Američki predsjednik Joe Biden u utorak će održati svoj posljednji govor u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u svojstvu predsjednika Sjedinjenih Država.
Dok se bude obraćao Generalnoj skupštini i sastajao sa drugim svjetskim liderima u New Yorku, glavno pitanje će biti sukob na Bliskom istoku i njegovi potezi u tom pogledu, piše Glas Amerike (VOA).
Biden će se obratiti stotinama lidera koji se okupljaju svake godine na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. Govor će održati u važnom trenutku, izjavila je američka ambasadorica pri UN-u.
"Kažemo to svake godine, ali ovo zasjedanje Generalne skupštine se održava u ključnom trenutku punom izazova. Spisak kriza i sukoba koji zahtijevaju pažnju i akciju samo raste i raste", rekla je Linda Thomas-Greenfield.
Na vrhu tog spiska je situacija u Pojasu Gaze. Po tom pitanju američka pozicija nije u skladu sa stavom ostatka Generalne skupštine UN-a, koja je prošle sedmice velikom većinom glasova usvojila rezoluciju kojom se zahtijeva da Izrael okonča okupaciju palestinske teritorije u narednih 12 mjeseci.
- Gotovo 500 ljudi ubijeno u izraelskim napadima, navode libanske vlasti
- Egipat traži intervenciju Saveta bezbednosti UN zbog Libana, Iran sastanak arapskih delegacija
- Gutereš zabrinut da će Liban postati 'druga Gaza'
Sjedinjene Države su bile među 14 zemalja koje su glasale protiv što je, kako je kazala ambasadorica Thomas-Greenfield, u skladu sa protivljenjem Washingtona "jednostranim mjerama koje podrivaju izglede za rješenje o dvije države."
Analitičari očekuju da Biden govori o svojoj podršci Izraelu i Ukrajini tokom ovogodišnjeg obraćanja. Ističu da su ta dva sukoba veliki izazov na kraju Bidenovog predsjedničkog mandata.
Generalna debata u okviru Generalne skupštine UN-a počinje u utorak i trajat će šest dana.
Tradicija je da se prvi na sjednici obrati Brazil, a razlog tome je što je predstavnik te zemlje prvi ustajao i odlazio za govornicu kada su ostali bili neodlučni da to urade, u prvim godinama održavanja ove skupštine.
Pošto je zemlja domaćin, sa sjedištem UN-a u New Yorku, druga se obraća Amerika.
Odatle lista ide po redoslijedu prijavljivanja. Pravilo je da predsjednici imaju prioritet, pa za njima idu zamjenici, prinčevi, premijeri, ministri i drugi nižerangirani članovi delegacija.
Na ovogodišnjoj Skupštini će učestvovati 87 šefova država, troje zamjenika predsjednika, dvoje prinčeva, 45 premijera, 45 ministara i četvoro nižerangiranih šefova delegacija.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će se obratiti Skupštini u srijedu. Ruski predsjednik Vladimir Putin i inače ne dolazi na Skupštinu, već to čini ruski šef diplomatije Sergej Lavrov koji nije bio u New Yorku od 2015. godine. On bi trebalo da se obrati subotu, 28. septembra.
- Procurili detalji o ogromnoj kampanji ruskog uticaja koja cilja Ukrajinu i EU
- Ruski napadi dronovima i raketama na osam ukrajinskih oblasti
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu, koji dugo optužuje UN da je nastrojen protiv Izraela, i palestinski predsjednik Mahmud Abas govorit će u četvrtak.
Svake godine Generalna skupština UN-a ima određenu temu kojoj je posvećena. Lideri se obično kratko osvrnu na to u svojim govorima, da bi onda nastavili da pričaju šta hoće.
Ove godine, tema je "Nikog ne izostavljamo: Zajednički rad na unapređenju mira, održivog razgovora i ljudskog dostojanstva za sadašnje i buduće generacije".
Ali, vjerovatno je da će glavne teme biti rat u Pojasu Gaze, rat u Ukrajini, klimatske promjene i reforma Vijeća sigurnosti UN-a, na šta se očekuje da pozovu afričke zemlje, Njemačka, Indija, Japan i Brazil, podsjeća VOA.
O tome se već godinama govorilo u UN-u, posebno nakon početka rata u Ukrajini jer Rusija, kao stalna članica, ima pravo veta u tom tijelu i može da blokira rezolucije. Sjedinjene Države su takođe na meti kritika jer štite Izrael od eventualnih odluka Vijeća sigurnosti.
Prijedlog za reformu uključuje i dodavanje više stalnih članica koje imaju pravo veta. Za sada, pravo veta imaju SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska. Svaka promjena tijela UN-a zahtijeva i promjenu Povelje, za šta je potrebna dvotrećinska većina u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
