Iako se Sulejman Tihić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, vratio iz Vašingtona s porukom američke administracije da bh. političari imaju još jednu šansu da obnove propale pregovore o ustavnim promjenama, većina stranaka u BiH smatra da priča o ustavnim promjenama može biti eventualno nastavljena tek poslije izbora. Predsjedavajući Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihić, nakon posjete Sjedinjenim Državama, pozvao je političke partije da u državnom Parlamentu ponovo počnu razgovore o izmjenama Ustava BiH, budući da je, kaže Tihić, američka administracija voljna podržati još jednu priliku.
No, većina političkih partija u BiH smatra da priča o ustavnim promjenama može biti nastavljena tek nakon izbora. S druge strane, nove prijedloge izmjene Ustava još uvijek nije spremna ponuditi niti jedna politička opcija. Učesnici pregovora iz RS-a navode da o promjenama Ustava u Federaciji nema političkog jedinstva. Mladen Ivanić, Partija demokratskog progresa:
«Mislim da je besmisleno i komentarisati bilo kakve prijedloge te vrste sve dok se ne obezbijedi taj potrebni, minimalni broj glasova iz Federacije, jer dosadašnje aktivnosti nisu propale zbog bilo čega iz RS-a nego zbog Federaciije. Zato očekujem kao preduslov garanciju da je obezbijeđena adekvatna podrška ustavnim promjenama iz Federacije i tek onda se može razgovarati o eventualnom nastavku.»
Dragan Čavić, Srpska demokratska stranka:
«Koliko znam, ima mnogo oprečnih stavova između samih učesnika u dosadašnjim pregovorima o ustavnim promjenama. Nakon činjenice da su one propale zbog nedostatka dva glasa iz Federacije i na toj činjenici se zaustavljam. Sve ostalo, po meni, nema logike i uopšte ne vjerujem da je moguće organizovati bilo kakvu novu priču o ustavnim promjenama prije izbora.»
Političke partije u Federaciji koje su bile protiv amandmana kažu da treba sačekati rezultate izbora. Mirnes Ajanović, Bosanska stranka, koja je zajedno sa Strankom za BiH i SDU formirala Patriotski blok:
«Trebaju nam ustavne promjene, ali radi okolnosti predizborne kampanje, radi okolnosti donošenja odluke tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore, okolnosti da Bečka konvencija omogućava da donošenje odluke o poništenju Dejtonskog sporazuma u smislu da vraćanjem ustava RBiH ukinemo entitete, dakle legitimnim putem, da sada usvojimo amandmane sve to uništavamo i nemamo više mogućnosti da radimo bilo šta. S te strane mi smatramo da je nerealno sada raspravljati o tome, a da ne govorimo o sadržaju amandmana, koji su loši.»
Prema poslovniku o radu državnog parlamenta, isti prijedlog amandmana na Ustav može se ponovo uputiti u parlamentarnu proceduru tek nakon šest mjeseci, upozoravaju iz Hrvatskog bloka, stranaka sa hrvatskim predznakom koje su formirale blok kako bi ujedinile stavove protiv ponuđenih ustavnih amandmana. Ivan Madunić:
«Ne razumijem šta je ovim ljudima koji tako zdušno zagovaraju te promjene. Ovdje sada mislim na SDP, mislim na SDA, za Srbe me to ne čudi. Je li im rečeno negdje tamo, iza:’Čitavu Bosnu nikada nećete moći poklopiti, bolje vam je uzmite pola’? A Hrvatima je poruka još 1998. od veleposlanika Henda, engleskog veleposlanika: ’Vaša sudbina u BiH je ili asimilacija ili iseljenje.’ Ja mislim da su to strašne poruke koje su tada poslane. Niko ih nije demantirao. A ovo što se radilo od strane bošnjačkih stranaka je ono što me je još posebno iznenađivalo. Dakle, ne vjerujem da će biti toliko bezobraznih ljudi da će ponovno takvu podlu formulu ponuditi u državnom parlamentu.»
Iz SDA upozoravaju da bi se odnos međunarodnih institucija mogao promijeniti prema BiH ukoliko političari ne pokažu zrelost da promijene ono što je do sada onemogućavalo efikasno funkcionisanje države. Tarik Sadović:
«Zabrinjava nešto što je, čini mi se, promaklo široj javnosti, a to su najave Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda da bi BiH mogla trpjeti teške posljedice neprovođenja ustavnih promjena. U tom smislu, ja mislim da treba nastaviti rad na ustavnim amandmanima, jer BiH ne smije čekati naredne 4 godine da se održi status kvo koji, nažalost, odgovara nekim političkim subjektima, a što bi od ove države i od njenih građana napravilo taoca ipak jedne dnevne politike koja služi uskoj grupi ljudi, a ne najširoj javnosti.»
Drugi, pak, smatraju da su važniji interesi naroda u BiH. Dobrica Jonjić, Nova hrvatska inicijativa:
«Najave američke administracije, kao i administracije Evropske unije, te nekih domaćih političara da propali paket ustavnih reformi treba ponovno nametnuti kao glavnu temu u Parlamentarnoj skupštini BiH, NHI ocjenjuje nerealnim s jedne strane, a s druge strane ponovnim pokušajem da se jednom narodu, u konkretnom slučaju hrvatskome, nametnu ustavne promjene koje bi njega de fakto definirale kao nacionalnu manjinu.»
No, većina političkih partija u BiH smatra da priča o ustavnim promjenama može biti nastavljena tek nakon izbora. S druge strane, nove prijedloge izmjene Ustava još uvijek nije spremna ponuditi niti jedna politička opcija. Učesnici pregovora iz RS-a navode da o promjenama Ustava u Federaciji nema političkog jedinstva. Mladen Ivanić, Partija demokratskog progresa:
«Mislim da je besmisleno i komentarisati bilo kakve prijedloge te vrste sve dok se ne obezbijedi taj potrebni, minimalni broj glasova iz Federacije, jer dosadašnje aktivnosti nisu propale zbog bilo čega iz RS-a nego zbog Federaciije. Zato očekujem kao preduslov garanciju da je obezbijeđena adekvatna podrška ustavnim promjenama iz Federacije i tek onda se može razgovarati o eventualnom nastavku.»
Dragan Čavić, Srpska demokratska stranka:
«Koliko znam, ima mnogo oprečnih stavova između samih učesnika u dosadašnjim pregovorima o ustavnim promjenama. Nakon činjenice da su one propale zbog nedostatka dva glasa iz Federacije i na toj činjenici se zaustavljam. Sve ostalo, po meni, nema logike i uopšte ne vjerujem da je moguće organizovati bilo kakvu novu priču o ustavnim promjenama prije izbora.»
Političke partije u Federaciji koje su bile protiv amandmana kažu da treba sačekati rezultate izbora. Mirnes Ajanović, Bosanska stranka, koja je zajedno sa Strankom za BiH i SDU formirala Patriotski blok:
«Trebaju nam ustavne promjene, ali radi okolnosti predizborne kampanje, radi okolnosti donošenja odluke tužbe BiH protiv Srbije i Crne Gore, okolnosti da Bečka konvencija omogućava da donošenje odluke o poništenju Dejtonskog sporazuma u smislu da vraćanjem ustava RBiH ukinemo entitete, dakle legitimnim putem, da sada usvojimo amandmane sve to uništavamo i nemamo više mogućnosti da radimo bilo šta. S te strane mi smatramo da je nerealno sada raspravljati o tome, a da ne govorimo o sadržaju amandmana, koji su loši.»
Prema poslovniku o radu državnog parlamenta, isti prijedlog amandmana na Ustav može se ponovo uputiti u parlamentarnu proceduru tek nakon šest mjeseci, upozoravaju iz Hrvatskog bloka, stranaka sa hrvatskim predznakom koje su formirale blok kako bi ujedinile stavove protiv ponuđenih ustavnih amandmana. Ivan Madunić:
«Ne razumijem šta je ovim ljudima koji tako zdušno zagovaraju te promjene. Ovdje sada mislim na SDP, mislim na SDA, za Srbe me to ne čudi. Je li im rečeno negdje tamo, iza:’Čitavu Bosnu nikada nećete moći poklopiti, bolje vam je uzmite pola’? A Hrvatima je poruka još 1998. od veleposlanika Henda, engleskog veleposlanika: ’Vaša sudbina u BiH je ili asimilacija ili iseljenje.’ Ja mislim da su to strašne poruke koje su tada poslane. Niko ih nije demantirao. A ovo što se radilo od strane bošnjačkih stranaka je ono što me je još posebno iznenađivalo. Dakle, ne vjerujem da će biti toliko bezobraznih ljudi da će ponovno takvu podlu formulu ponuditi u državnom parlamentu.»
Iz SDA upozoravaju da bi se odnos međunarodnih institucija mogao promijeniti prema BiH ukoliko političari ne pokažu zrelost da promijene ono što je do sada onemogućavalo efikasno funkcionisanje države. Tarik Sadović:
«Zabrinjava nešto što je, čini mi se, promaklo široj javnosti, a to su najave Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda da bi BiH mogla trpjeti teške posljedice neprovođenja ustavnih promjena. U tom smislu, ja mislim da treba nastaviti rad na ustavnim amandmanima, jer BiH ne smije čekati naredne 4 godine da se održi status kvo koji, nažalost, odgovara nekim političkim subjektima, a što bi od ove države i od njenih građana napravilo taoca ipak jedne dnevne politike koja služi uskoj grupi ljudi, a ne najširoj javnosti.»
Drugi, pak, smatraju da su važniji interesi naroda u BiH. Dobrica Jonjić, Nova hrvatska inicijativa:
«Najave američke administracije, kao i administracije Evropske unije, te nekih domaćih političara da propali paket ustavnih reformi treba ponovno nametnuti kao glavnu temu u Parlamentarnoj skupštini BiH, NHI ocjenjuje nerealnim s jedne strane, a s druge strane ponovnim pokušajem da se jednom narodu, u konkretnom slučaju hrvatskome, nametnu ustavne promjene koje bi njega de fakto definirale kao nacionalnu manjinu.»
