Centralna izborna komisija BiH raspisala je danas neposredne izbore za 2006. godinu koji će se održati 1. oktobra. Na ovim izborima građani će birati Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamenta BiH, entitetske skupštine, predsjednika i potpredsjednika RS i skupštine kantona u Federaciji.
Nakon što nisu usvojene ustavne reforme, izbori će biti održani prema postojećem ustavu, kaže predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić:
“Vama je poznato da nisu planirane, najavljene ustavne promjene i ovi izbori se održavaju u okvirima postojećeg, dosadašnjeg ustavnog okvira, ali sa dobrim dijelom izmijenjenim izbornim zakonodavstvom. Na današnji dan u BiH u centralnom biračkom spisku upisano je 2, 644.545 birača. To je za nekih 280.000 birača više nego što je to bilo u dosadašnjem centralnom biračkom spisku.“
Novim izbornim zakonom predizborna kampanja političkih stranaka smanjena je sa 60 na 30 dana, ali ona traje već mjesecima, koliko i rasprave o ustavnim promjenama u BiH. Lider Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija kaže kako su svi oni koji odbili glasati za promjenu Ustava računali na glasove birača:
“Prirodno, Šešeljevi radikali, Silajdžićevi lažni reformatori, patrioti - kako vole da se zovu – i Bobanov HDZ ja očekujem da oni u narednih 15 do 20 dana ponude zajedno novi ustav BiH, jer ako su imali dovoljno pameti i hrabrosti da se suprotstave ovome, onda valjda imaju i neki plan. Prirodno, ako tako nešto urade, siguran sam da će onda birači to da nagrade na narednim izborima. Oni su očigledno ovo sve uradili s namjerom, kako oni misle, da bi njihov neformalni lider, gospodin Silajdžić, jedini živi i na slobodi potpisnik Dejtonskog sporazuma, mogao bolje proći po ovakvim izbornim pravilima. Ja čisto sumnjam.“
Beriz Belkić, iz Stranke za BiH, naglašava kako će politička prepirka oko ustavnih promjena značajno uticati na ishod predstojećih izbora, ali i da će se građani odlučivati po sistemu crno - bijelo:
“Bojim se da hoće doći do diferencijacije na tom planu, ali na pojednostavljen način. Ljudi koji su glasali za amandmane će se na neki način tretirati kao ljudi koji su željeli neke promjene, a ljudi koji nisu glasali za amandmane da su kao, eto, željeli da zadrže postojeće stanje. Ili druga varijanta: da ovi koji su glasali protiv amandmana su branili BiH, aovi, opet, koji su glasali za amandmane da su na neki način odstupili od branjenja BiH. Ja se bojim da to neće biti odraz potpunog razumijevanja o čemu se tu zapravo radilo, nego da će doći jednostavno do inercije, kao što se to u BiH često dešava.“
Neuspjele ustavne promjene, ali i reforma policije, sigurno će značajno uticati na rezultate narednih izbora, slaže se i Mladen Bosić, iz Srpske demokratske stranke, te dodaje kako bi kritičari predloženih promjena u ovom trenutku mogli imati više uspjeha:
“Jasno je već sada da političke stranke koje su bile protiv usvajanja amandmana na Ustav BiH, ustvari, grade svoju političku platformu na tom, kako u Federciji tako i u RS-u. U RS-u čak imate i objedinjavanje stranaka koje imaju za cilj da naprave političku platformu, odnosno dobar izborni rezultat na kritici predložene promjene Ustava. U ovom trenutku mi se čini da će kritičari predloženih promjena Ustava više profitirati od ove sada situacije. Mislim da su stvorili uslove odbijanjem amandmana da se u izvjesnoj mjeri radikalizuje politička situacija u BiH i da će to sigurno imati posljedica.“
Pored ustavnih promjena, građanima će se u predizbornoj kampanji govoriti i o počinjenom kriminalu i korupciji, te o neuspjeloj privatizaciji. Bez obzira na rezulate izbora, građani BiH bi, ipak, trebali imati na umu da će
oktobarski izbori koštati između 8 i 9 miliona konvertibilnih maraka, te kako taj veliki novac ne bi smio biti uzaludno potrošen.
Nakon što nisu usvojene ustavne reforme, izbori će biti održani prema postojećem ustavu, kaže predsjednik Centralne izborne komisije BiH Branko Petrić:
“Vama je poznato da nisu planirane, najavljene ustavne promjene i ovi izbori se održavaju u okvirima postojećeg, dosadašnjeg ustavnog okvira, ali sa dobrim dijelom izmijenjenim izbornim zakonodavstvom. Na današnji dan u BiH u centralnom biračkom spisku upisano je 2, 644.545 birača. To je za nekih 280.000 birača više nego što je to bilo u dosadašnjem centralnom biračkom spisku.“
Novim izbornim zakonom predizborna kampanja političkih stranaka smanjena je sa 60 na 30 dana, ali ona traje već mjesecima, koliko i rasprave o ustavnim promjenama u BiH. Lider Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija kaže kako su svi oni koji odbili glasati za promjenu Ustava računali na glasove birača:
“Prirodno, Šešeljevi radikali, Silajdžićevi lažni reformatori, patrioti - kako vole da se zovu – i Bobanov HDZ ja očekujem da oni u narednih 15 do 20 dana ponude zajedno novi ustav BiH, jer ako su imali dovoljno pameti i hrabrosti da se suprotstave ovome, onda valjda imaju i neki plan. Prirodno, ako tako nešto urade, siguran sam da će onda birači to da nagrade na narednim izborima. Oni su očigledno ovo sve uradili s namjerom, kako oni misle, da bi njihov neformalni lider, gospodin Silajdžić, jedini živi i na slobodi potpisnik Dejtonskog sporazuma, mogao bolje proći po ovakvim izbornim pravilima. Ja čisto sumnjam.“
Beriz Belkić, iz Stranke za BiH, naglašava kako će politička prepirka oko ustavnih promjena značajno uticati na ishod predstojećih izbora, ali i da će se građani odlučivati po sistemu crno - bijelo:
“Bojim se da hoće doći do diferencijacije na tom planu, ali na pojednostavljen način. Ljudi koji su glasali za amandmane će se na neki način tretirati kao ljudi koji su željeli neke promjene, a ljudi koji nisu glasali za amandmane da su kao, eto, željeli da zadrže postojeće stanje. Ili druga varijanta: da ovi koji su glasali protiv amandmana su branili BiH, aovi, opet, koji su glasali za amandmane da su na neki način odstupili od branjenja BiH. Ja se bojim da to neće biti odraz potpunog razumijevanja o čemu se tu zapravo radilo, nego da će doći jednostavno do inercije, kao što se to u BiH često dešava.“
Neuspjele ustavne promjene, ali i reforma policije, sigurno će značajno uticati na rezultate narednih izbora, slaže se i Mladen Bosić, iz Srpske demokratske stranke, te dodaje kako bi kritičari predloženih promjena u ovom trenutku mogli imati više uspjeha:
“Jasno je već sada da političke stranke koje su bile protiv usvajanja amandmana na Ustav BiH, ustvari, grade svoju političku platformu na tom, kako u Federciji tako i u RS-u. U RS-u čak imate i objedinjavanje stranaka koje imaju za cilj da naprave političku platformu, odnosno dobar izborni rezultat na kritici predložene promjene Ustava. U ovom trenutku mi se čini da će kritičari predloženih promjena Ustava više profitirati od ove sada situacije. Mislim da su stvorili uslove odbijanjem amandmana da se u izvjesnoj mjeri radikalizuje politička situacija u BiH i da će to sigurno imati posljedica.“
Pored ustavnih promjena, građanima će se u predizbornoj kampanji govoriti i o počinjenom kriminalu i korupciji, te o neuspjeloj privatizaciji. Bez obzira na rezulate izbora, građani BiH bi, ipak, trebali imati na umu da će
oktobarski izbori koštati između 8 i 9 miliona konvertibilnih maraka, te kako taj veliki novac ne bi smio biti uzaludno potrošen.
