Ustavni sud Moldavije potvrdio je 31. oktobra rezultate referenduma o integraciji u Evropsku uniju, javio je servis Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Sud je potvrdio ranije objavljene rezultate da je referendum prošao sa tijesnih 50,38 odsto glasova "za" u odnosu na 49,62 odsto glasova "protiv".
Iako referendum nema pravne posljedice po pregovore sa Briselom, veoma mala razlika u odnosu na one koji su glasali protiv bila je iznenađenje za mnoge posmatrače, koji su očekivali odlučniji glas u korist evroatlantskih integracija ove bivše republike Sovjetskog saveza.
Proevropska predsjednica Maia Sandu rekla je da se glasanje održalo pod neviđenim napadom "kriminalnih grupa" koje su, prema njenim riječima, desetinama miliona eura pokušale da kupe čak 300.000 glasova u pokušaju da "podriju demokratski proces".
U Moldaviji su istog dana, 20. oktobra, održani referendum i predsjednički izbori.
Sandu, koja je tokom svog prvog četvorogodišnjeg mandata udaljila Moldaviju od dugogodišnjeg uticaja Rusije, pobijedila je u prvom krugu predsjedničkih izbora sa nešto više od 42 odsto glasova, nedovoljno da izbjegne drugi krug zakazan za 3. novembar.
Za vrijeme njenog predsjedavanja, u radikalnom zaokretu prema Zapadu i udaljavajući se od višedecenijskog uticaja Moskve, Moldavija je obezbijedila status kandidata za članstvo u EU 2022. i podržala Ukrajinu nakon ruske invazije februara iste godine.
U drugim krugu predsjedničkih izbora, Sandu će se suočiti sa bivšim glavnim tužiocem Aleksandrom Stojanoglom (Alexandr Stoianoglo), kojeg podržava Moskva i koji je u prvom krugu osvojio nešto više od 26 odsto glasova.
Rusija, koju su zapadni zvaničnici optužili za miješanje u izbore, odbacila je optužbe, a portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova (Maria Zakharova) tvrdi da su konačni rezultati i predsjedničkih izbora i referenduma "namješteni" u korist Sandu.
