Aktuelna proevropska predsjednica Moldavije Maia Sandu proglasila je pobjedu nad protivkandidatom koji se suočava s kritikama da je prijatelj Rusije Aleksandrom Stojanoglom, u drugom krugu predsjedničkih izbora održanih u nedjelju, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Preliminarni rezultati nakon prebrojavanja skoro svih glasačkih listića pokazuju da je Sandu dobila 55,4 posto glasova u odnosu na Stoianoglovih 44,6 posto, što je prednost od više od 165.000 glasova.
"Moldavijo, ti si pobjednica!" rekla je nešto iza ponoći Sandu.
"Danas ste, dragi Moldavci, održali lekciju o demokratiji, dostojnu da bude zapisana u istorijskim knjigama. Danas ste spasili Moldaviju! U našem izboru za dostojanstvenu budućnost, niko nije izgubio", dodala je ona.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je rezultat u poruci na X.
"Čestitam, draga Maia Sandu, na vašoj pobjedi večeras. Potrebna je rijetka vrsta snage da se savladaju izazovi s kojima ste se suočili na ovim izborima", napisala je von der Leyen. "Drago mi je što nastavljam raditi s vama prema evropskoj budućnosti za Moldaviju i njen narod."
Stoianoglo je pozvao svoje pristalice da ostanu mirni.
"Demokratija znači prije svega zrelost u suočavanju s rezultatom", rekao je on.
Stoianoglo je držao rano vodstvo koje je nastavilo da se smanjuje jer su se prebrojavali glasovi iz velikih gradova, gdje Sandu ima najveću podršku.
Centralna izborna komisija izvijestila je da je izlaznost premašila 54 posto, što je više nego u prvom krugu, ali i više nego u drugom krugu predsjedničkih izbora 2020. godine.
U državi koja se nalazi na raskrsnici političke podjele između istoka i zapada, aktualna predsjednica Maia Sandu pobijedila je 20. oktobra u prvom krugu izbora, s 42 posto osvojenih glasova.
Njen glavni protukandidat, bivši glavni tužitelj Aleksandar Stoianoglo, koji je dobio podršku proruske Stranke socijalista Moldavije, u prvom krugu je dobio 26 posto glasova birača.
"Lopovi žele kupiti naše glasove, žele kupiti našu državu, ali moć naroda je beskrajno veća od svake njihove zlobe. Snaga Moldavije je u svakome od vas. Glavu gore, Moldavci", kazala je Sandu novinarima na biralištu nakon što je glasala.
Izbori u Moldaviji održavaju se usred optužbi za rusko uplitanje u predsjedničku utrku i referendum o potencijalnoj daljnjoj integraciji Moldavije u Evropsku uniju, što je smjer koji Sandu i njezini pristaše podržavaju.
Angelica Caraman, predsjednica izbornog povjerenstva, rekla je da je do 16 sati službeno prijavljeno 18 slučajeva navodne izborne korupcije, dok su policijske vlasti priopćile da su zabilježile najmanje 126 pritužbi na izborne prekršaje.
Referendum za integraciju Moldavije u Evropsku uniju, održan istovremeno s predsjedničkim izborima, prošao je s 50.38 posto glasova za proevropsku struju, usprkos tome što je tabor "ne" bio u vodstvu sve do ranih sati 21. oktobra.
No, Sandu je ubrzo ustvrdila da su "kriminalne grupe zajedno sa stranim snagama" pokušale "kupiti 300.000 glasova".
Savjetnik predsjednice za nacionalnu sigurnost Stanislav Secrieru objavio je na društvenoj mreži X, da se došlo do "masovnog uplitanja" Rusije u glasanje u drugom krugu.
"Pokušaj s velikim potencijalom da se iskrivi ishod", naveo je u objavi, ne iznoseći detalje.
Moldavija ima nešto više od tri miliona registriranih birača, uključujući i one u dijaspori. Predsjednik može obnašati dužnost u dva uzastopna četverogodišnja mandata.
Pedesetdvogodišnja Sandu diplomirala je na Harvardu i bivša je zaposlenica Svjetske banke. Postala je prva žena predsjednica Moldavije, s uvjerljivom pobjedom 2020. godine, u izbornoj utrci sa snažnom proevropskom porukom i obećavajući borbu protiv korupcije.
No, podrška joj je oslabila usred pandemije korona virusa i opustošene ekonomije, kao i rastuće napetosti s Rusijom.
Kao predsjednica, Sandu je imala ključnu ulogu u osiguravanju kandidature Moldavije za buduće članstvo u EU, što je postalo posebno bitno nakon ruske invazije na Ukrajinu nekoliko mjeseci ranije.
Tokom predsjedničkog mandata, Sandu su kritizirale prokremaljske političke stranke koje su je optuživale za potpirivanje sukoba s Moskvom.
Stoianoglo (57) bio je glavni tužitelj Moldavije između 2019. i 2021. i njegova kampanja bila je posvećena zakonu i redu, iako je kritiziran zbog navodnog neuspjeha u rješavanju korupcije na visokoj razini.
Stoianoglo je tvrdio da nije politički opredijeljen i odbacio je optužbe da je "čovjek Moskve". Njegova reakcija na rat u Ukrajini bila je dvosmislena, jer se izjasnio da ima "negativan stav" prema sukobu, ali ne osuđujući izravno Rusiju za invaziju.
Moldavija je jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja s značajnom ruskom manjinom i separatističkom regijom Transdnjestar koja se nalazi na lijevoj obali rijeke Dnjestar, a koju podržava Moskva.
Rusija, koja još uvijek ima oko 1.500 vojnika u moldavskom separatističkom Pridnjestarskom regionu, rekla je 1. novembra da prati drugi krug izbora, ali je negirala bilo kakvo uplitanje uprkos suprotnim optužbama Sandu i Zapada.
