Ni današnji sastanak radnih skupina Hrvatske i Bosne i Hercegovine za rješavanje pitanja izgradnje pelješkog mosta nije donio neka konkretnija rješenja. Razgovaralo se o visini budućeg fiksnog mosta, ali i to će biti riješeno tek za petnaestak dana, a ako se dvije strane ne slože, hrvatska strana krenut će u izgradnju pokretnog mosta, najavio je državni tajnik Branko Bačić. Dakle, hrvatska Vlada ne misli odustati od investicije – po najskromnijim procjenama – između 150 i 200 milijuna eura u izgradnju mosta do poluotoka Pelješca. Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta:
„Taj most se gradi preko hrvatskog teritorija, i kad je u pitanju kopno i kad je u pitanju more. To su unutrašnje morske vode na kojima Hrvatska ima apsolutni suverenitet. Prema tome, to nije upitno i Hrvatska ima pravo spajati svoje dijelove kako ona želi i kako ona hoće. To je naše pravo i mislim da od toga zasigurno nećemo odustati, jer je gradnja tog mosta od nacionalnog interesa, ali i itekako od lokalnog interesa.“
Hrvatski predsjednik Mesić ni danas ne krije da se protivi izgradnji mosta do Pelješca. On bi radije da se u zaleđu Neuma napravi tunel, a strahuje i da će se zbog izgradnje mosta do Pelješca kasniti sa izgradnjom pravog prioriteta, a to je povezivanje Dubrovnika sa ostatkom Hrvatske autocestom:
„Ja samo tvrdim da nije bilo javnog natječaja, da je poduzeće koje je dobilo projektiranje privatno poduzeće, u kome je jedan od vlasnika Jure Radić. Ono se samo zove Institut građevinarstva Hrvatske, ali to je privatna firma, a za privatnu firmu nisam vidio u regulativi da može dobiti tako velik posao, milijunske vrijednosti, bez natječaja. Dakle, ja tražim samo da se radi u skladu sa hrvatskim zakonima i da se provede rasprava. Ja bih zanemario i ovo notorno kršenje kad bi se provela rasprava, i da dođemo do najboljeg rješenja.“
Jedan od onih koji upozoravaju da se u cijeloj priči oko pelješkog mosta najviše zanemaruje struka je profesor Jure Radnić sa katedre Betonskih konstrukcija za mostove splitskog Građevinskog fakulteta:
„Nažalost mislim da tu struka neće dati ne samo zadnju riječ, nego da se tu pitanje struke neće puno uvažavati, odnosno pod ,stručnim‘ obrazloženjima realizirat će se ideje koje su u interesu odre)enih pojedinaca ili lobija.“
On se zalaže za izgradnju tunela u zaleđu Neuma na relaciji Brest – Duži u duljini od 5,5 kilometara. Zašto?
„Povezivanje Pelješca mostom ima niz nedostataka. Njegova je cijena previsoka u odnosu na koristi koje pruža. Bez obzira na veličinu gabarita slobodnog plovnog puta ispod mosta, njegova bi izgradnja trajno remetila plovidbu prema malostonskom kanalu i zaljevu Klek – Neum. Bosna i Hercegovina bi imala trajan osjećaj getoizacije svog obalnog pojasa, koji je ionako u okruženju hrvatskog mora. Izgradnja temelja i uporaba mosta utjecali bi na ekologiju mora, podmorja i priobalja u malostonskom kanalu i zaljevu Klek – Neum, što može imati neželjene posljedice na uzgoj školjki i ribe u kanalu.“
„Taj most se gradi preko hrvatskog teritorija, i kad je u pitanju kopno i kad je u pitanju more. To su unutrašnje morske vode na kojima Hrvatska ima apsolutni suverenitet. Prema tome, to nije upitno i Hrvatska ima pravo spajati svoje dijelove kako ona želi i kako ona hoće. To je naše pravo i mislim da od toga zasigurno nećemo odustati, jer je gradnja tog mosta od nacionalnog interesa, ali i itekako od lokalnog interesa.“
Hrvatski predsjednik Mesić ni danas ne krije da se protivi izgradnji mosta do Pelješca. On bi radije da se u zaleđu Neuma napravi tunel, a strahuje i da će se zbog izgradnje mosta do Pelješca kasniti sa izgradnjom pravog prioriteta, a to je povezivanje Dubrovnika sa ostatkom Hrvatske autocestom:
„Ja samo tvrdim da nije bilo javnog natječaja, da je poduzeće koje je dobilo projektiranje privatno poduzeće, u kome je jedan od vlasnika Jure Radić. Ono se samo zove Institut građevinarstva Hrvatske, ali to je privatna firma, a za privatnu firmu nisam vidio u regulativi da može dobiti tako velik posao, milijunske vrijednosti, bez natječaja. Dakle, ja tražim samo da se radi u skladu sa hrvatskim zakonima i da se provede rasprava. Ja bih zanemario i ovo notorno kršenje kad bi se provela rasprava, i da dođemo do najboljeg rješenja.“
Jedan od onih koji upozoravaju da se u cijeloj priči oko pelješkog mosta najviše zanemaruje struka je profesor Jure Radnić sa katedre Betonskih konstrukcija za mostove splitskog Građevinskog fakulteta:
„Nažalost mislim da tu struka neće dati ne samo zadnju riječ, nego da se tu pitanje struke neće puno uvažavati, odnosno pod ,stručnim‘ obrazloženjima realizirat će se ideje koje su u interesu odre)enih pojedinaca ili lobija.“
On se zalaže za izgradnju tunela u zaleđu Neuma na relaciji Brest – Duži u duljini od 5,5 kilometara. Zašto?
„Povezivanje Pelješca mostom ima niz nedostataka. Njegova je cijena previsoka u odnosu na koristi koje pruža. Bez obzira na veličinu gabarita slobodnog plovnog puta ispod mosta, njegova bi izgradnja trajno remetila plovidbu prema malostonskom kanalu i zaljevu Klek – Neum. Bosna i Hercegovina bi imala trajan osjećaj getoizacije svog obalnog pojasa, koji je ionako u okruženju hrvatskog mora. Izgradnja temelja i uporaba mosta utjecali bi na ekologiju mora, podmorja i priobalja u malostonskom kanalu i zaljevu Klek – Neum, što može imati neželjene posljedice na uzgoj školjki i ribe u kanalu.“
