Crnogorska opozicija predvođena Demokratskom partijom socijalista (DPS) blokirala je sjednicu Skupštine 21. januara, na čijem dnevnom redu je rasprava i usvajanje budžeta za 2025.
Šta može Mandić?
Predsjednik Skupštine poslaniku koji narušava red može izreći opomenu, oduzimanje riječi ili udaljenje sa sjednice.
Poslanik kome je izrečena mjera udaljenja je dužan da odmah napusti sjednicu. Ukoliko odbije, predsjednik Skupštine će naložiti službi obezbjeđenja da ga udalji sa sjednice.
Ova mjera primjenjuje se za period od 15 dana od dana izricanja.
Poslanik koji je udaljen sa sjednice, međutim, ima pravo da prisustvuje sjednici Skupštine kada se glasa.
Nakon što je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić otvorio sjednicu, poslanici opozicije su ustali sa svojih mjesta i stali pred njegov sto.
"Vidite u kakvim uslovima radimo, a treba da raspravljamo o važnoj stvari. Autoritet parlamenta se dovodi u pitanje", rekao je Mandić.
Mandić je najavio da će poslanicima koji su ustali sa mjesta pismenim putem dostaviti kaznene mjere. Nije precizirao kada će sjednica biti nastavljena.
Opozicija od 20. decembra sprječava skupštinska zasjedanja, tražeći da se poništi odluka o razrješenju sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović donesena decembra prošle godine, a koju smatraju protivzakonitom.
Predsjednik DPS Danijel Živković je rekao da je blokada u funkciji zaštite Ustava:
"Vlast je trebala da vodi računa o posljedicama koje smo najavili zbog kršenja Ustava. Vlast je odgovorna i teret ovoga je na vlasti".
Iz stranke premijera Milojka Spajića su poručili opozicija radi protiv građana i države.
"Ovim činom, opozicija direktno ugrožava javne finansije, stabilnost i ugled Crne Gore pred stranim investitorima i međunarodnim partnerima", saopštili su iz Pokreta Evropa sad (PES).
Evropska unija nudi pomoć
O blokadi rada parlamenta bilo je riječi i tokom zvanične posjete evropske komesarke za proširenje Marte Kos Crnoj Gori, koja je ponudila pomoć Evropske komisije kako bi se normalizovao rad parlamenta.
Iz Delegacije Evropske unije su predložili uključivanje Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Savjeta Evrope, u rješavanje ustavne i parlamentarne krize.
Iako DPS nije javno odbio ove predloge, premijer Spajić ih je u ponedeljak na mreži X optužio za antievropsko djelovanje.
"Opozicija da se ne zove evropski savez, već sovjetski savez", naveo je Spajić aludirajući na zajednicu zemalja koju je osnovala Rusija koja se raspala početkom devedesetih.
Živković je utorak, 21. januara rekao da DPS "nema nikakav problem da se vlast konsultuje sa Venecijanskom komisijom".
Poslanik opozicionih Socijaldemokrata Nikola Zirojević je ponovio da sa kršenjem Ustava nema pogađanja:
"Ne znam kako je potrebno da saopštimo, napišemo, nacrtamo, ispjevamo, kako parlamentarnoj većini, tako i Delegaciji EU - oko poštovanja Ustava Crne Gore u Parlamentu Crne Gore ne pregovaramo!"
Zahtjevi opozicije
Podsjetimo, opozicija osim zahtjeva o poništenju razrješeja sutkinje Đuranović traži potpisivanje sporazuma sa vlastima da se neće mijenjati Ustav u oblasti identitetskih pitanja ni Zakon o crnogorskom državljanstvu.
Promjene Ustava koje se tiču službenog jezika i liberalizaciju sticanja crnogorskog državljanstva traže stranke bivšeg proruskog Demokratskog fronta koje predvodi Andrija Mandić.
Oni traže da srpski bude službeni čime bi se izjednačio sa crnogorskim jezikom, dok bi liberalizacija dobijanja državljanstva omogućila građanima i susjednih država da postanu crnogorski državljani.
Tome su se, osim opozicije, suprotstavile albanske stranke koje su u Vladi.
Premijer Spajić je rekao da će se o tome odlučivati konsenzusom svih stranaka.
Šta ako budžet ne bude usvojen?
Neusvajanje budžeta za 2025. zaustavlja zaduživanje, a servisiranje obaveza u narednom periodu je nemoguće, saopštio je ministar finansija Novica Vuković na sjednici Odbora za finansije 20. januara.
Kako je rekao plate i penzije će se isplaćivati iz tekućih prihoda do trenutka kada počnu da dospijevaju dugovi.
U prvom kvartalu ove godine dospijeva na naplatu 650 miliona eura dugova, rekao je Vuković:
"Kreditni ugovori su formulisani tako da, ukoliko ne platimo jednu ratu dospijeva kompletan dug. Ukoliko za auto put ne bismo isplatili jednu ratu dospjelo bi 650 miliona eura."
Ove godine za isplatu dugova treba 820 miliona eura, od čega najveći dio - 500 miliona dospijeva u aprilu.
Kako je upravo to najveće zaduženje iz vremena kada je na vlasti bio DPS iz Spajićevog Pokreta Evropa sad su naveli da vraćanje dugova saobotiraju isti oni koji su zadužili državu.
Neusvajanje budžeta ugrožava i implementaciju Plana rasta za Zapadni Balkan, koji Crnoj Gori omogućava pristup iznosu od oko 400 miliona eura, naveli su iz Ministarstva finansija.