Mogući rat Irana i Izraela dovodi Bliski istok u 'najopasniji trenutak' posljednjih godina

Piše: Kian Sharifi

Bliski istok se suočava sa najvećom krizom u poslednjih nekoliko godina jer se sprema za potencijalni rat između Irana i Izraela koji bi mogao da uvuče cijeli region, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Pogibija Ismaila Hanije u Teheranu 31. jula u napadu Izraela, političkog lidera palestinske militantne grupe Hamas koju su Evropska unija i SAD označile terorističkom, gurnulo je region na ivicu.

• Hamas za novog lidera izabrao Jahju Sinvara, organizatora napada na Izrael 7. oktobra
• Vođa Hezbolaha najavio 'snažan i efikasan' odgovor nakon smrti vojnog lidera

Veliki vojni odgovor Irana protiv Izraela, koji je Teheran obećao, mogao bi da izazove sveobuhvatni rat koji bi suprotstavio Iran i njegove regionalne posrednike Izraelu i Sjedinjenim Državama, kažu stručnjaci.

"Mislim da je ovo prvi put da zaista idemo ka potencijalnoj regionalnoj konfrontaciji punog obima", rekao je Raz Zimt, viši istraživač na izraelskom Institutu za studije nacionalne bezbjednosti.

'Samo je pitanje vremena'

Region se priprema za odgovor Irana od pogibije Hanije koji je ubijen u bogatom naselju u Teheranu nekoliko sati nakon što je prisustvovao inauguraciji predsjednika Masuda Pezeškiana.

Iran je direktno okrivio Izrael, koji nije preuzeo odgovornost za ubistvo. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei je obećao i navodno odobrio vojni odgovor.

Činilo se da su u aprilu Iran i Izrael bili na ivici rata nakon što je Teheran pokrenuo nezapamćeni direktni vazdušni napad protiv svog neprijatelja.

Nekoliko dana kasnije, navodni napadi Izraela pogodili su vojnu bazu izvan Isfahana, grada u centralnom dijelu Irana.

Napad Irana bio je odmazda za navodni vazdušni napad Izraela na iransku ambasadu u Damasku 1. aprila u kojem je poginulo sedam iranskih komandira.

Napad Teherana protiv Izraela bio je poruka i imao je za cilj odvraćanje budućih izraelskih napada, kažu stručnjaci. Ali odgovor na ubistvo Hanije na iranskom tlu mogao bi da izazove oštriji odgovor.

"Mnogo je vjerovatnije da ćemo vidjeti kombinovani, orkestrirani napad na Izrael" iz Irana i takozvane "Osovine otpora", labave mreže militantnih grupa i posrednika Teherana koji mu pomažu u suprotstavljanju Izraelu i Sjedinjenim Državama.

"Mislim da to čini situaciju mnogo komplikovanijom jer bi posljedice napada Irana i Hezbolaha vjerovatno bile gore nego što se dogodilo u aprilu", rekao je on. "To nas svakako približava mogućnosti regionalnog rata."

Hezbolah i militantne grupe u Iraku, Siriji i Jemenu, koje podržava Iran, izvodile su napade protiv Izraela nakon pokretanja razarajućeg rata u Gazi do kojeg je došlo neposredno pošto je Hamas 7. oktobra napao Izrael i ubio oko 1.200 ljudi.

Čak i kad su se neprijateljstva Irana s Izraelom smanjila nakon aprila, bilo je "samo pitanje vremena prije sljedeće faze direktnog sukoba" između glavnih neprijatelja, rekao je Hamidreza Azizi, saradnik na njemačkom Institutu za međunarodne i sigurnosne poslove.

"Ovo bi mogao biti najopasniji trenutak u regiji u posljednjih nekoliko godina", dodao je.

'Teško je obuzdati eskalaciju'

U regiji je došlo do intenziviranja diplomatskih aktivnosti s ciljem ublažavanja eskalirajućih napetosti između Irana i Izraela.

Jordanski ministar inostranih poslova otišao je u rijetku posjetu Teheranu 4. avgusta, tokom koje je apelovao za mir. Egipat je u međuvremenu obećao Teheranu da će odmah normalizovati bilateralne odnose ako se Iran suzdrži od odmazde protiv Izraela.

Pročitajte i ovo:

Zašto se sukob Izraela i Hezbolaha ponovo zaoštrava?

Iran je insistirao da ne želi eskalirati napetosti, ali da ima "legitimno pravo" napasti Izrael.

"Sve dok je narušavanje našeg teritorijalnog integriteta u pitanju, nećemo praviti nikakve kompromise", rekao je 5. avgusta portparol ministra inostranih poslova Naser Kanani.

Direktan iransko-izraelski rat vjerovatno bi zahvatio cijelu regiju, uključujući posrednike i saveznike Teherana, Hezbolah u Libanonu, pobunjenike Hute u Jemenu i proiranske milicije u Iraku.

Bilo kakav sukob vjerovatno bi uvukao i Sjedinjene Države, ključnog saveznika Izraela, koji je poslao dodatne ratne brodove i borbene avione u regiju.

Portparol Sjedinjenih Država je 5. avgusta potvrdio da je "nekoliko" američkih službenika povrijeđeno u raketnom napadu na vojnu bazu u Iraku. Odgovornost za napad su preuzeli proiranski borci.

Ali Vaez, direktor Projekta za Iran u Međunarodnoj kriznoj grupi, rekao je da signali iz Teherana sugerišu da "namjeravaju jači odgovor" sa drastičnijim posljedicama.

Ako potencijalni napad Irana bude uzrokovao značajnu štetu i žrtve, "obuzdavanje ciklusa eskalacija postaje daleko teže", upozorio je Vaez.

"Ovo je bez sumnje najbliže što smo bili" direktnom sučeljavanju između Irana, Izraela i njihovih saveznika, rekao je.