Izrael je ubio vođu militantne grupe Hezbolah u vazdušnom napadu na Bejrut i time dodatno eskalirao neprijateljstva u regionu.
Smrt Hasana Nasralaha je dio velikog izraelskog pritiska protiv grupe koju podržava Iran, a koji je rezultovao smrću nekoliko najviših vođa, ali i ubilo stotine civila a mnoge od njih natjeralo da napuste južni Liban u strahu od kopnene invazije.
→ Zašto?
Hezbolah, na arapskom "Božja stranka", nastao je za vrijeme Libanskog građanskog rata nakon izraelske invazije i okupacije Libana 1982. godine.
Zvanično, grupa je nastala 1985. godine objavljivanjem manifesta u kojem su detaljno opisani ciljevi Hezbolaha u regionu. Manifest je izložio plan za ponavljanje Iranske revolucije iz 1979. u Libanu i stvaranje šiitske islamske države.
Grupa se tada zaklela na vjernost vrhovnom vođi Iranske revolucije Ruholahu Musaviju Homeiniju i obećala da će se boriti protiv izraelske okupacije Libana i palestinskih teritorija.
Libanski građanski rat završio je 1991. potpisivanjem Taifskog sporazuma, u kojem su se zaraćene frakcije složile da je politički i demokratski proces jedini način napretka u Libanu.
Shodno tome, Hezbolah je morao razviti političko krilo, a 1992. Hezbolah je ušao na političku scenu, kandidujući se na parlamentarnim izborima i osvojivši 12 od 128 poslaničkih mjesta.
Iako je mirovni sporazum zahtijevao razoružanje milicija, Hezbolahu je bilo dozvoljeno da zadrži svoje oružano krilo kao "grupu otpora", koja se bori protiv izraelske okupacije na jugu Libana.
Tada su se mnoge libanske političke stranke udružile s Hezbolahom. Iako ove partije nisu nužno dijelile stavove grupe ili njenu predanost Iranu, bile su na sličan način posvećene borbi protiv izraelske okupacije, a borci Hezbolaha su bili glavna snaga u toj borbi.
Prisustvo Hezbolaha u parlamentu i libanskoj vladi, te savezništvo s mnogim političkim strankama, omogućilo mu je kontrolu nad zemljom i stavljanje veta na odluke koje ne odgovaraju njegovoj agendi ili ne promovišu interese grupe.
Shodno tome, predsjednička pozicija je u konsonantom političkom vakuumu.
Liban je od 2005. godine imao tri neuspjela pokušaja biranja predsjednika: od novembra 2007. do maja 2008., od maja 2014. do oktobra 2016. i od 31. oktobra 2023. do danas.
Predsjedavajući libanskog parlamenta Nabih Beri, koji je šiit i poznat po odanosti Hezbolahu, odbija sazvati parlament za predsjedničke izbore osim ako Hezbolah i njegovi saveznici ne odobre kandidata.
Osim što ima političko i vojno krilo, Hezbolah pruža različite usluge, kao što su socijalna zaštita, zdravstvena zaštita, komunalne usluge, obrazovanje, čak sigurnost svojoj zajednici.
Je li ispravno gledati na Hezbolah prvenstveno kao na miliciju koju podržava Iran?
Da, Hezbolah je prvenstveno milicija koju podržava Iran. On postoji da bi služio iranskom režimu i širio njegovu ideologiju u regionu, kako je navedeno u manifestu ove grupe iz 1985. godine.
Hezbolah je 2009. izdao novi manifest u kojem je potvrdio predanost šiitskom otporu koji se vodi iz Teherana.
Što se tiče finansijske i vojne podrške, nedavno ubijeni vođa Hezbolaha, Hasan Nasralah, 2016. je rekao: "Budžet Hezbolaha, sve što se jede i pije, njegovo oružje i rakete, dolazi iz Islamske Republike Iran".
Nadalje, uz podršku Irana, Hezbolah je uspio stvoriti i proširiti ilegalnu finansijsku mrežu kroz pranje novca, trgovinu drogom i druge nezakonite aktivnosti.
Sirija je, uz Iran, igrala veliku ulogu u razvoju Hezbolaha. Taifskim sporazumom je predviđeno da sirijske oružane snage uđu u Liban na period od dvije godine kako bi pomogle u uspostavljanju reda i zakona nakon više od decenije građanskog rata.
Međutim, ostale su u Libanu više od 16 godina, a bliskost sirijske vlade s iranskih režimom učinila je Hezbolah savršenim saveznikom.
Toliko da se, kada je 2011. izbio građanski rat u Siriji, Hezbolah pojavio kao glavni akter u tom sukobu, šaljući hiljade libanskih boraca u Siriju kako bi pomogli vladi da suzbije ustanak.
Koliko je Hezbolah popularan u Libanu?
Podrška Hezbolahu u zemlji varira. Kada se Izrael povukao iz Libana 2000. godine, mnogi Libanci su slavili Hezbolah kao oslobodioca.
Međutim, drugi su počeli da se zalažu za to da Hezbolah prekine vojne operacije i da oružane snage Libana preuzmu Hezbolahov zadatak u obezbjeđivanju granice te zemlje.
Osim toga, rastuće antisirijsko raspoloženje u Libanu, dijelom zbog slučajeva ozbiljnih kršenja ljudskih prava, takođe je umanjilo popularnost Hezbolaha zbog njihovih bliskih veza.
Četrnaestog februara 2005. ubijen je libanski premijer Rafik Hariri, koji je bio poznat po svom protivljenju Hezbolahu i Siriji. Dokazi upućuju na to da su obje strane bile umiješane u njegovo ubistvo.
Ubistvo je izazvalo masovne antivladine, antisirijske i proteste protiv Hezbolaha na ulicama Bejruta. Posljednja Cedar revolucija dovela je do povlačenja sirijskih snaga iz Libana i generalno označila pad popularnosti Hezbolaha.
Ovaj pad bio je očit na izborima 2005. godine, na kojima je antisirijska i anti-Hezbolah politička koalicija odnijela pobjedu.
Liban je od 2005. godine svjedočio nizu događaja koji ukazuju na jasno protivljenje Hezbolahu. Nekoliko novinara i političkih ličnosti ubijeno je zbog govora protiv Hezbolaha i Sirije. Njihova smrt razbjesnila je mnoge Libance.
Godine 2015. godine osnovan je ekološki pokret "You Stink" kojim se protestovalo protiv korupcije u politici i Hezbolahove kontrole upravljanja otpadom.
Sličan protestni pokret nastao je 2019. Tada su Libanci izašli na ulice kako bi izrazili nezadovoljstvo korupcijom i inflacijom. Pod sloganom "All Means All", Libanci su protestovali protiv svih političkih stranaka, uključujući Hezbolah.
Ovi događaji ukazuju na nezadovoljstvo Libanaca prema Hezbolahu.
Anketa iz 2020. pokazala je pad popularnosti Hezbolaha čak i među šiitskom zajednicom, koja čini oko trećinu stanovništva.
Ankete sprovedene nakon skoro godinu dana neprijateljstava poslije napada Hezbolahovog saveznika Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023., sugerišu da Hezbolahov uticaj i dalje premašuje njegovu popularnost.
Anketa Arapskog barometra (Arab Barometer), sprovedena među Libancima početkom 2024., pokazala je da samo 30 posto ljudi vjeruje Hezbolahu, dok je 55 posto reklo da uopšte ne vjeruje toj grupi.
Prema toj anketi, Hezbolah i dalje uživa povjerenje 85 posto šiita, dok devet posto sunita i Druza, te šest posto hrišćana vjeruje toj grupi.
Kakva je struktura Hezbolaha?
Prvobitno se vodstvo Hezbolaha sastojalo od vjerskog vijeća, osnovanog 1918-ih, koje je brojalo sedam članova.
Ima ogranke i komitete koji upravljaju različitim poslovima uključujući finansije, socijalna, politička i vojna pitanja.
Ovo vijeće, zvano Šura vijeće, ima regionalne urede u Bejrutu, dolini Bekaa u istočnom dijelu zemlje i na jugu Libana.
Na kraju Libanskog građanskog rata, dodana su mu još dva tijela: izvršno vijeće i politbiro, odnosno centralno političko tijelo.
Vjerskim vijećem je predsjedavao ajatolah Sajed Mohamed Husein Fadlalah, koji je pružao vjerske smjernice šiitskoj zajednici i često je opisivan kao duhovni vođa Hezbolaha.
I Vijeće i Hezbolah se zaklinju na vjernost iranskom vrhovnom vođi. Vijeće takođe ima zadatak da izabere generalnog sekretara Hezbolaha.
Nakon izraelskog atentata na suosnivača Hezbolaha, Abasa al-Musavija, 1992. godine, Hassan Nasralah je preuzeo ovu ulogu i ostao generalni sekretar do svoje smrti u Bejrutu u aktuelnoj izraelskoj vojnoj kampanji na Liban.
Kakav će uticaj imati smrt Nasralaha na operacije Hezbola?
Napadi na Hezbolahove pejdžere i druge bežične uređaje prvenstveno su imali za cilj stvaranje haosa i prekid komunikacije između različitih vođa i jedinica.
Atentati na komandante Hezbolaha imaju za cilj da uklone glavne donosioce odluka.
Smrt generalnog sekretara Nasralaha predstavlja značajan udarac za grupu, koja je već ranjiva od prošlosedmičnih napada. Cilj je demoralisati njegove borce.
Štaviše, ovi napadi šalju jasnu poruku da Izrael više neće prihvatiti napade na svoju sjevernu granicu.
- Smrt Hasana Nasralaha 'veliki gubitak' za Hezbolah i njegovog saveznika Iran
- Nasralahov nasljednik još se ne zna
Međutim, Izrael možda neće nužno postići željeni učinak.
Nakon što je Izrael ubio Abasa al-Musavija, ženu mu i sina, njegova smrt je samo potvrdila Hezbolahovu posvećenost svojoj misiji.
Nasralah je nastavio stopama Al-Musavija, a pod njegovim vodstvom grupa je povećala broj svojih članova, arsenal i doseg unutar i izvan Libana.
Trenutno je teško predvidjeti šta će se dalje dogoditi. Međutim, novi talas nasilja mogao bi samo ojačati Hezbolahovu odlučnost.
Nadalje, moglo bi doći do većeg angažmana drugih aktera orijentiranih prema Hezbolahu u regionu, kao što su Huti u Jemenu i Kata'ib Hizbalah u Iraku.
Nakon objave Nasralahove smrti, iranski vrhovni vođa Hamnei zaprijetio je Izraelu i obećao veću podršku Hezbolahu u Libanu.
Facebook Forum