da vodimo računa kakve će biti konzekvence tih procesa na generacije koje tek dolaze.”
Pak, u odnosima dvije zemlje za BiH je najvažnije poštivanja postojećih granica, poruka je Sulejmana Tihića:
“Potvrdili smo još jedanput teritorijalni integritet i suverenitet naših zemalja u međunarodno priznatim granicama. U tom pravcu smo istakli značaj što skorijeg potpisivanja sporazuma o granicama i drugim pitanjima vezanim za taj sporazum. Podvukli smo potrebu pronalaženja mirnog rješenja pitanja statusa Kosova dogovorom Beograda i Prištine, u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta sigurnosti, principima Kontakt grupe - i ja sam još jednaput ponovio, odnosno odbacio bilo kakvo povezivanje budućeg statusa Kosova sa teritorijalnim integritetom i suverenitetom BiH.”
Ni predsjednik Srbije Boris Tadić nema drugačiji stav kada su u pitanju granice između dvije države, pa je to želio izraziti na svoj, sarajevski, način:
“Dakle, danas jesam u Sarajevu, u gradu u kojem sam rođen, kao što znate, za razliku od drugih članova Predsedništva BiH, jesam u BiH, jesam ovde kao predsednik Srbije da kažem još jednom: vitalni interes države Srbije jeste očuvanje države BiH, njene celovitosti, da se Srbija zalaže za očuvanje granica i protivi se menjanju granica. Ovde sam i da kažem da sam prijatelj BiH, i da je Srbija prijatelj BiH, i da ću sve učiniti da ti odnosi budu najbolji mogući.”
Predsjednik Srbije, istovremeno, odbacio je navode iz najtiražnijeg i, kako se smatra, najuticajnijeg dnevnog lista u BiH, Dnevnog avaza, da je, naime, nedavno sa predsjednikom Hrvatske Stipom Mesićem pregovarao o novoj teritorijalnoj podjeli Bosne i Hercegovine:
“Nismo imali ni vremena da razgovaramo o BiH, sem da smo konstatovali da sve države treba da opstanu ovakve kakve jesu i da se granice ne mogu menjati i voleo bih kada me sledeći put u gradu Sarajevu ne bi dočekivala jedna vest koja nema nikakve veze sa istinom.”
Na zamjerke da nikada nije osudio pozive za referendum za otcjepljenje Republika Srpske iz BiH, Boris Tadić odgovara da je ta situacija, po njemu, veoma jasna:
“Nemam što da osudim nešto takvo, s obzirom da je to praktično nemoguće, vrlo jednostavna situacija. Ne bih želio da uspostavljam bilo kakve paralele između Kosova i BiH, jer Banditerova komisija definisala je statuse republika i statuse pokrajina. Ono što je moj princip jeste: ne dovoditi u pitanje opstanak postojećih država - ni kada je u pitanju Srbija, ni kada je u pitanju BiH.”
