Sve su češće političke ocjene da Republika Srpska sa sebe želi da skine teret odgovornosti zbog nesaradnje sa Haškim tribunalom. To se posebno dešava u ovogodišnjem periodu zatišja nakon prošlogodišnje uspješne saradnje vlada Republike Srpske i Srbije kada je Hagu isporučeno čak 11 haških optuženika.
U najnovijem izvještaju o saradnji sa Haškim tribunalom, koji je sinoć usvojila Narodna skupština Republike Srpske, navodi se da je upućen i jasan zahtjev Tužilaštvu Bosne i Hercegovine da sa svog nivoa organizuje i koordinira jednu kvalitetnu istragu na pronalasku haških optuženika.
Šef poslaničkog kluba Stranke demokratske akcije u Narodnoj skupštini Tarik Sadović:
«Zaista postoji ta namjera da se odgovornost radi te nesaradnje raspodijeli na, ono što se kaže, čitavu BiH kako bi taj pritisak na RS popustio. I izvjesno je da je to bila i jedna od namjera predlagača ovih zaključaka.»
U Haškom tribunalu ipak smatraju da je najveća odgovornost na Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini na ispunjavanju haških obaveza. Predstavnik Kancelarije Haškog tribunala u Bosni i Hercegovini Matijas Helman:
«Što se tiče konkretno saradnje RS-a sa Tribunalom, glavna tužiteljica Karla del Ponte je nedavno pred Savjetom bezbjednosti rekla da RS mora da pojača značajno svoje napore da locira i uhapsi bjegunce. I ona je rekla da iako je nejasno da li Radovan Karadžić i dalje ponekad boravi ili putuje kroz RS, prema njenom mišljenju je jasno da dio njegove mreže podrške jeste tamo. I ona se također žalila da se zapravo smanjila saradnja RS-a sa Tribunalom.»
Šef Sekretarijata Vlade Republike Srpske za odnose sa Haškim tribunalom Jovan Spaić navodi kako entitetske institucije ulažu sve napore da bi se ostvarila potpuna saradnja sa Hagom. Međutim, Spaić smatra i da tu postoje obaveze državnih institucija:
«Jednostavno, u postupku prenošenja nekih nedležnosti iz entiteta, pa i RS-a, na nivo BiH neke institucije vlasti ne mogu sebe isključiti iz izvršavanja ove obaveze. Obaveze prema Haškom tribunalu su obaveze BiH, a samim time, naravno, i RS-a.»
Spajić nije mogao kazati da li se uskoro mogu očekivati novi rezultati na pronalaženju haških bjegunaca. Naveo je kako je samo u posljednja tri mjeseca provedeno niz aktivnosti, među kojima su stalni nadzor Karadžićeve porodice, te pronalaženje Mladićevih jataka, a u nekoliko navrata provedene su i kontrole, te blokada područja duž lijeve obale Drine. Rezultati akcija su da tražena lica nisu otkrivena.
Pitali smo i građane kakav je njihov stav o tome u kom pravcu bi trebala teći saradnja sa Haškim tribunalom:
«Pa, trebalo bi ga ugasiti. To za mene ne postoji. On nije postojao za mene od prvog dana. I vjerujte da ne postoji ni sad. On je za mene mrtvo slovo na papiru.»
«Izgleda da će se to i promijeniti.»
«To bi trebalo spustiti i dati da se tijem koji su osumnjičeni sudi u svakoj zemlji.»
«Nemaju perspektivu, po mome.»
«Katastrofa za srpski narod. Loše. Ne valja.»
«Ima Boga. Valjda će doći njima kraj.»
U najnovijem izvještaju o saradnji sa Haškim tribunalom, koji je sinoć usvojila Narodna skupština Republike Srpske, navodi se da je upućen i jasan zahtjev Tužilaštvu Bosne i Hercegovine da sa svog nivoa organizuje i koordinira jednu kvalitetnu istragu na pronalasku haških optuženika.
Šef poslaničkog kluba Stranke demokratske akcije u Narodnoj skupštini Tarik Sadović:
«Zaista postoji ta namjera da se odgovornost radi te nesaradnje raspodijeli na, ono što se kaže, čitavu BiH kako bi taj pritisak na RS popustio. I izvjesno je da je to bila i jedna od namjera predlagača ovih zaključaka.»
U Haškom tribunalu ipak smatraju da je najveća odgovornost na Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini na ispunjavanju haških obaveza. Predstavnik Kancelarije Haškog tribunala u Bosni i Hercegovini Matijas Helman:
«Što se tiče konkretno saradnje RS-a sa Tribunalom, glavna tužiteljica Karla del Ponte je nedavno pred Savjetom bezbjednosti rekla da RS mora da pojača značajno svoje napore da locira i uhapsi bjegunce. I ona je rekla da iako je nejasno da li Radovan Karadžić i dalje ponekad boravi ili putuje kroz RS, prema njenom mišljenju je jasno da dio njegove mreže podrške jeste tamo. I ona se također žalila da se zapravo smanjila saradnja RS-a sa Tribunalom.»
Šef Sekretarijata Vlade Republike Srpske za odnose sa Haškim tribunalom Jovan Spaić navodi kako entitetske institucije ulažu sve napore da bi se ostvarila potpuna saradnja sa Hagom. Međutim, Spaić smatra i da tu postoje obaveze državnih institucija:
«Jednostavno, u postupku prenošenja nekih nedležnosti iz entiteta, pa i RS-a, na nivo BiH neke institucije vlasti ne mogu sebe isključiti iz izvršavanja ove obaveze. Obaveze prema Haškom tribunalu su obaveze BiH, a samim time, naravno, i RS-a.»
Spajić nije mogao kazati da li se uskoro mogu očekivati novi rezultati na pronalaženju haških bjegunaca. Naveo je kako je samo u posljednja tri mjeseca provedeno niz aktivnosti, među kojima su stalni nadzor Karadžićeve porodice, te pronalaženje Mladićevih jataka, a u nekoliko navrata provedene su i kontrole, te blokada područja duž lijeve obale Drine. Rezultati akcija su da tražena lica nisu otkrivena.
Pitali smo i građane kakav je njihov stav o tome u kom pravcu bi trebala teći saradnja sa Haškim tribunalom:
«Pa, trebalo bi ga ugasiti. To za mene ne postoji. On nije postojao za mene od prvog dana. I vjerujte da ne postoji ni sad. On je za mene mrtvo slovo na papiru.»
«Izgleda da će se to i promijeniti.»
«To bi trebalo spustiti i dati da se tijem koji su osumnjičeni sudi u svakoj zemlji.»
«Nemaju perspektivu, po mome.»
«Katastrofa za srpski narod. Loše. Ne valja.»
«Ima Boga. Valjda će doći njima kraj.»
